Istorijski korak: Vlada RS u svoje planove uključila prava LGBT osoba

mirjuana lukac buka
Mirjana Lukač, direktorica Gender centra Vlade RS

“Rad na ovim pitanjima je i naša obaveza u procesu evropskih integracija, te je i to jedan od razloga za uvođenje ovih pitanja u naš program i plan rada za 2016. godinu”, rekla je za BUKU direktorica Gender centra Vlade RS mr Mirjana Lukač.

Vlada Republike Srpske u decembru je usvojila Godišnji operativni plan za provedbu Gender akcionog plana (GAP), koji, između ostalog, uključuje konkretne mjere za promociju i zaštitu prava ‪‎LGBT osoba. Ovo je prvi put da je jedna vlada u BiH u svoje planove uključila i prava lezbejki, gej, biseksualnih i transrodnih osoba.

O ovom operativnom planu, načinu kako će se on realizovati, položaju LGBT osoba  za BUKU razgovaramo sa direktoricom Gender centra Vlade RS mr Mirjanom Lukač.

BUKA: Vlada Republike Srpske usvojila je Godišnji operativni plan za provedbu Gender akcionog plana (GAP), koji, između ostalog, uključuje konkretne mjere za promociju i zaštitu prava ‎LGBT osoba.  Kada je ova tema u pitanju na čemu će se konkretno raditi tokom 2016. godine?‬‬‬‬

MIRJANA LUKAČ: Godišnji operativni plan za ravnopravnost polova u Republici Srpskoj za 2016. godinu uključuje ciljeve, mjere i aktivnosti za poboljšanje rodne ravnopravnosti, uključujući ravnopravnost različitih društveno marginalizovanih grupa kao što su LGBT osobe. Na osnovu i u okviru ovog plana kojeg je usvojila Vlada Republike Srpske na svojoj sjednici 16.12.2015. godine, planirano je sprovođenje značajnih aktivnosti usmjerenih na analizu i unapređenje položaja LGBT populacije.

Prije svega, planom je predviđen rad na na usaglašavanju zakonskih i drugih akata sa pravnim standardima za sprečavanje i suzbijanje svih oblika diskriminacije i nasilja prema LGBT osobama, kao i izrada posebne analize o pravima i položaju ove marginalizovane grupe, sa konkretnim preporukama za unapređenje de jure i de fakto položaja i prava LGBT osoba u skladu sa Preporukom Savjeta Evrope CM/Rec (2015)5. Takođe, u okviru ovog plana sprovodiće se i aktivnosti na podizanju svijesti i znanja zaposlenih u republičkoj upravi Republike Srpske o pravima i potrebama LGBT zajednice.

Važno je napomenuti da će se navedene aktivnosti sprovoditi u saradnji sa resornim ministarstvima i drugim republičkim organima i organizacijama Vlade Republike Srpske, te uz podršku parnerske nevladine organizacije „Sarajevski otvoreni centar“ koja se bavi pitanjima LGBT populacije.

BUKA: Planirate usaglasiti najmanje pet zakonskih i drugih akata sa standardima za ravnopravnost polova, odnosno sprečavanje i suzbijanje svih oblika rodno zasnovane diskriminacije i rodno zasnovanog nasilja (uključujući LGBT populaciju). O kojim zakonima je riječ?

MIRJANA LUKAČ: Gender centar Republike Srpske će analizirati sve zakonske i druge akte koji su u programu rada Vlade i Narodne Skupštine Republike Srpske za 2016. godinu sa aspekta ostvarivanja i zaštite prava po osnovu pola, te predlagati njihovo usaglašavanje sa pravnim standardima za ravnopravnost polova i zaštitu od rodno zasnovane diskriminacije i nasilja po osnovu pola. Ovo uključuje i analizu i predlaganje usaglašavanja zakonskih i drugih akata sa Preporukom Savjeta Evrope CM/Rec (2015)5 u kojoj su sadržane osnovne obaveze država članica na ostvarivanju i zaštiti prava LGBT osoba i LGBT zajednice. Poseban aspekt u ovom smislu predstavljaće inicijativa Gender centra Republike Srpske za usaglašavanje Krivičnog zakona Republike Srpske u cilju zakonskog regulisanja krivične odgovornosti i pravne zaštite u slučajevima podsticanja na mržnju i nasilje na osnovu pola odnosno roda, seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

