Ka uzajamnom odnosu javnog RTV servisa i LGBT populacije

za lelu...Piše: Ajdin Tinjak

U Uređivačkim načelima javnog radiotelevizijskog sistema u BiH između ostalog stoji da je zadatak javnih emitera informirati građane/ke, ali i omogućavati javne debate u kojima se profiliraju ciljevi i interesi demokratske javnosti. “Programi moraju zadovoljavati visoke etičke standarde i standarde kvaliteta medijskih žanrova u kojima se oni iskazuju. Programi će uvažavati dostojanstvo osoba i skupina, kao i posebnosti po kojima se međusobno razlikuju. Programi javnih servisa promoviraju ljudska prava i demokratske slobode, društvenu pravdu, toleranciju i razumijevanje među pripadnicima zajednice.”

Više iz znatiželje, nego iz potrebe da nekome dokazujemo da javna televizija treba biti u službi građana/ki, proizvodeći obrazovni, informativni, dječiji, dokumentarni, dramski, kulturni, vjerski, sportski, ekološki…, ali i program o ljudskim pravima, što u premisama smatramo da nije uvijek slučaj sa javnim servisom u BiH, odlučili smo analizirati sadržaj TV programa BHT-a i odgovoriti na pitanje koliko je programskog sadržaja posvećeno LGBT populaciji.

(Napomena: Analiza je rađena na osnovu TV rasporeda BHT-a dostupnog na službenoj web stranici BHRT-a i drugim internet stranicam koje se temataski bave sadržajem televizijskog programa.)

Program BHT-a počinje se emitirati u 7h ujutro a završava oko ponoći. No, u tom intervalu tokom nekoliko analiziranih dnevnih pregleda na programu BHT-a nije emitiran sadržaj posvećen LGBT populaciji.

Pitali smo BHRT: Analizom pregleda programa (dostupnog na internetu) BHT-a nije moguće utvrditi da li BHT emitira programski sadržaj posvećen LGBT populaciji. Da li se u programu BHT-a emitira sadržaj posvećen LGBT populaciji? Ako da, o kojem programskom sadržaju je riječ, a ako ne, onda zašto ne, i imate li u planu emitirati program posvećen LGBT populaciji?

Odgovora nema. Interesovanje na BHT-u za temu izgleda ne postoji.

Ovih dana se u javnom i medijskom (ali i privatno) prostoru vodila diskusija oko plaćanja RTV takse, prvenstveno misleći na modele (plaćanje putem računa fiksne telefonije, računa električne energije, putem inkasanata ili na neki drugi način) i visinu takse (utvrđena na 7,50 KM), te diskusija oko procesa digitalizacije (emitovanje TV programa poslije 17. juna 2015. u najvećem broju slučajeva neće biti moguće u okvirima dodijeljenih tehničkih uvjeta dozvole), a svako malo se otvori rasprava o marketinškom kolaču i urednicima političkim poslušnicima, a u kojima javni emiteri ne ostanu pošteđeni optužbi i kritika.

No, kada ste zadnji put učestvovali ili čuli diskusiju o kvaliteti TV programa na javnom servisu, i u kontekstu ovog istraživanja – kada ste zadnji put na javnom servisu gledali program posvećen ljudskim pravima?

U publikaciji Ka pozitivnim praksama – Izvještavanje medija u 2013. godini o LGBT temama u Bosni i Hercegovini (Sarajevski otvoreni centar, 2014.), uz pozdravljanje napravljenih pomaka, navedeno je da je u 2013. godini od ukupno 104 priloga o LGBT temama na 13 analiziranih stanica, samo devet emitirano na BHT-u. U spomenutoj analizi za 2013. godinu, televizijska stanica sa najviše izvještavanja o LGBT temama je Federalna televizija, a zatim slijede Al Jazeera i NTV Hayat. FTV donekle opravdava predznak “javni televizijski servis”, dok krovna televizijska kuća BHT, koja bi trebala biti pokretač pozitivnih promjena u zemlji kada je izvještavanje o diskriminiranim i marginaliziranim grupama riječ, u tom pogledu kaska čak i za privatnim televizijskim stanicama.

“Način medijskog izvještavanja o LGBT temama ogledalo je u kom se odražava ukupan odnos društva i stepen upućenosti u pitanja i probleme koji su u vezi s položajem LGBT osoba u BiH. S druge strane, deficit ozbiljnog pristupa i manjak vremena često vodi ka odabiru sadržaja koji samo treba da popune prostor u određenom medijskom izdanju bez elementarnog preispitivanja da li će i na koji način neki od plasiranih sadržaja nekoga uvrijediti ili pozvati na širenje mržnje ili nasilja“, stoji u zaključcima istraživanja o izvještavanju medija u 2013. godini o LGBT temama u BiH.

Vodit ćemo se pretpostavkom da će ovaj navedeni zaključak objavljen 2014. ovaj put doprijeti do nadležnih na javnom televizjskom servisu BiH i da će se praksa u pogledu emitiranja programa o LGBT populaciji mijenjati nabolje. Ako ništa, onda zbog činjenice da i na desetine hiljada LGBT osoba plaćaju televizijsku pretplatu i da s pravom očekuju program koji obrađuje teme iz njihove sfere interesovanja. Na kraju, i zakon ih obavezuje da plaćaju RTV taksu, pa zašto se ne držati zakona? Što također važi i za zakonsku obavezu promoviranja ljudskih prava i sloboda na javnom televizijskom servisu, je li. (“Činjenica da građani plaćaju pretplatu, iz koje se finansira funkcioniranje javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini, potencira uzajamnost djelovanja i međusobnog uvažavanja bosanskohercegovačke javnosti i javnih emitera”, još jedna je rečenica iz Uređivačkih načela javnog radiotelevizijskog sistema u BiH, član 1, stav 1.1.)

Komentari

komentara