Govor mržne prema LGBT osobama

5_aprilPiše: Barbara Mijatović

Govor mržnje kao što mu se iz imena može vidjeti ne predstavlja ništa pozitivno, pa ponajprije treba definirati govor mržnje. Po Preporuci 97/20 Vijeća Europe pod govorom mržnje podrazumijevaju se svi oblici izražavanja, koji šire, potiču, promoviraju ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje na temelju netolerancije, uključujući : netoleranciju izraženog agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, diskriminaciju i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i ljudima imigrantskog podrijetla. Govor mržnje se izražava kroz uvredljive izraze za rasne skupine, ponižavajuće karikature, prijetnje nasiljem te npr. literatura koja prikazuje neki narod kao manje vrijedan te uspoređujući ga sa životinjama i pozivajući na njegovo istrebljenje. Kroz povijest smo bili svjedoci stalnom govoru mržnje koji nije bio zakonski reguliran pa tako imamo primjer u doba Kraljevine Jugoslavije kada su srpski političari javno tražili da se Stjepan Radić ubije, zajedno za parlamentarnim zastupnicima HSS-a što je između ostaloga jedan od njih, Puniša Račić i učinio. Govor mržnje na nacionalnoj osnovi je bio nešto sasvim normalno i političarima na Balkanu i uglavnom je okarakterizirano kao domoljublje. U Americi je opće poznati problem govora mržnje na rasnoj osnovi, a Ku Klux klan je pravi primjer ksenofobične organizacije u Americi koja je zagovarala prevlast ”bijele rase” nad ostalim rasama, mržnju prema katolicima i homofobiju. Od danas poznatog govora mržnje možemo se prisjetiti očitog govora mržnje koji se može vidjeti u tekstovima pjesama Marka Perkovića Thompsona, osim toga i njegovi koncerti su poznati po tome što propagiraju ustašku ideologiju pjesmom, ikonografijom, pozdravom, odjećom ). Thompson redovito na koncertima pjeva pjesme koje glorificiraju zločine nad Srbima, Romima, Židovima i drugima ( ”Evo Jure i Bobana” i ”Jasenovac i Gradiška stara ” ), međutim u Hrvatskoj dio javnosti njegove pjesme smatra domoljubnim i da nema u njima govora mržnje. Svaki govor mržnje sadržava diskriminaciju bilo po osnovu nacije, rase, seksualne opredijeljenosti, boje kože i sl. Govor mržnje bazira se na predrasudama i stereotipima. Tanka je linija koja dijeli slobodu govora i govor mržnje jer svakom čovjeku pripada ljudsko pravo na izražavanje mišljenja ali to ne znači da svojim mišljenjem smije diskriminirati nekoga zbog njegovih različitosti. Država smije ograničiti pravo na slobodno izražavanja mišljenja ali se uzima u obzir da je ono primarno pravo, a svako ograničavanje tog prava, mora se navesti u zakonu i smatra se iznimkom. Neke vrste i oblici izražavanja ideja i informacija podložni su manjim ograničenjima vlasti npr. sudjelovanje u političkoj debati ili rasprava u raspravi o pitanjima od javnog interesa, dok su drugi podložni većim ograničenjima kao što su npr. izražavanje pornografskog sadržaja, komercijalni govor, remećenje javnog reda i mira, poticanje na nasilje i zločin itd. Članak 10 ( stavak 1 ) Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jamčim pravo na slobodu izražavanja, a u 2. stavku se navode legitimni razlozi za ograničavanje tog prava, a to su : zaštita interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, sprječavanje nereda ili zločina, zaštita zdravlja ili morala, zaštita ugleda ili prava drugih, sprječavanje odavanja povjerljivih informacija itd. Tri su osnovne značajke za razlikovanje najgorih poruka rasističkog govora mržnje : mora se raditi o rasnoj inferiornosti, poruka mora biti usmjerena protiv određene povijesno potlačene skupine, poruka mora biti proganjalačka, mrzilačka i ponižavajuća . Da bi se govor mržnje mogao okarakterizirati kao govor mržnje, potrebno je da se kumulativno ispune dva uvjeta : treba se raditi o izražavanju određenih mrzilačkih i uvredljivih poruka/sadržaja, mrzilački govor mora biti usmjeren protiv određenih ciljanih društvenih skupina i njihovih pripadnika koji se mogu identificirati po određenim zajedničkim objektivnim karakteristikama kao što su rasa, boja kože, vjera, spol, seksualna orijentacija i sl. S obzirom da se često neistomišljenički stavovi znaju okarakterizirati kao govor mržnje treba obratiti pažnju upravo na uvjete koji trebaju postojati da bi postojao govor mržnje. Treba se imati na umu da negativno izražavanje mišljenja nije govor mržnje ma koliko kritike bile šokantne, žestoke, nepravedne i uvredljive. Bitno je razgraničiti što je to uvredljivo, a što negativno izražavanje mišljenja. Izjave ”izdajnička vlast”, ”korumpirana Vlada”, ” predsjednik cinkaroš” su negativni stavovi, za razliku od izjava ” Židovi su sami krivi za Holokaust”, ”Srbi su ekološki problem”, ”Muslimani su teroristi”, ”crnci su rasa robova”, ”Žene je Bog stvorio za madraca, a ne za mudraca” su govor mržnje iako možda njihovi autori nisu motivirani mržnjom. Nazivanje nekog političara ” komunjarom”, ”idiotom”, ”fašistom” i sl. zbog nekih njegovih stajališta ili postupaka, nije govor mržnje i ako ga on doživljava kao govor mržnje i u tom slučaju može pod određenim okolnostima biti sankcioniran kao povreda njegovog ugleda. S druge strane ako omalovažavamo nekog političara zbog spola, rase, boje kože, vjere, nacije i sl. to je već diskriminacija, točnije diskriminacija uklopljena u govor mržnje. Govor mržnje može biti očit, odnosno lako prepoznatljiv kao što su uvrede i pozivanje na nasilje te teško uočljivi govor mržnje koji ne mora nužno biti zasnovan na lažima pa se rasističke, šovinističke, nacionalističke, seksističke poruke kao kameleon sakriju u nekim akademskim raspravama u kojima iznesene činjenice kojima se estetski uredi ili ušminka govor mržnje. Govor mržnje također je sakriven i u vicevima. Iz toga možemo zaključiti da se govor mržnje može na različite načine izraziti pa osim verbalno, može biti izražen kroz slike, grafite, geste, umjetničkim izričajima, filmovima, simboličnim gestama itd.