BUKA: Planirate i izmjenu nastavnog plana Policijske akademije Republike Srpske u cilju uvođenja edukacije o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje, zasnovanim na rodnoj pripadnosti, seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. Šta će se u nastavnom planu mijenjati?

MIRJANA LUKAČ: Planiramo uputiti inicijativu za izmjene i dopune nastavnog plana i programa Policijske akademije Republike Srpske, kako bi se u edukaciju policije uvele nastavne jedinice koje treba da osposobe pripadnike policije za rad na zločinima iz mržnje čiji je motiv polna pripadnost, seksualna orijentacija i rodni identitet.

BUKA: Očekujete li podršku političara kada su ove teme u pitanju, imajući u vidu da je LGBT tematika kod nas i dalje kontroverzna?

MIRJANA LUKAČ: Činjenica da je Vlada Republike Srpske usvajanjem Godišnjeg operativnog plana za ravnopravnost polova u Republici Srpskoj za 2016. godinu potvrdila sprovođenje navedenih aktivnosti, govori dovoljno o ozbiljnosti i opredjeljenosti za rad na unapređenju položaja i prava LGBT populacije na najvišem nivou. Rad na ovim pitanjima je i naša obaveza u procesu evropskih integracija, te je i to jedan od razloga za uvođenje ovih pitanja u naš program i plan rada za 2016. godinu. Treba, međutim imati u vidu da je ovo proces, da smo tek na početku, da će se aktivnosti i mjere na ovom planu nastaviti i u narednim godinama, te da će podizanje svijesti i znanja o ovoj problematici imati ključnu ulogu u kreiranju pozitivnog društvenog i političkog diskursa kada je ova tema u pitanju.

BUKA: Kakav je, prema Vašem mišljenju položaj LGBT osoba kod nas i na koji način se treba raditi da se položaj ove populacije poboljša?

MIRJANA LUKAČ: Očekujemo da će suštinske odgovore na ovo pitanje dati već pomenuta analiza položaja i prava LGBT osoba u Republici Srpskoj, te da je takva analiza neophodna da bismo mogli planirati mjere i aktivnosti na njihovom unapređenju koje su zasnovane na realnim pokazateljima. Prema informacijama koje smo dobili od partnerske nevladine organizacije „Sarajevski otvoreni centar“, postoje različite prepreke u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava ovih osoba koje su istovremeno i pravne i suštinske prirode.

Nedovoljna je i neadekvatna pravna i institucionalna zaštita ovih lica u slučajevima njihove izloženosti nasilju i diskriminaciji, uključujući zločine i podsticanje na zločine iz mržnje i njihovu slobodu okupljanja i udruživanja, a primjetan je porast djela počinjenih iz mržnje prema pojedincima ili grupama lica iz LGBT zajednice. Posebno pitanje predstavljaju prava i položaj transrodnih osoba te se mora konstatovati da je neophodno raditi na unapređivanju zakonskog i institucionalnog okvira za osiguranje uživanja osnovnih ljudskih prava ovih lica, uključujući obezbjeđivanje adekvatnog pristupa pravnim lijekovima žrtvama iz ove populacije. Istovremeno, društvena svijest i stavovi javnog mnijenja o neophodnosti uvažavanja i zaštite prava ove populacije su još uvijek na veoma niskom nivou i to prema našem mišljenju predstavlja najveću prepreku postizanju napretka u ovoj oblasti ljudskih prava.

BUKA: Šta se treba uraditi u našem zakonodavstvu da se položaj LGBT osoba izjednači sa položajem LGBT osoba u Evropi?

