Istospolni parovi i usvajanje djece u Evropi

gay-adoptionPiše: Lidija Pisker
Foto: theeyemirror.files.wordpress.com

Istospolni parovi u Portugalu uskoro će moći usvajati djecu, odluka je novoizabranog saziva parlamenta koji je podržao prijedlog novog, liberalnijeg porodičnog zakona u novembru ove godine. Nekoliko mjeseci ranije, Ustavni sud Austrije donio je odluku prema kojoj je zabrana usvajanja djece istospolnim parovima proglašena protuustavnom, a predsjednik suda rekao je kako “nema opravdanja za različit tretman zbog seksualne orijentacije”.

Time su u toku ove godine, slijedeći primjer sve većeg broja zemalja svijeta, i ove dvije evropske države presudile u korist ljudskih prava i olakšale svojim LGBT građanima i građankama put do roditeljstva.

Usvajanje djece istospolnim parovima trenutno je dozvoljeno u 19 evropskih zemalja. Andora, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Holandija, Island, Luksemburg, Malta, Norveška, Portugal, Španija, Švedska i Velika Britanija omogućavaju svojim građanima i građankama istovjetna prava na usvajanje koja imaju i tradicionalni bračni parovi, dok Estonija, Njemačka i Slovenija LGBT bračnim parovima daju pravo da usvoje biološku djecu njihovih zakonskih partnera. Očekuje se da će LGBT bračnim partnerima u Irskoj i Finskoj mogućnost usvajanja biti data u skoroj budućnosti.

Istospolni brak prva je legalizirala Holandija prije 15 godina, a istospolni su parovi odmah dobili pravo usvajanja djece. Uz protivljenje samo jedne opozicione stranke, poslanici u tadašnjem sazivu parlamenta prihvatili su amandman na već postojeći zakon o građanskom braku u koji je unesena tek jedna nova rečenica: “Brak mogu sklopiti dvoje ljudi različitog ili istog spola”. Izmijenjeni je zakon na snagu stupio 1. aprila 2001. godine, kada je u Amsterdamu sklopljen prvi gay brak na svijetu.

Tri godine nakon Holandije, istospolni brakovi su odobreni i u Belgiji. Najprije je LGBT parovima brak bilo omogućeno sklopiti uz određena ograničenja, ali od 2006. godine oni mogu i usvajati djecu.

Island je istospolnu zajednicu zakonom definirao još 1996. godine, ali tada takve bračne jedinice još uvijek nisu bila izjednačene s institucijom braka, već su podrazumijevale prava koja potpadaju pod registrovano partnerstvo. Pod pritiskom organizacija civilnog društva, parlament u Reykjaviku deset godina kasnije odobrio je registrovanim istospolnim parovima i usvajanje djece.

Nedugo nakon dolaska na vlast, predsjednik Francuske Francois Hollande ispunio je predizborno obećanje pa su poslanici njegove partije u skupštini izglasali novi zakon kojim je istospolni brak postao legalan, a na snagu je stupio u maju 2013. godine.

Malta je prošle godine usvojila Zakon o registriranom partnerstvu kojim je gotovo u potpunosti pravno izjednačio istospolne s heteroseksualnim zajednicama, čime je ušla u krug progresivnih evropskih zemalja koja LGBT parovima omogućuje zajedničko usvajanje djece.

Ovakvi pro-right potezi nekih evropskih država organizacijama i institucijama za zaštitu prava LGBT osoba daju nadu da će i države koje se tome i dalje oštro protive uskoro dati mogućnost svojim LGBT građanima i građankama da postanu roditelji.

Italija je, kao posljednja zapadnoevropska zemlja koja svojim LGBT stanovnicima i stanovnicama ne dozvoljava čak niti pravo na registrovano partnerstvo, u septembru prošle godine sudskom presudom dozvolila usvajanje djeteta jednom istospolnom paru. Par se prije deset godina vjenčao u inostranstvu, a u Rimu žive od 2003. godine. Kćerka je biološko dijete jedne od partnerica koja je začeta uz pomoć umjetne oplodnje.

Odluku o usvojenju talijanski sud je donio prepoznavši “interes djeteta da održi odnos sa svojim roditeljima neovisno o njihovoj spolnoj orijentaciji”. Sud je smatrao da dijete odrasta u stabilnom emocionalnom okruženju, a advokatica para navela je da smatra da je sud ispravno protumačio pravni termin “mogućnosti proširenja porodice” koji je naznačen u zakonu o usvojenju.

Najmlađa članica Evropske unije, Hrvatska, po ulasku u evropsku zajednicu usvojila je kontroverzni Zakon o životnom partnerstvu o kojem su se vodile brojne polemike u hrvatskoj javnosti. Ovaj zakon istospolnim parovima omogućio je ista prava kao i tradicionalnim bračnim partnerima osim – usvajanja djece. Amandman kojim su zastupnici nekih ljevičarskih partija zatražili da se istospolnim partnerima omogući jednako pravo na usvajanje djece kao i bračnim partnerima odbijen je od parlamentarne većine, ali je zakon i pored ovog nedostatka, s obzirom da je relativno brzo usvojen u tradicionalnoj i katoličkoj Hrvatskoj, pozdravljen od velikog broja LGBT aktivista.

Hrvatski susjedi Slovenci će na referendumu krajem decembra ove godine odlučivati o tome treba li istospolnim partnerima priznati sva prava koja već imaju heteroseksualni parovi, uključujući pravo nasljeđivanja, vjenčanja pred matičarem i usvajanja djece.

Spomenuta prava predviđa novi zakon o bračnoj zajednici i porodičnim odnosima, koji su parlamentarni predstavnici u martu već prihvatili velikom većinom glasova. Ipak, zakon nije stupio na snagu zbog inicijative katoličkih organizacija i konzervativne opozicije da se o njemu odluči izjašnjavanjem na referendumu.

U parlamentu i dalje većinu ima lijevi centar koji je odlučno za primjenu zakona, ali je zahtjev parlamentarne većine da se referendum zabrani jer bi mogao dovesti do kršenja ustavnog načela jednakosti pred zakonom nedavno odbio ustavni sud, čime je raspisivanje referenduma postalo neizbježno.

Zakon će biti odbijen ako se protiv njegove primjene izjasni više od polovice izašlih na referendum, ali protiv mora glasovati najmanje jedna trećina od ukupnog broja građana upisanih u birački spisak.

Komentari

komentara