Govor mržnje je kazneno djelo i reguliran je Kaznenim zakonom BiH ( čl. 145 a), Kaznenim zakonom FBiH ( č. 163.), Kaznenim zakonom RS (čl.390.) i Kaznenim zakonom Brčko Distrikta ( čl.160.). Kazneni zakon BiH u Glavi petnaestoj, čl.145. : ”Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja na osnovu razlike u rasi, boji kože, nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti, političkom ili drugom uvjerenju, polu, seksualnom opredjeljenju, jeziku, obrazovanju, društvenom položaju ili socijalnom porijeklu, uskrati ili ograniči građanska prava utvrđena Ustavom Bosne i Hercegovine, ratificiranim međunarodnim ugovorom, zakonom Bosne i Hercegovine, drugim propisom Bosne i Hercegovine ili općim aktom Bosne i Hercegovine, ili koja na osnovu ove razlike ili pripadnosti ili kojem drugom položaju daje građanima neopravdane povlastice ili pogodnosti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. ”

Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine u Članu 163. Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti,  propisuje:

  • „(1) Ko javno izaziva ili raspaljuje narodnosnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima koji žive u Federaciji, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
  • (2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini prisilom, zlostavljanjem, ugrožavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi narodnosnih, etničkih ili vjerskih simbola, oštećenjem tuđih simbola, skrnavljenjem spomenika, spomen-obilježja ili grobova, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
  • (3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kaznit će se ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini zloupotrebom položaja ili ovlaštenja, ili ako je zbog tog djela došlo do nereda, nasilja ili drugih teških posljedica za zajednički život konstitutivnih naroda i ostalih koji žive u Federaciji.
  • (4) Ko krivično djelo iz stava 2. ovog člana učini zloupotrebom položaja ili ovlasti, ili ako je zbog tog djela došlo do nereda, nasilja ili drugih teških posljedica za zajednički život konstitutivnih naroda i ostalih koji žive u Federaciji, kaznit će kaznom zatvora od jedne do deset godina“