MIRJANA LUKAČ: Kako je već navedeno, na usaglašavnju zakona sa standardima koje propisuju pomenuta preporuka Savjeta Evrope i drugi pravni dokumenti iz ove oblasti, tek se počinje raditi, a jedan od prvih koraka u tom smislu predstavlja usaglašavanje Krivičnog zakona Republike Srpske (kako je već opisano u prethodnom odgovoru). Nadalje, potrebno je raditi na usaglašavanju zakona iz zdravstvene i socijalne zaštite, te zakona kojima se reguliše pravo na obrazovanje, rad i zaposlenje, te razmotriti mogućnost pravnog regulisanja promjene pola transrodnih osoba. Radi se o veoma složenom i dugotrajnom procesu koji uključuje veliki broj drušvenih, institucionalnih i političkih aktera i nadamo se da će Gender centar Republike Srpske, sa svoje strane doprinijeti institucionalizaciji oviog procesa i određenih pitanja u njemu. Potrebno je, međutim, uključivanje i svih ostalih kako institucionalnih tako i vaninstitucionalnih aktera, te medija kao veoma važne karike u podizanju svijesti o pravima LGBT polulacije.

BUKA: Na koji način se svako od nas može uključiti u suzbijanje stigme koja postoji prema LGBT osobama?

MIRJANA LUKAČ: Već smo nekoliko puta naglasili da je svijest i znanje o neophodnosti poštovanja i uvažavanja ljudskih prava uopšte, pa tako i prava LGBT populacije ključni preduslov za uključivanje šire društvene zajednice u sprečavanje i suzbijanje diskriminacije i nasilja prema LGBT osobama. Radi širenja društvene akcije i većeg uključivanja građana i građanki u borbu za prava LGBT populacije, smatramo da je potrebno sprovoditi što više edukativnih i promotivnih aktivnosti koje će imati za cilj razbijanje stigme o ovoj društvenoj grupi. To možemo raditi aktivistički, u okviru različitih organizacija civilnog društva koje se bore za ljudska prava, putem medija koji treba još više da se uključe u promociju ovih prava, ali svakako i institucionalno, radeći na dosljednoj primjeni svih obavezujućih standarda o ljudskim pravima uključujući i prava LGBT osoba.

Transparent u Banjaluci iz 2013. godine, BUKA arhiva

BUKA: Čime ćete se još baviti tokom 2016. godine? Šta biste izdvojili kao važno?

MIRJANA LUKAČ: Naši prioriteti u 2016. godini u najvećoj mjeri su već uvršteni u Godišnji operativni plan za ravnopravnost polova u Republici Srpskoj za 2016. godinu, a izdvojili bismo naš rad na sprovođenju Konvencije o sprečavanju i suzbijanju nasilja u porodici i nasilja nad ženama (CAHVIO) u kojem planiramo uspostaviti metodologiju za prikupljanje i vođenje podataka o nasilju nad ženama odnosno svim oblicima rodno zasnovanog nasilja. Takođe, planiramo pokrenuti inicijative za dalje usaglašavanje zakona kojima se reguliše izborni proces, kao i Zakona o Vladi Republike Srpske, radi usaglašavanja sa standardima za uravnoteženo učešće polova u političkom odlučivanju i izvršnim funkcijama. Nastavićemo rad na podršci uvođenju standarda za ravnopravnost polova na lokalnom nivou vlasti i sprovođenju lokalnih akcionih planova za ravnopravnost polova, te sprovesti tzv. rodnu reviziju u ministarstvima Vlade Republike Srpske radi unapređenja procesa uvođenja posebnih mjera i aktivnosti za ravnopravnost polova u sve resorne oblasti u nadležnosti Vlade Republike Srpske. Promotivne i edukativne aktivnosti će i u ovoj godini biti takođe u fokusu, te planiramo nastavak sprovođenja naših kampanja za ravnopravnost polova kao i u prethodnom periodu.

Za 6yka.com portal razgovarala Maja Isović
Tekst nastao u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Ambasade Kraljevine Nizozemske.

Komentari

komentara