Homofobija

03. 03. 2013

No_sexism_racism_homophobiaEnciklopedijske definicije[i] pojam homofobije svode na iracio­nalni strah od homoseksualnih osoba koji se ispoljava u obliku neto­lerancije, predrasuda, mržnje, pa čak i nasilja. Međutim, svaki poku­šaj da se ponudi razgovjetna i jasna definicija izaziva mnogobrojne dileme. One prvenstveno proističu iz etimološkog značenja pojma homofobija- grčki homós- isto i phóbos- strah. Etimološko znače­nje implicira da je riječ o iracionalnom strahu od homoseksualnih osoba. Međutim, u praktičnom diskursu dijapazon objekata prema kojima je strah usmjeren je dosta širi.

Objekat straha mogu predstavljati ne samo homoseksualne oso­be, nego i osobe čija se seksulana orijentacija pretpostavlja na osno­vu njihovog neuklapanja u patrijarhalno definirane modele ponašanja. Također, pojam homofobije može podrazumije­vati i bifobiju i transfobiju čime se spektar objekata proši­ruje. Strah može biti usmjeren i prema samome sebi, odnosno može se manifestirati kao strah od vlasti­te seksulanosti što se označava kao internalizirana homofobija. Kada osoba usvoji negativne stavove društva, kao posljedica se razvijaju i negativni sta­vovi i osjećanja prema vlastitom identitetu, a često i prema drugim LGBTTIQ osobama. Internaliziranje homofobije uključuje: „uznemirujuće ili neugodne osjećaje o sebi kao LGBTIQ osobi; nedostatak po­vezanosti s LGBTIQ zajednicom, negativne moralne i religijske stavove prema LGBTIQ osobama i nega­tivne stavove prema LGBTIQ osobama“[ii]. Na koncu, neki autori, kao na primjer Michael Kimmel (1997), strah koji podrazumijeva pojam homoseksualnosti razumiju i kao strah od ugrožavanja maskuliniteta. U tom kontekstu, homofobiju Kimmel tumači kao ključ­ni princip na osnovu kojeg se u okviru patrijarhalnih socio- kultur­nih obrazaca definiše maskulinitet[iii].

Druga dilema koja proističe iz etimološkog značenja homofobi­je, tiče se upućivanja na pojam fobije. Homofobija predstavlja reak­ciju na različite opisane objekte, međutim, ta reakcija je kvalitativno različita od reakcija tipičnih za različite anksiozne poremećaje. Gre­gory M. Herek uočava da je emocionalna komponenta prave fobije tjeskoba, a homofobije ljutnja i gnjev[iv], što implicira da homofobija nije klasičan oblik fobije. Da bi se bolje razumjela kvalitativna di­menzija fobije o kojoj ovdje govorimo, nužno je imati u vidu kul­turološku dimenziju homofobije. Nancy Fraser homoseksualnost razumije kao kulturalnu diskreditaciju homoseksulanosti[v]. Njeno problematiziranje homofobije odvija se u okviru rasprave o domi­nantnoj kulturi za koju je karakteristična autoritativna konstrukcija normi koji privilegiraju heteroseksualnosti. Autori_ce koji_e raz­matraju kulturološku dimenziju ovog problema, rješenje vide u pre­vrednovanju sveukupnosti društvenih vrijednosti. Međutim, ovakve rasprave veoma često poistovjećuju pojmove homofobija i hetero­seksizam, te se kulturalna homofobija često označava kao hetero­seksizam. Heteroseksizam je „oblik društvene diskriminacije koji se zasniva na pretpostavci da je heteroseksualnost jedini ‘normalni i prihvatljiv način življenja’, čime se diskriminira homoseksualce, lez­bejke, biseksualne i transrodne osobe, te negira legitimitet drugim oblicima seksualnih, društvenih, rodnih i životnih praksi“[vi]. Hete­roseksizam insistira na stavu da je heteroseksualnost jedina validna seksualna orijentacija[vii]. Na osnovu ove pretpostavke prikazivanja i legitimiranja heteroseksualnosti kao norme, heteroseksizam stvara povoljno okruženje za homofobiju, a uključuje i sistematski iskaz homofobije u društvenim institucijama[viii]. Neki autori_ce pojam heteroseksizam koriste kako bi opisali kulturalnu ideologiju koja se manifestira u različitim društvenim in­stitucijama, dok homofobiju koriste kako bi opisali indivi­dualne stavove i ponašanja koja su proizvod takve ideologije[ix].

