Je li moguće organiziranje parade ponosa u Mostaru?

lgbtstari3Izvor: Bljesak.info
Foto: LibertaMo

Dok vidljivost LGBT osoba u Bosni i Hercegovni postaje sve vidljivija, često se kroz medije provlače pitanja o organizaciji parade ponosa. Iako se povorke ponosa održavaju širom regije, BiH i po ovom pitanju zaostaje za drugim državama.

Što parada predstavlja

”Nažalost, bh. društvo još uvijek ne zna što zaista parada ponosa predstavlja. To nije nikakav skup organiziran iz hira, da bi se šetalo samo da se šeta. To je protest kao i svaki drugi, putem kojeg se iskazuje nezadovoljstvo zbog velike prisutnosti diskriminacije, nasilja i neravnorporavnosti, te neprepoznavanja LGBT osoba u zakonima”, rekla nam je Lejla Huremović, članica Sarajevskog otvorenog centra, koji zagovara puno poštivanje ljudskih prava i socijalnu inkluziju LGBT osoba i žena.

Huremović nam je rekla kako šanse za organiziranje parade ponosa uvijek postoje. Bosna i Hercegovina je država u kojoj je Ustavom zagarantirano pravno na mirno okupljanje bilo koje grupe, pa tako i lezbejki, gej, biseksualnih i transrodnih osoba.

”Što se tiče Sarajevskog otvorenog centra, nemamo plan da u 2016. godini organiziramo paradu ponosa”, kaže Huremović.

Ines Pušić, članica udruge LibertaMo, koja je u Mostaru u posljednjih mjeseci aktivno radila na povećanju vidljivosti i prava LGBT populacije u gradu na Neretvi, kaže kako se nada da će organiziranje Parade ponosa dočekati u Bosni i Hercegovini, prvenstveno u Sarajevu, a potom i u Mostaru.

“Jer, ipak se treba boriti za pravo na slobodu i ljubav”, kaže Pušić.

Pravo na ljubav

”Parada ponosa održava se kontinuirano posljednjih godina u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i u Crnoj Gori. Ona ne predstavlja ponos zbog seksualne orijentacije, jer niti jedna orijentacija nije a priori pozitivna ili negativna. Ona predstavlja ponos zbog pružanja otpora, i izlaska na ulice u borbi za osnovna ljudska prava. LGBT prava nisu nikakva posebna grana ljudskih prava, nego prava koja bi trebala svakom ljudskom biću biti neosporiva i neotuđiva. Pravo na ljubav i suživot sa osobom koju volimo i koju izaberemo”, objasnila je Pušić.

Inače, zahvaljujući udruzi LibertaMo, LGBT zastava prvi put je ‘zavijorila’ na Starom mostu, čija je poruka bila da ljubav spaja. A iz udruge su tada za Bljesak.info rekli kako su reakcije bile većinom pozitivne, a u konačnici njihove akcije rezultiraju time da im se javlja sve više ljudi koji žele promijeniti sliku grada na Neretvi.

Ukoliko bi došlo do pokretanja inicijative organiziranja parade ponosa u Mostaru, Gradska uprava grada Mostara je odgovorila da je pitanje organizacije takvog događaja prije svega pitanje za organizatora, da on procijeni je li Mostar mjesto za organizaciju takvog okupljanja ili ne.

”Živimo u demokratskom društvu, odnosno izgrađujemo ga još uvijek, i svatko ima pravo na iznošenje javnog mišljenja i stava”, rekli su za Bljesak.info iz Gradske uprave Grada Mostara.

Iako su prve parade u susjednim zemljama završavale diskriminacijom, govorom mržnje i u najgorim slučajevima fizičkim napadima, pripadnici policije u Mostaru ne bi imali problema s osiguravanjem ovog događaja.

Osiguravaju se i utakmice, pa može i parada

”Kada bi se parada ponosa organizirala, sudionici bi bili sigurni. Kada možemo osigurati i utakmice mogli bi i paradu”, rekao je za Bljesak.info glasnogovornik MUP-a HNŽ-a Ljudevit Marić.

Sigurnost sudionika i sudionica parade ponosa ne bi trebala biti upitna, smatra Lejla iz Sarajevskog otvorenog centra, jer država mora osigurati ovaj prosvjed, kao i svaki drugi, to je njihova dužnost.

”Procjena sigurnosti je nešto što policija obvezno radi kada je u pitanju prosvjedno okupljanje. Imajući u vidu da Sarajevski otvoreni centar educira policiju zadnje dvije godine, nadamo se da bi policija učinila sve što je u njihovoj moći da zaštiti sudionike/ce”, rekla je Lejla.

