Alma Selimović: Queer umjetnošću protiv predrasuda

Izvor: Diskriminacija.ba

Alma Selimović je 36-godišnja queer umjetnica iz Sarajeva koja je 2009. godine odlučila napustiti Bosnu i Hercegovini i preseliti se u Sjedinjene Američke Države. Odluka o napuštanju zemlje nije bila jednostavna, ali je bila neminovna za ovu pripadnicu LGBT zajednice koja je u gradu, u kojem je odrasla i završila fakultet, živjela u strahu od napada i prijetnji kojima je nerijetko bila izložena.

Danas je Alma samostalna umjetnica, ima svoj umjetnički studio u Marylandu, a svojim radovima i dalje nastavlja borbu za rodnu ravnopravnost i prava zajednice kojoj pripada. Nedavno je u sarajevskom Art kinu Kriterion predstavila svoje posljednje crteže koji su nastali kao rezultat višemjesečnog rada i intervjua sa 18 osoba iz BiH i regije koji se rodno određuju kao nebinarne, transrodne ili rodno fluidne osobe. Rad na ovom projektu iziskivao je mnogo umjetničke i lične snage jer je često razgovarala s ljudima čije borbe su je podsjetile na one kroz koje je i sama prolazila.

“Pokušavam da približim ljudima tu neku androgenost, taj neki neidentitet u smislu muškog ili ženskog, jer ja mislim da je jako puno nas između toga – znači nismo ni jedan ni drugi, nego smo uvijek u toj nekoj fluktuaciji. Meni zavisi kakav mi je mjesec – nekad mi se super našminkat’, nekad mi je mrsko i super mi je izgledati kao dječak i super mi je da me zamijene da sam dječak”, kaže Alma.

Izložba “The restofus/Mi ostalie” predstavljena u Sarajevu nije njen klasičan rad i zapravo je riječ o skicama – portretima prebačenim na gips koji tek treba da budu završeni u znatno većem formatu od jednog ili dva metra, nakon čega će biti izloženi i u SAD-u. Da bi ideju bilo moguće ostvariti, na projektu je sudjelovalo više osoba – iz sarajevskog Udruženja Okvir kontaktirali su ljude koji su željeli podijeliti s Almom svoje priče, a intervjui su rađeni u Rijeci i Sarajevu. Na osnovu fotografija koje je načinila Ranka Delić i prema svojoj emociji i doživljaju intervjuisanih osoba, Alma je tokom dvomjesečnog boravka u Berlinu crtala portrete.

“Ovo je više projekat zbog ljudi nego zbog mene i moje umjetnosti. Meni je ovo bilo više korak gdje se ja konektujem sa zajednicom, gdje ja možda sutra uradim nešto drugo za tu zajednicu. Planiram da, ako se radovi prodaju, dio od prodaje ide ljudima koji su bili dio procesa da bi mogli uraditi operacije, promijeniti ime, jer ljudi nemaju poslove, nemaju mogućnosti da to odrade.”

Izložba “The restofus” u Sarajevu, Foto: privatna kolekcija

Iako je riječ o radu koji je, prije svega, posvećen rodno varijantnim osobama, Alma smatra kako su priče tih osoba priče “cijele naše zajednice”. Zbog toga joj proces preslušavanja intervjua prije izrade radova posebno teško pao.

“Očevi koji su pili, očevi koji su nasilni, majke koje su nasilne, roditelji koji te odbacuju. Ko god da si, nije više bitno.”

Lezbejka, muslimanka, žena, izbjeglica, umjetnica

Izložba “The restofus/Mi ostalie” prva je Almina izložba u BiH nakon skoro deset godina. Posljednji put u Sarajevu je izlagala za vrijeme Queer festivala 2008. godine, kada se i dešava prekretnica i njena odluka da zatraži azil u SAD-u na osnovu prijetnji i napada. Kao queer umjetnica i aktivistica prvog bh. LGBT*IQA Udruženja Q nerijetko je bila prepoznata i vrijeđana na ulici.

