Ambasador Kraljevine Nizozemske u BiH: Međunarodni dan protiv homofobije, transfobije i bifobije je razlog za slavlje i promišljanje

lgbt1Prenosimo novi tekst ambasadora Kraljevine Nizozemske u BiH, Jurriaana Kraaka, u kojem piše o značaju 17. maja, Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije.

Izvor: nlinsarajevo.wordpress.com

17. maja obilježavamo dan na koji je prije 25 godina homoseksualnost uklonjena sa liste Međunarodne klasifikacije bolesti od strane Svjetske zdravstvene organizacije. To je bilo prije samo 25 godina, htio bih naglasiti. Do tog dana, za gej osobe se smatralo da imaju mentalni poremećaj. Mislim da je to stvarni napredak.

A tu je i više toga: u 2001. godini, moja zemlja je bila prva koja je dopustila istospolni brak. Danas je u 18 zemalja moguće zaključiti brak između osoba istog spola. Zanimljiv detalj: ove zemlje su jako raznolike – Brazil, Island, Novi Zeland, Južna Afrika.

U Nizozemskoj imamo nedvosmislenu vladinu politiku koja obeshrabruje, sprječava i sankcionira, ako je potrebno, diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Ovo pravilo se temelji na načelu nediskriminacije. Moja zemlja ima stajalište da se taj princip mora se provoditi na svim osnovama, a mora se primijeniti u cijelom svijetu.

Budući da je univerzalnost osnovna pretpostavka politike ljudskih prava Nizozemske, nijedna skupina ne može biti isključena iz ostvarivanja temeljnih prava čovjeka. S toga princip univerzalne ispravnosti slijedi tradiciju da se kultura i religija nikada ne trebaju koristiti kao izgovor ili opravdanje za ponižavanje ili bilo kakvo isključivanje homoseksualnih osoba – a kamoli za izricanje smrtne kazne.

holandski ambasadorKao predstavnici Nizozemske u inozemstvu, diplomati imaju ulogu u promociji prihvaćanja, emancipaciji i svjetskoj zaštiti prava homoseksualaca, biseksualaca i transrodnih osoba. To nije laka misija, jer su ta pitanja osjetljiva pitanja u mnogim zemljama i regijama. Svjesni smo toga poštujemo to. Ali, kao što sam rekao, poštivanje tradicije, kulture i religije nikada ne može biti dovoljno da bi se odbacilo načelo univerzalnosti ljudskih prava.

Čak i u zemljama koje ne kriminaliziraju homoseksualne radnje, gej ljudi su često u vrlo teškom položaju – neprihvaćeni od strane porodice, njihove vlade, ili društva u cjelini. Doista, stvarnost života može biti oštra za LGBT osobe. Oni se suočavaju s velikim preprekama da uživaju svoja ekonomska, socijalna i kulturna prava: diskriminacija, isključenje, pa čak i agresivnost nikada nisu daleko. Ss vremena na vrijeme se događa da se čak i tamo gdje homoseksualnost više nije kazneno djelo, vlasti, kao što je policija, diskriminiraju. Na primjer, ne intervenira se pri nasilnim, homofobnim incidenatima. Ovaj jaz između pravne i činjenične zaštite ometa stvarne jednakosti.

Iako na tome jos trebamo raditi, u mojoj zemlji, što se tiče pune emancipacije LGBT osoba, važnost ovog pitanja je jasna velikoj većini Holanđana: svakom bi trebalo biti dopušteno da se izjasni tko on ili ona doista jeste i koga on ili ona voli. Ovaj stav nije nastao preko noći: trebalo je mnogo, mnogo godina i nastojanja mnogih hrabrih ljudi. Ali najviše od svega, trebalo je razumijevanje običnih građana koji su shvatili da, na primjer, kada se žena zaljubi u drugu ženu, to nije kraj civilizacije i da će se to dogoditi opet. I opet. I opet.

Dakle, odlučili su se pomiriti s tim, prihvatiti homoseksualnost kao činjenicu ljudskog života i dati joj mjesto u društvu. Iskreno vjerujem da je naša zajednica time postala bolja.

Mi smo zadovoljni s trenutnom situacijom u kojoj LGBT ljudi mogu biti ono što jesu, jer im komšije ne zadiru u njihov stil života i gej ljudi mogu računati na zaštitu u slučaju nasilja, govora mržnje i diskriminacije, baš kao i bilo koji drugi građanin.

No, u mnogim dijelovima svijeta se još uvijek krše prava homoseksualaca, biseksualaca i trans* osoba. Zato je ova tema – nediskriminacija na temelju spolne orijentacije – centralni prioritet vanjske politike moje zemlje.

Iz tog istog razloga, ambasada Nizozemske u BiH će, u procesu pristupanja Europskoj uniji, pratiti donošenje i provedbu evropske pravne stečevine o ljudskim pravima LGBT osoba.

Dekriminalizacija homoseksualnosti i suprotstavljanje diskriminaciji na temelju seksualne orijentacije su temeljna dostignuća Evrope. Baš kao “Erasmus”, “Schengen” i Euro. Ponekad je korisno podsjetiti građane zemalja u fazi pristupanja EU, da EU ne stoji samo za prometne koridore, sigurnost hrane i konkurentnost. Unija nije samo proslavljena ‘zadruga kupaca’ ili mega udruga trgovaca; duboko sam uvjeren da je u svojoj srži to zajednica vrijednosti.

Dan kao 17. maj je koristan podsjetnik na put kojim ova zemlja ide. Jer jednog dana, Bosna i Hercegovina će biti dio te zajednice vrijednosti, dijeliti prostor u kojem nema mjesta za homofobiju. Zato sam jako ohrabren odlukom Zajedničke komisije Parlamenta BiH za ljudska prava da organizira posebnu tematsku sjednicu o LGBT pitanjima povodom 17. maja, Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije.

Nadam se da će ova sjednica pokazati da su političari, parlamentarci, administratori i činovnici spremni da se ujedine s aktivistima – hetero i gej – nevladinim organizacijama, međunarodnim organizacijama i diplomatama u važnom nastojanju: borbi za ravnopravnost i dostojanstvo za sve, bez obzira na tko si i koga voliš.

Jurriaan Kraak, Ambasador Kraljevine Nizozemske u BiH

Komentari

komentara