20. SFF: Takmičarski program za igrani film donosi četiri filma s LGBT tematikom

Land of Storms Izvor: http://cinemamoziklub.blogspot.com/Svi/e ljubitelji/ce dobrih filmova se već raduju predstojećem jubilarnom 20. izdanju Sarajevo Film Festivala, koje će započeti u petak, 15. augusta, a trajati sve do subote, 23. augusta. Festival će i ove godine ponuditi izvrsna filmska ostvarenja u svojim brojnim programima, ali u odnosu na protekle godine – SFF donosi nešto novo i to upravo u takmičarskim programima. Naime, u glavnom Takmičarskom programu u konkurenciji igranih filmova ove godine bit će čak četiri filma koje na različite načine prožima LGBT tematika, a u pitanju su filmovi Land of Storms (Mađarska), Ja sam Beso (Gruzija), Cure – Život druge (Švicarska/Hrvatska/BiH) i A Blast (Grčka). Pored toga, u Takmičarskom programu u konkurenciji dokumentarnih filmova bit će prikazan albanski dokumentarac Skandal.

Od devet naslova koji se takmiče za nagradu Srce Sarajeva, čak pet je debitantskih, uključujući i film Land of Storms, u režiji Ádáma Császija, iz 2013. godine, koji će na 20. SFF-u imati svoju regionalnu premijeru. Film se direktno bavi homoseksualnošću, a priča je sljedeća: Szabolcs igra u jednom njemačkom nogometnom timu, baš kao i Bernard. Njih dvojica žive zajedno, najbolji su prijatelji, praktično nerazdvojni. Jedna izgubljena utakmica i ružna svađa navode Szabolcsa na odluku da se vrati u Mađarsku u nadi da će mu život tamo biti jednostavniji. Međutim, Szabolcs ne ostaje dugo sam jer odmah po povratku upoznaje Árona. I dok se među momcima razvija uzajamna privlačnost, Szablocs prima neočekivan telefonski poziv od Bernarda koji mu saopštava da je i on stigao u Mađarsku… Selektorica Elma Tataragić o filmu Land of Storms piše: “Ovaj senzualni film, s podjednako prisutnim omjerom nježnosti i tuge, govori o otkrivanju i prihvatanju seksualnosti na brutalan i nimalo sentimentalan način. Mladi fudbaler vraća se u svoj oronuli dom u mađarskom selu, zaljubljuje se u susjeda koji mu pomaže u popravku kuće, a njihova veza dovodi do eskalacije mržnje u tom malom mjestu. Film je izuzetno atmosferičan, a autor suprotstavlja krajolik i naturalizam dvaju glavnih glumaca s prizorima ljetne oluje koja se približava ovom osamljenom kraju i postaje metafora za ono što će se desiti.”

Gruzijski film Ja sam Beso je još jedno debitantsko ostvarenje, iz 2014. godine, čiji je reditelj Lasha Tskvitinidze, a na SFF-u će imati svoju svjetsku premijeru. Beso je četrnaestogodišnji dječak koji odrasta u siromašnoj porodici u izoliranom gruzijskom selu s ocem invalidom, s majkom čiji je rad u trgovini glavni porodični izvor prihoda, i bratom Lerijem, homoseksualcem koji drži časove plesa kako bi finansijski pomogao svojoj porodici. Teška ekonomska situacija nije jedini izvor Besovih problema – život mu otežavaju i napeti odnosi s drugovima iz razreda koji ga neprekidno nastoje poniziti i oduzeti mu novac. Kako bi pobjegao od teške stvarnosti, Beso piše rap pjesme koje snima uz pomoć kasetofona u nadi da će jednoga dana postati poznati reper, zaraditi mnogo novca i riješiti sve porodične probleme. Kada Leri iznenada pobjegne od kuće, Beso ostaje jedini muškarac u porodici i za njega se završava doba dječije nevinosti. Selektorica Tataragić kaže da je u pitanju “priča o odrastanju u gruzijskoj provinciji razapetoj između modernog i tradicionalnog u atmosferi tranzicije, u svoj njenoj okrutnosti, ali i dekadentnosti”.

მე ვარ ბესო (I am Beso) – Trailer from Pansionati on Vimeo.