Razmatranje kulturološke dimenzije homofobije omogućilo je njeno pravno definiranje. Tako, na pri­mjer u rezoluciji Evropskog parlamenta o zaštiti ma­njinskih prava i antidiskriminacijske politike proširene Evrope, riječ homofobija se ispostavlja kao bliska rasiz­mu, antisemitizmu, islamofobiji i romofobiji[x]. Rezolucija Evropskog parlamenta o homofobiji u Evropi iz 2006. godine nedvosmisleno po­tvrđuje istovrsnost ovih pojmova, te se homofobija definira kao „ira­cionalan strah i averzija prema homoseksualnosti i LGBT osobama baziranim na predrasudama, sličnim rasizmu, ksenofobiji, antisemi­tizmu i seksizmu“[xi]. Homofobija je ovdje određena kao iracionalan strah, ali ne u smislu klasičnog razumijevnja fobije, već je naglašena njena kulturološka dimenzija. Utemeljenost na predrasudama impli­cira da je homofobija permanentna društvena i kuturalna činjenica koja se manifesira u različitim oblicima, kao što su „govor mržnje i podsticanje diskriminacije, podsmjeh, verbalno, psihološko i fizičko nasilje kao i proganjanje i ubistvo, dis­kriminacija kršenjem principa jednakosti i neopravdanih i neumjerenih ograničavanja prava, koja su često prikri­vena razlozima javnog reda, vjerske slobode i prava na prigovor savjesti“[xii].

UN-ov izveštaj Discriminatory laws and practices and acts of violence against individuals based on their sexual orientation and gender identity, pokazuje da je homofobično i transfobično ponašanje karakteristika svih geografskih regija. Izvještaji o homofobiji i dis­kriminaciji na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta potvrđuju generalnu tezu da, uprkos broj­nim antidiskriminacijskim odredbama, de facto homofobija i dalje predstavlja ozbiljan problem u zemljama Evropske unije, te da ima uticaja na život i izbor LGBTIQ osoba u svim sferama društvenog života. A situacija u BiH je daleko lošija kada je riječ o poštivanju prava i sloboda LGBTIQ osoba. Manifestacije homofobije u bh. društvu prisutne su kako u privatnoj, tako i u javnoj sferi. Neki obli­ci ovih manifestacija pripadaju sferi simboličkog nasilja koje se ne očituje jasno, veoma često nema svjesne namjere, te ostaje neprimjetno i upisano u tzv. normalni poredak. Broj­ni su primjeri homofobije u BiH, od onih koji pripa­daju domenu simboličkog nasilja, pa kao takvi ostaju manje ili više nedostupni za različita istraživanja, do onih vidljivih. Da je društvena klima u BiH homofo­bična pokazuje i istraživanje Gallup Balkans Monitor iz 2010. godine[xiii]. Tako je istraživanje, između ostalog pokazalo i da: 76.5% ispitanika_ica smatra da homo­seksualne osobe ne trebaju svoje seksualno opredjelje­nje pokazivati u javnosti, 74.4% da su homoseksualne veze uvijek pogrešne, 64.4% da homoseksualne osobe ne bi trebale da obavljaju neke javne poslove kao što je, recimo, posao učitelja_ice ili nastavnika_ce, a 49.2% da ne trebaju imati ista prava kao i ostale osobe.

U okviru istraživanja: Izvještaj o rezultatima javnog mijenja o percepciji i iskustvu diskriminacije u BiH[xiv] koje je provedeno 2011. godine, ispitanicima_ama je postavljeno pitanje koliko je, prema njihovom mišljenju, diskriminacija prisutna kada je riječ o pripad­nicima određenih specifičnih društvenih grupa. Ispitanici_e smatra­ju da je najraširenija diskriminacija prema osobama koje pripadaju romskoj populaciji, a zatim siromašnije i homoseksualne osobe[xv]. Izvještaj je također pokazao da u slučaju homoseksualaca i lezbejki postoji najniži stepen prihvatanja kao susjeda ili komšije[xvi].

