Bh. povorka ponosa kao demonstracija slobode i prava na različitost

Piše: Aida K.

Prva Bh. povorka ponosa će biti održana 8. septembra 2019. godine u Sarajevu. O važnosti održavanja povorke, načelima i podršci od strane javnih/državnih institucija, razgovarali smo sa Anom Vuković, direktoricom Gender centra FBiH, Samrom Filipović-Hadžiabdić, direktoricom Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Vanjom Burić, stručnom savjetnicom u Odjelu za eliminaciju svih oblika diskriminacije pri Instituciji ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH i Arbenom Murtezićem, direktorom Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH.

Važnost održavanja povorke ponosa u Bosni i Hercegovini

Od stonewallske revolucije, koja je ove godine obilježila 50. godišnjicu, pa sve do danas, povorka ponosa se pokazala kao najsnažnije i najučinkovitije sredstvo borbe za pozitivne društvene promjene kada su u pitanju prava LGBTI osoba. Da je Bh. povorka ponosa mnogo veća i važnija od šetnje pod zastavom vlastite seksualnosti, slažu se i naši/e sagovornici/e.

Ana Vuković, direktorica Gender Centar FBiH, i Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, se slažu da najavljenu Bh. povorku ponosa treba shvatiti i prihvatiti kao pravo na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja, koje je Ustavom Bosne i Hercegovine, ustavima bh. entiteta i međunarodnim dokumentima zagarantovano svim građanima/kama BiH. Također, slažu se da pitanje unapređenja prava LGBTI osoba i pitanje povorke ponosa nije bitno zbog Evrope ili međunarodnih konvencija, što se posljednjih godina često spominje u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH Evropskoj uniji, nego prvenstveno zbog svih građana/ki BiH, jer je pitanje odnosa prema Bh. povorci ponosa zapravo pitanje koliko je bh. društvo u cjelini spremno na međusobno poštovanje, bez obzira na različitosti. „Povorka ponosa doprinosi podizanju svijesti o povećavanju vidljivosti LGBTI osoba i njihovih specifičnih problema sa kojima se svakodnevno susreću“, kazala je Filipović-Hadžiabdić.

Vanja Burić, stručna savjetnica u Odjelu za eliminaciju svih oblika diskriminacije pri Instituciji ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH, ističe da je njen stav da Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, treba poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se svim licima omogućilo uživanje prava i sloboda bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Dodaje da je zakonodavni okvir za zaštitu svih lica od diskriminacije značajno unaprijeđen u proteklom periodu, ali da se stanje u praksi, kada je u pitanju položaj LGBTI osoba, nije značajno unaprijedilo. „Stupanj uživanja prava u privatnim i javnim oblastima i dalje je izuzetno nizak, nije donesen zakon kojim se reguliše pitanje zajednice života istospolnih partnera, te prava koja iz te zajednice proističu, a svijest o tome da pripadnici LGBTI populacije, ne samo da trebaju, već moraju imati jednaka prava, kao i svi drugi građani, i dalje je na jako niskom nivou, o čemu jasno govore stavovi i reakcije pojedinih nosioca javnih funkcija, ali i dobrog dijela javnosti nakon najave održavanja povorke ponosa. Smatram da je krajnje vrijeme za održavanje povorke ponosa, jer to je ključni korak ka demokratizaciji društva“, ističe Burić.

„Povorka ponosa, bilo gdje, je demonstracija slobode i prava na različitost. U tom smislu je šteta što je Sarajevo, među posljednjim, ako ne i posljednji glavni grad regiona i Evrope u kojem se povorka ponosa organizuje. Zbog svoje istorije i tradicije smo morali biti među prvim, ali evo, 8. septembra je prilika da se brojnom i dobro organizovanom povorkom to nadoknadi“, kazao je Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH.

Borba za prava svih marginaliziranih društvenih skupina

Bosanskohercegovačka povorka ponosa, prva po redu, najavljena je kao protest protiv nejednakosti i kršenja osnovnih ljudskih prava LGBTI osoba, ali i svih drugih marginaliziranih društvenih skupina. To je borba za jednak pristup javnom prostoru koji imaju svi/e drugi/e građani/ke BiH. To je borba za slobodu bez okova straha od nasilja zbog vlastitog postojanja.

Burić ističe da je pravo na javno okupljanje jedno od temeljnih prava i sloboda, koje je zagarantirano nizom međunarodno-pravnih dokumenata i Ustavom Bosne i Hercegovine, a koje služi ne samo za prosvjed, već i za otpočinjanje demokratskog dijaloga i javne rasprave o određenom pitanju.

„Kada govorimo o povorci ponosa, reakcija dobrog dijela građana Bosne i Hercegovine je ‘zašto im treba da paradiraju, neka rade kod kuće što hoće, niko ih ne dira,  evo i mi ne paradiramo…’, ali, po meni, to je krik određene skupine za prihvaćanjem, priznanjem i uvažavanjem od većine. Ako šutimo o svojim problemima, zatvaramo se u kuće, ne otpočinjemo dijalog o određenom pitanju, ne artikuliramo ga u javnosti, kako možemo očekivati da se naš položaj promijeni?“, kazala je Burić.

