Hrvatska istospolnim parovima: ostanite i dalje unutar svoja (zakonska) četiri zida

Izvor i foto: H-Alter.org

Aktualni Zakon o nasljeđivanju u članku 8., kao i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju o kojem je nedavno završila javna rasprava, kao zakonske nasljednike i dalje prepoznaje samo bračne i izvanbračne drugove i njihovu djecu, bez spomena životnih partnera i partnerica, te njihove djece. Iako je Zakon o životnom partnerstvu donesen u Hrvatskom saboru 15. srpnja 2014. godine s velikom podrškom narodnih zastupnika: 89 glasova za i 16 protiv, istospolni parovi se i dalje ignoriraju u novim prijedlozima Zakona i izmjenama postojećih zakona.

U Hrvatskoj je sklopljeno preko 250 životnih partnerstava, koja uključuju parove koji su zajedno dugi niz godina, parove s djecom, parove koji planiraju djecu i oni ne koriste samo usluge iz područja socijalne skrbi, nego proživljavaju svakodnevne situacije kao i sve druge obitelji u Hrvatskoj. Zbog čega i životni partneri i partnerice ne mogu biti uključeni u sve ostale zakone koji reguliraju obiteljske odnose?, pitaju se Dugine obitelji.

“Trenutna situacija sa Zakonom o nasljeđivanju zadnji je primjer neuključivanja istospolnih parova i njihovih obitelji u ostale zakone Republike Hrvatske, te poruka LGBTI+ osobama koje se odluče na sklapanje životnog partnerstva je ta da država priznaje njihovu obiteljsku zajednicu, ali samo dok je unutar svoja zakonska četiri zida”, stoji u priopćenju.

S obzirom na činjenicu da u prijedlog novog Zakona o nasljeđivanju nisu uključeni životni i neformalni životni partneri, udruga Dugine obitelji reagirala je formalnim zahtjevom za izmjenu na portalu e-savjetovanje: “Podsjećamo da u RH postoji Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola po kojem su po pitanju nasljeđivanja životni partneri, odnosno neformalni životni partneri i njihova djeca izjednačeni s bračnim, odnosno izvanbračnim drugovima i njihovom djecom. Smatramo stoga da ne postoje valjani razlozi da ova dva zakona ne budu u potpunosti usklađena. Tražimo da se u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju, u članku 8. Zakona gdje se navode zakonski nasljednici dodaju i životni partneri, neformalni životni partneri i njihova djeca. Podsjećamo da je RH u 4 godine nakon stupanja na snagu Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola sklopljeno preko 250 životnih partnerstava, a mnogi životni partneri imaju vlastitu djecu ili u skoro vrijeme planiraju postati roditelji. Izuzetno je važno, u skladu sa Zakonom o sprječavanju diskriminacije, ali i mnogim Konvencijama koje je RH potpisnica (prije svega, Konvencijom o pravima djeteta), da životni partneri, neformalni životni partneri i njihova djeca ostvaruju ista prava po pitanju nasljeđivanja kao i bračni i izvanbračni drugovi. Ovdje posebno skrećemo pažnju na mnogobrojnu djecu životnih, odnosno neformalnih životnih partnera koja u slučaju neuključivanja životnih, odnosno neformalnih životnih partnera u Zakon o nasljeđivanju mogu doživjeti ozbiljnu diskriminaciju i pravnu nesigurnost u situacijama određivanja nasljedstva. Vjerujemo da će zakonodavac uvidjeti važnost ove ispravke i doraditi konačni Zakon koji će na jednaki način tretirati sve obitelji i djecu u RH.”

Ministarstvo pravosuđa, nadležno za Prijedlog zakona o nasljeđivanju, kratko je odgovorilo slijedeće: “Prava životnog partnera i neformalnog životnog partnera na nasljeđivanje te prava djece nad kojom životni partner ima partnersku skrb uređena su posebnim propisom, Zakonom o životnom partnerstvu osoba istoga spola („Narodne novine“, broj 92/14.). Sukladno navedenom Zakonu životni partner je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim drugom, a djeca nad kojom ima partnersku skrb izjednačena su s njegovom djecom (članak 55.). Člankom 4. stavkom 4. istog Zakona propisano je da neformalno životno partnerstvo u području nasljeđivanja stvara iste učinke koji su priznati izvanbračnoj zajednici. Stoga nije potrebno dodatno propisivanje prava nasljeđivanja životnih partnera i neformalnih životnih partnera u Zakonu o nasljeđivanju. Iz istog razloga nije potrebno u Zakonu o nasljeđivanju propisivati da su djeca nad kojom životni partner ima partnersku skrb izjednačena u pravu nasljeđivanja s njegovom djecom.”

Iako su prava životnih neformalnih životnih partnera na nasljeđivanje te prava djece nad kojom životni partner/ica ima partnersku skrb uređena Zakonom o životnom partnerstvu, njihovo izostavljanje iz Zakona o nasljeđivanju dovodi do pravne neusklađenosti i moguće pravne nesigurnosti prilikom određivanja nasljeđivanja kod formalnih ili neformalnih životnih partnera i njihove djece.

Zakon o nasljeđivanju u 260 članaka šire i detaljnije uređuje pitanje nasljeđivanja od Zakona o životnom partnerstvu u kojem je nasljeđivanje navedeno u svega nekoliko članaka, koji upućuju na Zakon o nasljeđivanju. Upravo zato što Zakon o životnom partnerstvu nalaže da se životni partneri, odnosno neformalni životni partneri u pravu nasljeđivanja izjednače s bračnim, odnosno izvanbračnim drugovima, njihovo neuključivanje u Prijedlog Zakona o nasljeđivanju dodatno iznenađuje jer to predstavlja očiti primjer neusklađivanja hrvatskih zakona i propisa, a na štetu životnih i neformalnih životnih partnera i njihove djece.

Udruga Dugine obitelji poziva Ministarstvo pravosuđa i Vladu RH da s ciljem učvršćivanja pravnog sustava RH uskladi ova dva zakona i svim svojim građanima, uključujući životne i neformalne životne partnere i njihovu djecu, osigura pravnu sigurnost te ista prava i obveze.

Komentari

komentara