Posebno je izražen govor mržnje u medijima jer ljudima je očito lakše izraziti mišljenje na taj način, pri čemu dobivaju podršku većeg broja istomišljenika i uz njihovu potporu zajedno diskriminiraju određenu skupinu ljudi izražavajući govor mržnje, nerijetko iza lažnih profila na raznim portalima pri čemu za primjer možemo ukazati na komentare sa portala Klix, gdje se često mogu pronaći komentari puni mržnje i to uglavnom nanacijonalnoj i religijskoj osnovi. Portali mogu zabraniti komentiranje na pojedine objave! RAK je regulatorna agnecija za komunikacije osnovana 2.3.2001. spajanjem nadležnosti Nezavisne komisije za medije i Regulatorne agencije za telekomunikacije koje su do tada radile odvojeno. Agencija djeluje na državnom nivou i njezin rad je reguliran Zakonom o komunikacijama BiH pa u skladu sa tim zakonom, nadležnosti agencije su : kreiranje i promoviranje pravila u sektorima emitiranja i telekomunikacija, licenciraje operatora u sektorima emitiranja i telekomunikacija, planiranje, upravljanje i dodjeljivanje frekventivnog spektra, primjenjivanje tehničkih i drugih standarda koji se tiču kvalitete, te uspostavljanje i održavanje sistema naknada za dozvole. RAK stimulira stvaranje uvjeta za kontinuiran razvoj medijskih sloboda, te na taj način pomaže u uspostavi građanskog društva, padržava sudjelovanje građana u promociji profesionalnog i odgovornog prostora, štiti interese svih korisnika i operatora telekomunikacijskih usluga u BiH, u smislu nediskriminatorskog pristupa, kvaliteta i cijena usluga, ohrabruje uspostavljanje konkurentnog sektora komunikacija orijentiranog ka tržištu radi dobrobiti svih građana BiH, promovira razvoj informacijskog društva u BiH…

Vijeće za tisak u BiH je samoregulacijsko nevladino tijelo za tiskane i online medije, jedinstveno za cijelu BiH. Prvobitno je osnovano 2000.g. na nivou Federacije BiH, a reosnovano je 2006. u isključivo bosansko-hercegovačku organizaciju čiji su osnivači vlasnici tiskanih medija iz BiH i udruga BH Novinari i Društvo novinara BiH. Građani mogu uložiti prigovor na netočne, neprofesionalne ili nepotpuno objavljene sadržaje u tisku i online medijima, na sadržaje koji krše Kodeks za tisak i online medije BiH.Prigovor se može poslati putem regulatorne pošte na adresu Tajništva Vijeća za tisak BiH, putem e-mail adrese : info@vzs.ba, te putem fax- a : 033 272 271. Prigovorom možete tražiti demant, dopunu informacija, objavljivanje isprike ili ispriku, a pri slanju prigovora potrebno je navesti gdje i kada je objavljen tekst na koji se žalite uz objašnjenje i naznake te bi bilo poželjno da pošaljete i kopiju spornog teksta. Biti će prihvaćeni samo oni prigovori koji su pristigli u roku od mjesec dana za dnevne tiskovine i online medije, te dva mjeseca za časopise i tjednike, nakon objavljivanja spornog sadržaja, ili odgovora urednika na raniji prigovor direktno upućen novinarima ili mediju. Kodeks za tisak i online medije BiH nalaže da novinari tiska i online medija u BiH : poštuju potrebe građana za korisnim, blagovremenim i relevantnim informacijama, trebaju braniti načela slobode informiranja i pravo na pravedan komentar i kritičko novinarstvo, a pri tome se moraju pridržavati društvenih standarda pristojnosti i poštovanja etničke, kulturne i religijske raznolikosti BiH, pridržavati se stanndarda ljudskih prava definiranih u međunarodnim i bosansko- hercegovačkim aktima o ljudskim pravima, razvijati svijest o ravnopravnosti spolova i poštivanju osobnosti kao integralnog dijela ljudskih prava, štititi pravo pojedinca. Kao primjer govora mržnje na TV-u možemo uzeti slučaj kada su na TV OBN u okviru emisije ”Mimohod” od 30.8.2008. emitirane SMS poruke sadržaja : ” Hajmo svi navijači u boj protiv pedera”, ”Ljudi daj da se skupimo da pobijemo ove smradove da zaradimo sevapa !”, ”Bit’ će gusto, bit’ će šutanja, bit’ će šutanja, smrt nastranima sloboda narodu.” Iz navedenih primjera vidimo da se radi o očitom govoru mržnje koji je mogao biti reguliran jer se takve poruke nisu smjele pustiti u javnost. Vijeće za štampu u BiH je uz potporu tužiteljstva, sudova i policije pokrenulo akciju ”Niste nevidljivi” tako da iako je neka osoba anonimna, utvrdi li se širenje mržnje, huškanje, prijetnje i poziv na linč, ona može biti identificirana i procesuirana. Osoba će biti identificirana pomoću otkrivanja IP i MAC adresa u slučaju da svojim huškačkim komentarima i širenjem govora mržnje uznemiruje širu javnost, nanosi štetu pojedincima i posebno nanosi štetu ugledu profesionalnih internet portala.

