Javno

Merlinka No. 5: Tuzla koju svi poznajemo i volimo

Međunarodni festival queer filma i umjetnosti Merlinka u Tuzli uredno se održao i ove godine, uz podršku Grada Tuzla i SOC-a. Huškačka kampanja i protest protiv održavanja festivala nisu naišli na plodno tlo među Tuzlacima i Tuzlankama koji su došli/e da podrže svoje LGBTI sugrađane/ke. U tekstu čitajte više o dešavanjima u Tuzli, kao i o doživljaju posjetitelja/ica

Osmomartovski marš i nakon osmomartovskog marša

Aida K. razgovarala je sa učesnicima i učesnicama osmomartovskog marša koji je održan u Sarajevu, na kojem su učestvovale LGBTIQ osobe, feministi i feministkinje, mladi koji su možda prvi put izašli/e na ulicu na ovakav način, kao i oni/e koji/e su prešli/e hiljade kilometara na sličnim protestima. Nosili/e su različite transparente, različite poruke i različite zastave, ali su svi/e stajali/e iza jedne ideje.

LGBTI zajednica začeta u atmosferi sarajevskih kućnih susreta

Direktan, interdisciplinarni i kontinuirani rad sa LGBTI zajednicom je izuzetno važan. Stabilna i povezana zajednica može biti prostor razmjene, sigurnosti, zabave i učenja za LGBTI osobe. O tome kako se zajednica osnaživala i gradila posljednjih godina čitajte više u tekstu Mirze Halilčevića.

Da li nam je potrebna povorka ponosa? Odgovor živih knjiga

Povorka ponosa nam je itekako potrebna! To potvrđuje još jedan razgovor u nizu, ovaj put sa aktivistima/icama žive biblioteke. Za njih, živa biblioteka je odličan način da se razgovara o predrasudama vezanim za povorku. A ovaj tekst postaje prostor gdje žive knjige iz LGBTI zajednice govore o stereotipima sa kojima se susreću, i o tome koja su najčešća pitanja u razgovorima sa posjetiteljima/kama žive biblioteke.

Govor mržnje pod okriljem slobode govora

Za komentare na internetu najodgovornije su osobe koje su ih napisale. No, da li je odgovornost za širenje govora mržnje samo na komentatorima/icama? Da li i web portali nose dio odgovornosti? O načinima regulacije govora mržnje na internetu čitajte više u tekstu Aide K.

Šta stoji iza “femi stop”?

Zašto na dejting sajtovima za gej/bi muškarce i aplikacijama za upoznavanje vječito odzvanja “femi stop”? Šta se nalazi iza isključivanja i diskriminiranja muškaraca koji ne odgovaraju normiranoj slici muškarca među samim gej/bi muškarcima? Više čitajte u tekstu Selme Kešetović.

Biti transrodna osoba u Srbiji

Predstavnici organizacije Gayten LGBT predlažu jedinstveni Zakon o rodnom identitetu za Srbiju, uvjereni da nedavne zakonske izmjene koje im omogućavaju formalnu promjenu imena u matičnim knjigama nisu dovoljne za suštinsku promjenu njihovog položaja u društvu. Tekst prenosimo sa Radija Slobodna Evropa.