„Često diskutujem i ponavljam kako se povorkom ne slavi i ne veliča bilo čija seksualna orijentacija, već ultimativna društvena vrijednost: sloboda. A svi smo mi slobodni onoliko koliko je slobodan i najugroženiji pojedinac. Ne sporim da povorka ima posebnu važnost za LGBTI osobe, ali moramo biti svjesni i uvijek naglašavati da je povorka praznik za sve“, navodi Murtezić.

Podrška Bh. povorci ponosa od strane javnih/državnih institucija

Iako LGBTI osobe svoje obaveze prema državi ispunjavaju kao i sve/i građani/ke koje/i u njoj žive, država često „zakaže“ u slučajevima kada je u pitanju osiguravanje uvjeta za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava LGBTI osoba. Bh. povorkom ponosa se nastoje obznaniti problemi sa kojima se LGBTI osobe svakodnevno susreću zbog sistema koji ih ne štiti, ili nedovoljno štiti. Kada je riječ o podršci koja dolazi od strane javnih/državnih institucija, Burić kaže: „Smatram da osobno svatko ima pravo na svoj stav po određenom pitanju, međutim, kada govorimo o javnim/državnim institucijama, one trebaju biti u službi svih građana, a uposleni u tim institucijama svoje privatne stavove i shvatanja trebaju ostaviti po strani kada obnašaju javne funkcije, i uzdržati se od bilo kakvih istupa koji mogu biti okarakterizirani, ili su – govor mržnje i širenje netrpeljivosti prema bilo kojoj kategoriji građana.“

Murtezić ističe da je bezbjednost ključna, da je to osnovni zadatak državnih institucija, te da tu ne smije biti propusta niti kompromisa. „Svaka druga vrsta podrške je dobrodošla, naročito u smislu pozitivne promocije, ali vjerujem da agilni organizatori u svim segmentima, osim bezbjedonosnom, mogu dosta toga i sami uraditi“, kazao je Murtezić.

Vuković je navela da Gender Centar Federacije BiH pozdravlja izjave svih aktera koji izražavaju solidarnost s LGBTIQ zajednicom, naročito zbog toga što je Bosna i Hercegovina, kao članica Vijeća Evrope, dužna svim građanima/kama garantirati uživanje prava i temeljnih sloboda zagarantovanih Europskom konvencijom o ljudskim pravima, uključujući i slobodu okupljanja, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, kako je istakla Filipović-Hadžiabdić, planira realizovati aktivnosti na provedbi Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini koji u članu 2 zabranjuje diskriminaciju na osnovu spola i seksualne orijentacije. „Konkretno, u cilju doprinosa nesmetanom održavanju povorke ponosa ministarstvo planira nastaviti realizaciju aktivnosti u sljedeća tri pravca: a) donošenje Akcionog plana za ravnopravnost LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini; b) konkretna podrška osposobljavanju relevantnih organa za efikasniju zaštitu ljudskih prava; i c) djelovanje u javnosti u smislu boljeg razumijevanja i senzibiliziranja za uvažavanje različitosti i poštivanja ljudskih prava“, navodi Filipović-Hadžiabdić, te dodaje da će Agencija za ravnopravnost spolova BiH nastaviti realizovati konkretne aktivnosti na osposobljavanju organa za efikasnu zaštitu ljudskih prava. „Pored toga, od prvog dana kada je najavljena povorka ponosa, Agencija za ravnopravnost spolova BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je prisutna u bosanskohercegovačkim medijima kroz izjave i gostovanja u emisijama. Smatramo da kontinuitet djelovanja u javnosti u smislu boljeg razumijevanja i senzibiliziranja za uvažavanje različitosti i poštivanje ljudskih prava, ima značajnu ulogu“, dodaje Filipović-Hadžiabdić.

Dolazak na Bh. povorku ponosa

Na pitanje da li će izaći na povorku ponosa, odgovori naših sagovornika/ca su jasni:

„Naravno!“, kazao je Murtezić.

„Apsolutno!“, rekla je Vuković .

„Smatram da događaji poput povorke ponosa predstavljaju oblik djelovanja civilnog sektora. Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, rade na sistemskom rješavanju pitanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Stoga i na događaj poput povorke ponosa gledam kao na oblik djelovanja civilnog društva sa svim pravima i mogućnostima koje ono podrazumijeva. Međutim, iznenađena sam stavovima i izazvana govorom mržnje kojem svjedočimo u posljednje vrijeme, te ću prisustvom na povorci ponosa svakako dati podršku, kao i većina uposlenih Agencije“, kazala je Filipović-Hadžiabdić.

„Smatram da svim građanima Bosne i Hercegovine treba biti omogućeno uživanje temeljnih prava i sloboda bez iznimke. Kada razgovarate sa građanima, jako često se može čuti rečenica ‘ja sam diskriminiran’, ali ono što nećete čuti, i ono što svi mi zaboravimo, jeste da ne diskriminira samo država, javni organi…, već diskriminiramo i mi, pojedinici. Stoga smatram da bi bilo licemjerno od mene reći da se zalažem za prava i slobode svih, a da istovremeno ne sudjelujem u ovom događaju. Tako da je moj odgovor – da“, zaključuje Burić.

Komentari

komentara