Koalicije organizacija civilnog društva “Jednakost za sve” već ranije je objavila da je ugroženo pravo na javno okupljanje LGBT osoba i da još uvijek postoje slučajevi kada izostaju odlučne reakcije službenih struktura na nasilje koje se događa tijekom javnih skupova LGBT organizacija.

Za ili protiv parade?

Pripadnica LGBT populacije M.I. iz Mostara ranije je u intervjuu za Bljesak rekla kako smatra da zakon samo na papiru štiti prava LGBT populacije, dok je u praksi situacija drukčija. No, M.I. smatra kako je u našem društvu prvo potrebno riješiti egzistencijalne probleme.

”Egzistencijalno pitanje je najbitnije, to su osnovne ljudske potrebe. Ne mogu se točno sjetiti, ali gledala sam neko istraživanje koje je napravilo piramidu potreba i kako rastu ostvarenja društva i osobe tako teže ostvarivanju i ostalih segmenata. Primjerice nakon što se primarne razine ostvare, ljudi teže ostvarivanju ostalih pitanja primjerice zaštita okoliša, ljudskih prava… jer realno ako netko danas nema što jesti, neće mu biti bitno u koju će kantu za smeće baciti plastiku, staklo i sl… Primjerice, održavanje parade ponosa koja se bori za prava LGBT populacije bi samo izazvalo bijes i frustracije koje nemaju veze s tim ljudima, što ja osobno ne bi preporučila dok se u društvu neke stvari ne poslože”, zaključila je.

K.J. i B.S., također pripadnici LGBT populacije u Mostaru, ranije su za naš portal rekli kako su izričito protiv parade, ali prvenstveno jer je ‘zapadni svijet’ stvorio pogrešnu sliku o LGBT populaciji, pa tako i paradi.

”Teško je kada nemate osnovna prava. Npr. kada bi moja partnerica završila u bolnici nemam pravo posjetiti je jer nisam član obitelji. To su osnovna prava koja mi želimo, za koja se treba boriti, ali postoji li ikakav drugi način osim parada?”, upitale su K.J. i B.S..

”Ja sam izričito protiv parade ponosa. Iskreno, kada pogledam paradu, sramota me je reći da sam pripadnica LGBT populacije. Pretjerali su s tim, u Americi pogotovo, hodaju k'o očerupane kokoške, s vibratorima po sebi i traže ‘naša’ prava, tko će te, uostalom, tako shvatiti ozbiljno”, upitala je B.I., ističući kako se u našem društvu na spomen parade, koja se treba boriti za prava, pred očima prvo pojavi ovakva slika.

“Problem negativnog mišljenja koje imaju pojedine LGBT osobe nam govori o tome koliko i one same razumiju šta predstavlja taj vid izlaska na ulicu. Često u glavi imaju samo sliku parada ponosa iz zemalja gdje su prava LGBT osoba već desetljećima izjednačena sa pravima ostalih osoba, ne sagledavajući širu sliku. Jer ako uzmemo u obzir parade ponosa koje se održavaju u regiji, vidjet ćemo da je to vrlo bitno protestno okupljanje, sa vrlo jasnim zahtjevima. I LGBT osobe vrlo malo znaju povijest parada ponosa”, zaključuje Lejla.

Bez obzira je li naše patrijarhalno društvo ‘spremno’ za paradu ili ne, mora biti svjesno da LGBT osobe postoje u BiH i da su naši susjedi, baš kao i svi ostali.

Parada ponosa

Prema definiciji, Parada ponosa ili Povorka ponosa je godišnja povorka LGBT osoba, koja se održava u mnogim gradovima širom svijeta. Većina parada se organizira u lipnju, kako bi se održalo sjećanje na Stounvolsku pobunu. Gledano na svjetskom nivou, parade se organiziraju tijekom cijele godine.

Stounvolska pobuna je događaj koji se desio 27./28. juna 1969. godine, u klubu Stonewall Inn. Tom prilikom su se drag queensice pobunile protiv policijske racije, maltretiranja i uhićenja. Ovaj događaj se smatra jednim od najvažnijih događaja u povijesti LGBT pokreta i početkom suvremene borbe za LGBT ljudska prava.

 

Prvi marš

Naredne godine, 28. lipnja, Front oslobođenja gejeva, pod koordinacijom Brende Howard, organizirao je prvi marš u New Yorku u znak obilježavanja tzv. Stonewallske revolucije, marširajući od Greenwich Villagea do Central Parka. U isto vrijeme, LGBT osobe su organizirale slične marševe u Los Angelesu i San Franciscu. Prve parade su imale značajnu političku ulogu u emancipaciji LGBT osoba, jačanju vidljivosti i postavljanju zahtjeva za poštivanje prava osoba drugačije seksualne orijentacije.

Tekst nastao u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske.

 

Komentari

komentara