Rediteljica Andrea Štaka, laureatkinja SFF-a koja je 2006. osvojila nagradu Srce Sarajeva za najbolji film za ostvarenje Gospođica, inače njen prvi igrani film, ove godine na festivalu predstavlja svoj drugi igrani film Cure – Život druge iz 2014. godine. Godina je 1993, period nakon opsade Dubrovnika. Četrnaestogodišnja Linda se s ocem vratila iz Švicarske u Hrvatsku. Njena nova najbolja prijateljica Eta odvodi je u zabranjenu šumu iznad grada. Dvije se cure upuštaju u opsesivnu, seksualno obojenu igru zamjene identiteta koja završava kobnim padom. Linda se sljedećeg jutra vraća sama i postepeno počinje zauzimati Etino mjesto u prijateljičinoj obitelji. U sve je uvučen i Etin momak Ivo. U vrijeme kad su žene prepuštene same sebi i svojim gubicima iz rata, Linda je u opasnosti da izgubi uporište u realnosti i ostane zarobljena u nekom drugom, rubnom svijetu – svijetu u kojem se Eta iznova vraća kako bi ju suočila sa samom sobom. Za ovaj film selektorica Tataragić kaže da “uspješno suprotstavlja realno i imaginarno, racionalno i iracionalno, i to kroz priču jedne epizode u životu tinejdžerke koja iz Švicarske dolazi u ratni Dubrovnik. Ovo je priča o otkrivanju identiteta, odrastanju, ali i o neprilagođenosti.”

 

ablast-film-stills-0004Konačno, posljednji film s LGBT tematikom u takmičarskom programu u konkurenciji igranih filmova je grčko ostvarenje A Blast, drugi igrani film Syllasa Tzoumerkasa iz 2014. godine koji će na SFF-u imati regionalnu premijeru. U pitanju je “tragična priča o osveti, ispričana kroz komadiće sadašnjosti isprepletene s bliskom i daljom prošlošću, a stvara devastirajuću sliku o savremenoj Grčkoj”. “Antijunakinja Marija živi sa svojom porodicom, a iza ove, naizgled, prosječne grčke porodice kriju se laži i dugovi, te licemjerni odnosi koji se samo mogu otkriti razornim praskom”, piše Tataragić. Priča prati Mariju, koja bježi autocestom. Sama je u svom bučnom sportskom vozilu. Iza nje ostaju vatra i kovčeg pun novca. Ispred nje leži bespomoćni beskraj autoputa. Samo dan ranije bila je brižna majka, voljena supruga, odgovorna kći. Danas je bjegunac, odlučna da odbaci sve što joj je nekada bilo važno. Dijelovi sadašnjosti neraskidivo isprepleteni s fragmentima prošlosti pričaju Marijinu priču o putu ka iskupljenju oslikavajući zasljepljujući i razoran mural savremene Grčke. Iza vječite prevlasti njene prosječne grčke porodice kriju se pogrešno shvaćena seksualnost, laži i dugovi koje može razotkriti samo eksplozija…Konkurencija u takmičarskom programu bit će doista jaka, obzirom da su navedeni filmovi u prilici da osvoje prestižne nagrade Sarajevo Film Festivala među kojima su Srce Sarajeva za najbolji film (16,000 €), specijalna nagrada žirija (10,000 €), Srce Sarajeva za najbolju glumicu (2,500 €), Srce Sarajeva za najboljeg glumca (2,500 €), nagrada CICAE (pomoć u distribuciji filma pobjednika u kinima u srednjoj i zapadnoj Evropi) i nagrada Cineuropa.

No, i takmičarski program u konkurenciji dokumentarnih filmova donosi film LGBT tematike, tačnije, albanski dokumentarac Skandal, koautorstvo Erione Cami i Eltona Baxhaku, koji secira odnos društva prema LGBT populaciji u ovoj zemlji. Skandal će imati svoju svjetsku premijeru na sarajevskom festivalu, što je tim više važno jer je u pitanju prvi ikad snimljen dokumentarac o LGBT pokretu u Albaniji. Film donosi zapanjujuću priču o tome kako je u Albaniji bilo moguće pokrenuti i razviti jedan društveni i politički pokret i uvesti ga u samo srce društva. To je priča o iskustvima pametnih i hrabrih ljudi koji su pokrenuli LGBT pokret i onima koji su mu posvetili svoj život. Film je posvećen predstavnicima LGBT zajednice koji su u vrijeme komunističke vladavine proganjani i čiji su životi bivali uništeni, ali i poziv onima koje je još uvijek strah. SKA (nema) NDAL (stani) – dvije riječi na albanskom, za dokumentarac koji preispituje dva različita svijeta. 

Sasvim je sigurno da je ovoliki udio filmova koje prožima LGBT tematika, i to upravo u glavnim takmičarskim programima SFF-a, novina koja će obogatiti najznačajniji filmski festival u regionu. Šta još reći nego – pravac po karte i nadamo se da će reditelji i rediteljice ovih ostvarenja kući otići s nekom od prestižnih nagrada SFF-a!

Komentari

komentara