“Ja sam toliko bila umorna. Po tramvaju su me prozivali, tukla sam se po tramvaju s ljudima. Pa onda ne ideš više tramvajem jer stanica je duga – neko te prepozna, eto ga odmah.”

Ni nakon toliko vremena, situacija u Sarajevu nije bolja, smatra Alma i navodi primjer sigurnosnih mjera koje su morale biti poduzete da bi održala svoju posljednju izložbu.

“Deset godina nakon Queer festivala mi smo jučer [5.7.2017.] napravili izložbu i imali smo maricu policije ispred vrata, imali smo svoje redare, imali smo izbacivače. Ništa se nije promijenilo”, kaže Alma i dodaje da su prostorije izložbe prije otvaranja pretražene u slučaju da je neko postavio eksploziv.

Stvaranje radova, Foto: privatna kolekcija

Identitet lezbejke u Bosni i Hercegovini oduzeo joj je mnogo kao umjetnici jer zbog njega, i činjenice da radi u LGBT organizaciji, nije mogla praviti izložbe, kaže Alma. U SAD-u je priča sasvim drugačija jer sada bez straha može isticati oznaku queer kada predstavlja svoje radove i biti sasvim transparentna. Dodaje kako više nema ni potrebu da se nekome predstavlja kao lezbejka, jer je ranije to činila kako bi zajednicu učinila vidljivijom i pravila promjene.

“Ti, ustvari, politički se izražavaš na taj način jer hoćeš da napraviš promjenu, ali kad vidiš da je ta promjena već napravljena, nema potrebe da je govoriš. Ja sebe sada identificiram kao umjetnicu.”

Uz identitete lezbejke, žene i umjetnice, danas, ipak, najviše nastoji da se predstavlja kao muslimanka i izbjeglica jer je riječ o identitetima koji još uvijek nisu sasvim prihvaćeni u američkom društvu. Alma vjeruje da svojom pojavom i radom može rušiti predrasude koje i dalje postoje prema ovim manjinama u SAD-u.

“Ne planiram se vratiti”

Alma svoje radno vrijeme provodi u studiju kojeg je dobila u sklopu Otis Street Arts projekta koji okuplja umjetnike iz SAD-a na jednom mjestu i pruža im mogućnost povezivanja sa galeristima i kolekcionarima. U SAD-u je i magistrirala, a pored rada u studiju bavi se podučavanjem umjetnosti u ljetnim kampovima za djecu čiji roditelji nemaju dovoljno novca.

Almini radovi, Foto: privatna kolekcija

Kaže da je često pitaju planira li se vratiti u Bosnu i Hercegovinu, ali da ona nema dileme oko toga. U Sarajevu ne bi mogla ponovo živjeti jer je grad “mali”, a trenutno su joj otvorena i mnoga vrata za rad i stvaralaštvo širom svijeta. Svjesna je da ni u Americi situacija nije idealna kada je riječ o pravima LGBT osoba i da znatno varira od dijelova zemlje, ali i dalje vjeruje u sistem koji ne dopušta nasilje nad manjinom.

“U Americi se još uvijek dešava da je trans osoba prebijena do smrti. Ali imaš sistem i državu koja će uraditi nešto po tom pitanju da se ko je god uradio nađe, da se zatvori, da se promijeni zakon. Ljudi se dignu, prave se protesti, imaš masu koja djeluje.”

Iako se u Sarajevo neće vratiti, Alma želi pomoći LGBT zajednici i umjetnicima iz BiH i regije da svoje radove predstavljaju na širem tržištu. U budućnosti planira napraviti online platformu koja bi povezivala umjetnike s naših prostora s umjetnicima iz Amerike, a već za septembar je planirana i prva izložba. Njen krajnji cilj je dovoditi umjetnike i aktiviste iz BiH u SAD, kako bi dobili mogućnost da jedan period tamo žive i rade.

Komentari

komentara