Istraživanje u Srbiji pokazalo je, između ostalog, sljedeće: 67% ispitanika_ca homoseksulanost smatra bolešću, 64% da je crkva u pravu što osuđuje homoseksualnost, a 56% da je homoseksualnost opasna za društvo (Izvještaj o istraživanju javnog mijenja u Srbiji, GSA i CeSID, 2010. Dostupno na: http://gsa.org.rs/wp-content/uploads/2012/03/Istrazivanje-Predrasude-Na-Videlo-2010-GSA.pdf, str. 8).

Istraživanje homofobije u Crnoj Gori pokazalo je, između ostalog, da je za većinu građana_ki Crne Gore, homoseksu­alnost bolesna, neprirodna i nemoralna pojava; za čak više od tri četvrtine anketiranih građana homoseksualnost jeste i treba da ostane lična, privatna stvar pojedinaca_ki, a ne pred­met javne politike (Rezultati istraživanja homofobija u Crnoj Gori, Cemi i Juventas, 2010. str. 4 – 6. Dostupno na: http://www.infomladi.me/index.php?IDSP=19841&jezik=lat).

U okviru istraživanja provedenog u Hrvatskoj, došlo se i do sljedećih podataka: oko 63% ispitanika_ca osjeća se nela­godno u društvu homoseksualnih muškaraca; za 54% muška­raca homoseksualnost nije prirodna i normalna; da homosek­sualcima ne bi trebalo biti dozvoljeno da rade s djecom smatra njih 58%; stav 78% muškaraca jest da homoseksualcima ne bi smjelo biti dozvoljeno da usvajaju djecu; 62% muškaraca izjavljuje da bi ih bilo sram da imaju sina koji je homoseksu­alac. (Muškarci i rodna ravnopravnost u Hrvatskoj – Rezul­tati istraživanja IMAGES. Zagreb: CESI, 2011. Dostupno na: http://www.cesi.hr/attach/_i/istrazivanje_muskarci_i_rod­na_ravnopravnost_u_hrvatskoj.pdf, str. 54).

Ni podaci iz zemalja u okruženju ne daju optimističnije rezulta­te. Ono što situaciju u BiH i zemljama ex- Jugoslavije čini specifič­nom jeste činjenica da je homofobija na ovim prostorima u simbiozi sa drugim vrijednosnim stavovima, a prije svega sa tradicijom, re­ligijom i nacionalizmom. Reprodukcija homofobije biva moguća zahvaljujući različitim agensima socijalizacije, među kojima se po­sebno izdvajaju obrazovne institucije i medji, zbog toga što imaju di­rektan uticaj na afirmaciju određenih stavova u društvenoj strukturi vrijednosti i očuvanje heteronormativnog patrijarhalnog poretka, mada njihovi uticaji mogu biti i pozitivni, te mogu igrati veliku ulo­gu u dekonstrukciji homofobne stvarnosti u BiH. BiH je društvo sa veoma snažnim heteronormativnim patrijarhalnim vrijednosti­ma. Različite manifestacije homofobije, od primjera u udžbenicima, govora mržnje u medijima do nasilja – očekivan su i logičan slijed. I dok je u teorijskom diskursu nezahvalno pokušati dati konkretnu definiciju pojma homofobije, u svakodnevnom diskursu se mogu prepoznati njene manifestacije.

Iz navedenih razloga, homofobna klima u obrazovnim institucijama izaziva posebnu zabrinutost. Kada govorimo obrazovnim institucijama, onda je potrebno u obzir uzeti tri elementa: nastavne kurikulume, sadržaj udžbenika i nastav­nu praksu. Analiza srednjoškolskih udžbenika pokazala je da tekstovi u udžbenicima koji se koriste u BiH, nude netačne informacije, stereotipe i predrasude (Đurković, Svetlana. Analiza srednjoškolskih udžbenika o LGBTIQ pojmovima u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Udruženje Q, 2010. Dostu­pno na: http://www.queer.ba/files/1+1=0fin_0.pdf). Ovakav pristup podupire postojeće društvene vrijednosti reprodu­cirajući dalje homofobne predrasude. Na osnovu provedene analize, autorica, između ostalog zaključuje i da udžbeni­ci promovišu društvene norme standarda žene i muškarca, heterosksualnosti, heteronormativne porodice i društvenih odnosa i uloga. Ovakav pristup, kako primjećuje autorica, ne samo da ne razvija kritičko razmišljanje kod mladih osoba, nego podupire predrasude i površno razmišljanje i pristupa­nje društvenom životu jer je bazirano na neistinitim infor­macijama i podacima.

