IDAHOT 2017: Administrativni problemi transrodnih osoba u BiH

Izvor: Radio Sarajevo

Kada govorimo o rodnom identitetu u Bosni i Hercegovini, ne vrijede ista pravila za sve.

Iako živimo u vremenu prividne demokratije, nediskriminacije i jednakosti, određena pitanja još uvijek nisu riješena zakonima, legislativama i procedurama. Jedno od tih pitanja je i kako se zakonsko određenje rodnog identiteta primjenjuje na transrodne osobe.

Transrodne osobe su osobe čiji rodni identitet ne odgovara ili se ne poklapa sa spolom koji je pripisan rođenjem, te koje žive u rodu koji osjećaju ili imaju namjeru da promijene, ili su u procesu promjene, tj. prilagodbe spola svom rodu.

Ovakve osobe se često nađu na meti diskriminatora, koji njihov rodni identitet često shvataju samo kao neki “hir”.

Istraživanja su pokazala da je položaj trans osoba u Bosni i Hercegovini među najlošijima u Europi.

One nemaju pravo na medicinsku pomoć koju žele, niti postoje specijalizirani timovi koji će pružiti neophodnu hormonalnu ili medicinsku terapiju. Sve usluge u vezi s prilagodbom spola moraju se obavljati u inozemstvu, najčešće u Srbiji, jer BiH još uvijek nema zakonom determiniranih medicinskih ustanova koje bi preuzele taj proces na sebe, a bitno je napomenuti da zdravstveno osiguranje ne pokriva te inozemne troškove.

To nam je potvrdila i Vladana Vasić, pravnica i programska koordinatorica Sarajevskog otvorenog centra, koja kaže:

“U BiH nijedna medicinska institucija ne radi ni psihološko savjetovanje niti endokrinološku terapiju, kao ni hirurške tretmane za transrodne osobe. U zakonima u BiH nije prepoznat medicinski proces promjene spola ni na koji način. Nažalost, prateći tu logiku, ti tretmani iako nisu dostupni u državi i moraju se raditi van države nisu pokriveni redovnim zdravstvenim osiguranjem u BiH, što znači da trans osobe iz BiH moraju ovakve tretmane prolaziti u inozemstvu i snositi sve njihove troškove.”

U Zakonu o zdravstvenom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine o ovoj temi navodi se sljedeće:

“Osim zabrane diskriminacije transrodnih osoba i mogućnosti promjene Jedinstvenog matičnog broja građana (JMBG) i podataka o spolu, pravni sistem Bosne i Hercegovine ne predviđa formalne i materijalne uvjete za medicinsku promjenu spola. Samim tim, medicinski centri u državi nisu niti ovlašteni, niti osposobljeni za izvršenje tog postupka. Također, niti jedan od zakona o zdravstvenom osiguranju u Bosni i Hercegovini ne osigurava pokrivanje, bilo potpuno ili djelimično, kroz obavezno zdravstveno osiguranje operativnih troškova promjene spola.”

Administrativni problemi trans osoba

Još veći problemi nastaju kasnije, kada se transrodne osobe počnu svakodnevno susretati s diskriminacijom i nasiljem, kao i administrativnim problemima.

Sarajevski otvoreni centar i neformalna grupa Trans BiH su od februara do maja 2015. godine radili na istraživanju problema s kojima se u svakodnevnom životu susreću transrodne osobe u BiH. Osim nasilja i diskriminacije, transrodne osobe se suočavaju i s problemima u situacijama vađenja identifikacionih dokumenata, te pri utvrđivanju identiteta tokom primanja zdravstvene njege.

Iz ovih razloga zna se desiti da transrodne osobe godinama, nekad čak i cijeli život, žive s jednim legalno-pravnim identitetom, dok je njihov rodni i spolni identitet drukčiji.

Zašto je važan Zakon o rodnom identitetu

Kada govorimo o zakonodavstvu vezanom za pitanja trans osoba, u našem zakonu je trenutno tako da se mogu promijeniti svi dokumenti uključujući i oznaku spola ako osoba uradi potpunu tranziciju (promjena genitalnih organa, hormonska terapija, itd.).

Liam Isić, transrodna osoba u Bosni i Hercegovine koja je promijenila ime, pojašnjava kako trans osobe u BiH nemaju pravo na samoodređenje.

Naime, primorane su na potpunu prilagodbu spola zarad promjene oznake spola, a s obzirom na to da ne želi svaka trans osoba potpunu prilagodbu, zakon ih sputava da promijene lične dokumente iz razloga što zakon ne prepoznaje njihov rodni identitet.

“To je upravo ono što pravo na samoodređenje podrazumijeva – život u drugom rodnom identitetu koje ne treba biti uvjetovan potpunom medicinskom prilagodbom, ali i omogućena medicinska prilagodba unutar države koja bi bila pokrivena iz fonda zdravstvenog osiguranja, ukoliko osoba želi medicinsku prilagodbu. Trenutno, nije pruženo ništa od navedenog – ni prepoznavanje rodnog identiteta niti adekvatno medicinsko osoblje koje bi ponudilo odgovarajući tretman trans osobama”, kazao je Isić.

Zakon o zabrani diskriminacije (2009.) pravno i formalno štiti transrodne osobe samo od diskriminacije, ali ovim Zakonom nije propisano reguliranje drugih pitanja koja su od značaja za transrodne osobe.

U Zakonu o zabrani diskriminacije korišten je pojam “spolno opredjeljenje ili izražavanje” umjesto pojma “rodni identitet” koji je prepoznat u različitim međunarodnim pravnim dokumentima, ali i u uporednim pravnim sistemima.

“Što se tiče Zakon o rodnom identitetu, model okvirnog zakona o rodnom identitetu koji je izradio Sarajevski otvoreni centar 17. maja ove godine, predstavljen je u Parlamentarnoj skupštini BiH, na tematskoj sjednici koju su organizirale Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine i Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Parlamentarne skupštine BiH uz saradnju s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, te ćemo u narednom periodu svakako razgovarati s parlamentarcima/kama i zagovarati za usvajanje ovog zakona ili drukčije reguliranje ljudskih prava transrodnih osoba”, kazala je Vladana Vasić.

Transrodnost predstavlja svakodnevnu realnost života nekih ljudi svugdje u svijetu, a na našim područjima se, nažalost, još uvijek smatra tabu temom.

Komentari

komentara