Istospolne zajednice su bh. realnost

Piše: Selma Kešetović

Dok se nizozemski političari drže za ruke u znak solidarnosti sa napadnutim gej parom, odnosno prvenstveno solidarnosti sa svojim LGBTI sugrađanima, pitamo se koliko su naši/e političari/ke spremni/e da naprave iskorak kada je u pitanju podrška legalizaciji istospolnih brakova u našoj zemlji. Nema, pak, sumnje da je pitanje ispostolnih brakova “vruć krompir” kojeg se samo hrabri/e prihvataju, jer vladajuće stranke kalkulišu, a i mnogi/e smatraju da je podrška LGBTI osobama političko samoubojstvo. Tu se postavlja vječito pitanje moralnog vodstva, odnosno da li političke figure trebaju da podilaze onome što misle da želi njihovo biračko tijelo ili je za državu mnogo konstruktivnije da oni/e budu ti koji/e će da vode to isto biračko tijelo naprijed, zastupajući progresivne ideje. Stoga smo tražili/e osobe koje nemaju problema sa tim da istupe i bore se za svoje LGBTI sugrađane.

Glasnogovornica Naše stranke, kao stranke koja je više puta do sada izdavala proglase solidarnosti sa LGBTI populacijom, nam je nedvosmisleno rekla da Naša stranka zagovara ravnopravnost svih građana/ki neovisno o seksualnoj ili rodnoj orijentaciji, i u tom smislu se bore protiv diskriminacije LGBT osoba.

Sanja Renić, presjedavajuća Općinskog vijeća Zenica, kaže da da svako ima pravo na izbor dok ne ugrožava drugog. “Umjesto zidova svih vrsta koje uporno gradimo, vrijeme je da spoznamo sebe i to će ujedno doprinijeti smanjenju drugih nacionalnih antagonizama kao posljedice lične uskraćenosti za slobodu i sreću”, rekla je Sanja.

Maja Gasal-Vražalica, zastupnica u Parlamentu BiH, vidljiva je javnosti zbog svoje beskompromisne borbe za prava žena, kao i najranjivijih skupina u našoj državi. Donošenje zakona o istospolnim zajednicama, prema njezinim riječima, samo je sljedeći korak koji prati bh. stvarnost: “Životna zajednica osoba istog spola je naša realnost. Dakle, činjenica je da je određeni broj naših građana/ki po svojoj seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, seksualnim karakteristikama pripadnik/ica LGBTI populacije. Osobe čiji/a je partner/ica osoba istog spola žive i rade na uobičajen način kao i osobe heteroseksualne orijentacije. Razlika je pak u tome što su osobe koje žive u istospolnom/j partnerstvu/zajednici uskraćene za mnoga prava u društvu u kojem žive. Stoga je potreban zakon o istospolnim zajednicama kojim bi se ispoštovali ljudska prava, jednakost i dostojanstvo pripadnika/ca LGBTI populacije u našem društvu.”

Zakon o istospolnim zajednicama time ne bi bio nikakav novi “vještački” prenijet zakon iz EU zemalja, nego zakon za kojim postoji realna potreba. A osnova za njeg već postoji: “Stupanjem na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova BiH (2003.) zabranjuje se diskriminacija, između ostalog, i na osnovu spola i spolne orijentacije. Nakon što je usvojen i Zakon o zabrani diskriminacije BiH (2009.) zabranjeno je svako drugačije postupanje na osnovu, između ostalog, spola, spolnog izražavanja ili orijentacije. Budući da u Zakonu o zabrani diskriminacije BiH nisu terminološki ispravno navedeni seksualna orijentacija i rodni identitet, Bosna i Hercegovina je 2016. godine konačno dobila unaprijeđen zakonski okvir za zaštitu od diskriminacije. Ovim su izmjenama zakona seksualna orijentacija i rodni identitet napokon terminološki ispravno imenovani kao osnove na kojima je zabranjena diskriminacija. Uz to, za zabranjenu osnovu diskriminacije navedene su i ‘spolne karakteristike’, čime Bosna i Hercegovina postaje prva država u jugoistočnoj Europi koja svojim sveobuhvatnim Zakonom o zabrani diskriminacije BiH predviđa i zaštitu interspolnih/interseksualnih osoba od diskriminacije u svim područjima života. Ovim unaprijeđenim Zakonom o zabrani diskriminacije BiH stvoreni su preduvjeti za legalno donošenje zakona kojim će se regulisati šira prava istospolnih zajednica.”

Zakonom o životnoj zajednici/životnom partnerstvu bi se umnogome olakšao status životnih partnera/ica u istospolnoj zajednici. Njime bi se regulirali imovinski odnosi među partnerima/icama, od upravljanja zajedničkom imovinom do samog nasljeđivanja imovine, poreski status životnog partnerstva, status životnog partnerstva u penzionom osiguranju, status životnih partnera/ica u sistemu socijalnog staranja, prava i obaveze životnih partnera/ica u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, prava i obaveze životnih partnera/ica u vezi sa zapošljavanjem i radnim odnosima, pristup javnim i tržišnim uslugama i javno-pravni položaj životnog partnerstva.

“Na ovaj način bismo, kao društvo koje teži demokratskom društvu, punom tolerancije i uvažavanja svih, bez obzira na međusobne razlike, pokazali/e da smo za ravnopravnost i protiv svih oblika diskriminacije”, završava misao naša parlamentarka.

Sa Majom Gasal-Vražala se slaže i njezina kolegica Alma Kratina, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBIH, koja smatra da je donošenje zakona o istospolnim zajednicama logičan nastavak primjene mnogih međunarodnih konvencija u čijim se suštinama nalazi zabrana svih oblika diskriminacije. “Mislim da svako ko se bori za ljudska prava ne može ‘zažmiriti’ nad činjenicom da u Bosni i Hercegovini postoje istospolne zajednice, ali su nevidljive i bez ikakvih prava. U tom smislu neophodno je otkloniti diskriminaciju prema našim sugrađanima/kama koji/e već žive ili namjeravaju urediti svoj život na način da to u jednom segmentu bude istospolna zajednica. Neophodno je regulisati zakonski sva važna pitanja koja su regulisana i kroz druge vrste zajednica (bračne i vanbračne), uvažavajući specifičnosti pitanja koja se postavljaju i na koja treba odgovoriti kako bi partneri/ce u istospolnim zajednicama imali/e prava i obaveze koje će biti jasno definisane kroz zakonske odredbe”, rekla nam je zastupnica.

Nadamo se da će osobe koje su izabrane da zastupaju interese svih građana i građanki Bosne i Hercegovine uvidjeti da se reguliranjem istospolnih zajednica štiti jedna od najranjivih društvenih skupina.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

Kontaktirajte nas!