S obzirom na navedene teorijske dileme, moguće su dvije op­cije. Prva opcija se odnosi na redefiniranje pojma homofobija koja bi uključivala raznovrsne društvene fenomene koje u svakodnevnoj i akademskoj praksi označavamo kao homofobne. Spretno rješenje je ponuđeno u definiciji koja je data u Međunarodnoj enciklopediji žena. Homofobija je u toj publikaciji definirana kao oblik diskrimi­naciju prema homoseksualnim osobama koja uključuje predrasude, strah, mržnju i/ili nesnošljivost prema homoseksualnosti kod dru­gih ljudi, ali i kod samoga_e sebe.[xvii]Specifičnost ove definicije je u tome što je predstavlja kao oblik diskriminacije. Međutim, diskri­minacija predstavlja djelovanje na osnovu predrasuda, dok se po­jam homofobije tiče prvenstveno predrasuda. Ponuđena definicija je izgubila iz vida kulturološku dimenziju homofobije.

Druga opcija se sastoji u tome da se ponuditi neki novi termi­ni koji bi opisao konkretne društvene probleme. Tako, na primjer Zoran Kurelić pod homofobijom podrazumijeva iracionalan strah i averziju prema homoseksualnim osobama[xviii]. Međutim, ovaj autor smatra da je kada averzija pređe u strah i mržnju, pogrešno govoriti o homofobiji, već da treba koristiti pojmove poput antihomoseksu­alizma[xix]. S druge strane, Herek predlaže korištenje pojma seksualne predrasude koji se odnosi na sve negativne stavove na osnovu seksu­alne orijentacije, bez obzira da li je ona homoseksualna, biseksualna ili heteroseksualna[xx].

Na tragu ovih teorijskih rasprava, moguće je i redefiniranje pojma homofobija kroz njeno, prvenstveno, upućivanje na negativne stavo­ve. Negativni stavovi – predrasude i stereotipi, smatraju se jednim od izvora diskriminacije, jer imaju jaku dinamičku moć, te veoma lako mogu da potaknu akciju protiv osobe ili grupe osoba prema kojima imamo negativne stavove[xxi]. U tom kontekstu, konkretnim djelova­njima se daje atribut homofobičnosti kako bi se akcentirala njihova utemeljenost na stereotipima i predrasudama. Međutim, time se ne iscrpljuje njihova problematičnost, koja se u konkretnom činu ogleda u kršenju prava i sloboda određene osobe ili grupe osoba.

Za dalje čitanje preporučuje se, prije svega, knjiga:

Weinberg, George Society and the Healthy Homosexual. St. Martin’s Press, New York, 1972., s obzirom da je riječ o autoru koji krajem 60-ih godina pojam homofobije uvodi u upotrebu. O zaštiti osoba od homofobič­nog i transfobičnog nasilja pročitati više u knjizi: UN Human Rights Office. Born Free and Equal: Sexual Orientation and Gender Identity in International Human Rights Law. New York i Geneva, 2012. Do­stupno na: http://www.ohchr.org/Documents/Publications/Born­FreeAndEqualLowRes.pdf. Za uvođenje u teorijsku raspravu oko pojma homofobija, preporučuje se tekst: Herek, Gregory M. Beyond “Homophobia”: Thinking About Sexual Prejudice and Stigma in the Twenty-First Century. Sexuality Research & Social Policy, Journal of NSRC, Vol. 1, No. 2. National Sexuality Resource Center, San Fran­cisco State University, 2004. Dostupno na: http://psychology.ucda­vis.edu/rainbow/html/Herek_2004_SRSP.pdf

Piše: Amila Ždralović

Preuzeto iz publikacije Pojmovnik LGBT kulture, Sarajevski otvoreni centar, 2012.