Kada raspravljamo što je to govor mržnje i da li ga uopće ima, potrebno je naglasiti da govor mržnje ima izrazito negativne psihološke i socijalne učinke na pojedinca kao i na sve druge članove skupine kojoj taj pojedinac pripada pogotovo kad se govor mržnje bazira na činjenicama koje ne moraju biti lažne i u tom slučaju možemo reći da se tu radi o onom ušminkanom govoru mržnje koji obično dolazi od strane visoko obrazovanih ljudi. Govor mržnje kod žrtve može izazvati emocionalni stres, osjećaj poniženja i gubitka dostojanstva, javlja joj se osjećaj manje vrijednosti te dolazi do ograničavanja osnovnih sloboda i ljudskih prava žrtve, održava se društvena i politička nejednakost. Prijetnjama se žrtvi onemogućuje odgovaranje čime se blokira kvalitetan javni diskurs, dolazi do pojedinačnog ili grupnog nasilja. Zabrinjavajući je podatak istraživanja proveden od strane EUkids Online projekta iz 2011. prema kojem je ustanovljeno da jedno od petero djece, uzrasta od 9 do 12 godina koristi Facebook. Diskriminirajući sadržaji na Fcebooku u svijetu su čest uzrok smrti i samoubojstava, uglavnom se radi o tinejdžerima. Nedavno je Savez roditelja u Italiji podnio kaznenu prijavu protiv Facebooka nakon što se četrnaestogodišnjakinja ubila zbog snimaka objavljenih na Facebooku. U BiH nema primjera samoubojstva zbog objava na FB-u ali je primjetan veliki broj uvredljivih komentara na portalima i to na osnovu rase, nacije i religije. Na FB- u se mogu pronaći grupe pod sloganom ”Nož, žica, Srebrenica” što je fašistički slogan kojim se glorificira genocid u Srebrenici. Primjeri su to zloupotrebe demokracije pa valja još jednom napomenuti da posjetitelji web portala koji postavljaju komentare sa govorom mržnje, podliježu kaznenoj odgovornosti jer potiču netrepeljivost i huškanje. Govor mržnje prikazuje moralno siromaštvo čovjeka koji koristi takav govor, ali što je više govora mržnje u jednoj državi, to je onda i problem države jer to ukazuje na poljuljane moralne vrijednosti čitave zajednice, što u konačnici izazva veliko nepovjerenje i netrepeljivost među mnogim različitostima unutar zajednice odnosno države.

Rad je nastao kao rezultat završene pravne škole LGBT ljudskih prava za studnete_ice pravnih fakulteta u BiH, Sarajevo, 6 – 8. mart 2014.

Komentari

komentara