Govor mržnje i nasilje prema LGBT osobama je sve češće u bh društvu

STOP_THE_HATE_logoPiše Elvira Ademović

Netrpeljivost među ljudima u Bosni i Hercegovini dostigla je svoj vrhunac, i na meti se sve češće nalaze LGBT osobe, koje su postale zajednički neprijatelj svim konstitutivnim narodima. Institucije ne reaguju na nasilje i govor mržnje, pa na taj način pružaju određeni vid podrške nasilnicima. Govor mržnje, nasilje kao i uvredljiva, neosnovana diskriminacija i retorika svakodnevna su pojava sa kojom se susreću marginalizirane grupe i osobe, pa tako i LGBT osobe. Povećanjem njihove vidljivosti povećava se i broj verbalnih i neverbalnih napada, koji u većini slučajeva nisu prijavljeni, niti je protiv nasilnika podnesena krivična prijava. Mnogi su razlozi zbog čega se ovakvi slučajevi ne prijavljuju. Neki od tih razloga su strah da će njihova imena, rodni identitet i seksualna orijentacija biti poznati javnosti, što može dovesti do novih napada na njih.

Sarajevski otvoreni centar je u 2014. godini dokumentirao 42 slučaja govora mržnje i 20 slučajeva krivičnih djela i incidenata motiviranih predrasudama na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Od dvadeset slučajeva zločina iz mržnje, jedanaest od njih odnosi se na prijetnje, uznemiravanje, te napade na LGBT aktiviste, te LGBT osobe koje su aktivne u aktivističkim krugovima. Nadležnim institucijama prijavljeno je trinaest slučajeva zločina a na njihovu reakciju se još uvijek čeka. Međutim, policija, tužilaštvo i sudovi poprilično su neefikasni u radu, pa izostaje očekivana reakcija po kojoj bi barem nadležni organi trebali da rade svoj posao na vrijeme i da procesuiraju krivce za ugrožavanje i povredu osoba i njihovih prava po bilo kojem osnovu, što predstavlja također jedan od razloga zbog čega se nasilje ne prijavljuje. Ali to neprijavljivanje, na neki način, jača nasilnika i daje mu još veću moć da počini zločin opet, jer nije morao da odgovara ni za prethodni. Mnoga društva su još uvijek u procesu suočavanja sa izazovima prihvatanja različitosti. Problem preciznog utvrđivanja razmjera diskriminacije, po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, izražen je gotovo u svim državama članicama Savjeta Evrope, što opet ima veze sa neprijavljivanjem nasilja zbog straha od nasilnika. Ipak, svaki oblik uznemiravanja, vrijeđanja, prijetnji i bilo koja vrsta verbalnog i fizičkog nasilja bi trebala biti prijavljena, da bi se na taj način skrenula pažnja na ugrožavanje ljudskih prava. Borba za ljudska prava je vječna borba. Borbom za LGBT ljudska prava treba se boriti za tolerantnije, pravičnije i zdravije društvo, jer prava LGBT osoba nisu ništa drugo do ljudska prava. Moć društvenih mreža je velika i pruža mnogo mogućnosti za djelovanje, a Facebook je pogodno mjesto na kojem se mogu pokrenuti određene inicijative, skupiti i aktivirati mlade osobe. S tim u vezi, svakodnevno treba raditi na osvješćivanju javnosti, na edukaciji i na ostvarivanju određenih ciljeva, na svakom vidu aktivizma i borbi za ljudska prava.

Tekst nastao kao dio edukacije na Školi za studentice_e novinarstva i komunikologije i mlade novinarke_e – Odgovorno novinarstvo: LGBT osobe i mediji, održanoj od 13. do 15. marta 2015. godine.

Komentari

komentara