[i] Vidi: GLBTQ– An Encyklopedia of Gay, Lesbian, Bisexual, Transgender & Queer Culture Dostupno na: http://www.glbtq.com/glo­ssary.php?id=12; Đurković, Svetlana. Nevidljivo Q?: pitanje ljudskih pra­va i potreba LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, Udruženje Q, 2007. str. 11; Ured za ravnopravnost spolova RH. Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske Unije. Zagreb, 2007. str. 30. Dostupno na: http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/preuzimanje/biblioteka-ona/pojmovnik_rodni.pdf

[ii] Lezbejska organizacija Rijeka LORI. Procjena potreba seksualnih i rodnih manjina u Hrvatskoj. Rijeka, 2007. str. 6; Izvještaj o provedenom istraživanju. Dostupno na: http://www.ravnopravnost.hr/web/wp-content/uploads/2011/05/Procjena-potreba-LGBTQ_Hr_izdvojeni-rezultati_LORI_final.pdf; Kovačević, Aleksandra i Drašković, Maruška. Rad sa LGBT populacijom– Priručnik za psihologe. Podgorica, Juventas, 2011. str. 21

[iii] Kimmel, Michael. Masculinity as Homophobia: Fear, shame and silence in the construction of gender identity. Dostupno na: http://www.stthomas.edu/diversity/files/Masculinity_as_Homop.pdf

[iv] Herek, Gregory M. Beyond “Homophobia”: Thinking About Sexual Prejudice and Stigma in the Twenty-First Century. Sexuality Research & Social Policy, Journal of NSRC, Vol. 1, No. 2, National Sexuality Resource Center, San Francisco State University, 2004. Dostupno na: http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/Herek_2004_SRSP.pdf

[v] Fraser, Nancy. From Redistribution to Recognition?– Dilemmas od Justice in a „Postsocialist“ Age u: Fraser, Nancy. Justice Interruptus. London, Routledge, 1997. Dostupno na: http://ethicalpolitics.org/blackwood/fraser.htm

[vi] Ured za ravnopravnost spolova RH. Pojmovnik rodne terminologi­je prema standardima Europske Unije. Zagreb, 2007. str. 30. Dostupno na: http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/preuzimanje/biblioteka-ona/pojmovnik_rodni.pdf

[vii] Gavrić, Saša i Huremović, Lejla i Savić, Maja ur. Čitanka lezbejskih i gej ljudskih prava. Sarajevo, Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Heinrich Boell, 2011. str. 218

[viii] Poštić, Jelena. Homofobija među nama. Dostupno na: http://zenska­soba.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=47&Itemid=36

[ix] Herek, Gregory M. Beyond “Homophobia”: Thinking About Sexual Prejudice and Stigma in the Twenty-First Century, str. 16

[x] Kurelić, Zoran. Je li hrvatski parlament homofobičan?. Politička misao, vol. XLIII, Zagreb, 2006. str. 59, str. 64

[xi] Rezolucija Evropskog parlamenta o homofobiji u Evropi. Dostupno na: http://www.labris.org.rs/labris/aktivnosti/pravno-savetovaliste/1066-rezolucija-evropskog-parlamenta-o-homofobiji-u-evropi

[xii] Isto

[xiii] Rezultati istraživanja Gallup Balkans Monitor. Dostupno na: http://www.riskandforecast.com/post/in-depth-analysis/radical-right-in-see-seeks-political-gains-by-attacking-gay-pride-parades_725.html

[xiv] Fond otvoreno društvo BiH. Izvještaj o rezultatima javnog mijenja o percepciji i iskustvu diskriminacije. Dostupno na: http://www.diskri­minacija.ba/sites/default/files/Diskriminacija_izvjestaj_final.pdf

[xv] Isto, str. 23–24

[xvi] Isto, str. 46

[xvii] Kramarae, C. i Spender, D. ur. Routledge International Encyclopedia of Women. Routledge, London i New York, 2000. Citirano prema: Ured za ravnopravnost spolova RH. Pojmovnik rodne termi­nologije prema standardima Europske Unije. Zagreb, 2007. str. 30. Dostupno na: http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/preuzimanje/biblioteka-ona/pojmovnik_rodni.pdf

[xviii] Kurelić, Zoran. Je li hrvatski parlament homofobičan? str. 58, str. 64

[xix] Isto, str. 64

[xx] Herek, Gregory M. Beyond “Homophobia”: Thinking About Sexual Prejudice and Stigma in the Twenty-First Century. str. 16

[xxi] Petković, Brankica i Kodovšek, Neža, autori_ce tekstova za BHS izdanje Terzić, Zlatan i Dračo, Ivana. O diskriminaciji: priručnik za novi­narke i novinare. Sarajevo, Mediacentar, 2011. str. 29

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

Kontaktirajte nas!