Koliko je zajedničkog u borbama koje se vode oko nas

Koliko je zajedničkog u borbama koje se vode oko nas objašnjava naš sagovornik A.A., koji je vegan, feminista i LGBTI aktivista. Univerzalne vrijednosti čovječanstva, kako on objašnjava, možemo pronaći u korijenima brojnih pokreta.

Piše: Mirza Halilčević

Našeg sagovornika ćemo za potrebe ovog intervjua oslovljavati inicijalima A.A., što u konktekstu onog što on ima za reći o sebi, svijetu, homofobiji sa kojom se susreće, strahovima koji je preživio, strateškom planiranju autovanja, možda i nije tako važno. Kako će u intervjuu i kasnije kazati, imena i nisu toliko bitna u odnosu na mogućnosti koje stvaramo za druge i drugačija živa bića.

A.A., ti nisi autovan svojim roditeljima. Zanimljivo je ipak da se aktivno baviš LGBTI pravima, te da ista zagovaraš kad god si u prilici. Kako uspijevaš kombinirati ta dva, naizgled, odvojena života, javni i privatni?

Svaki put kad se ujutro probudim moram ući u neki lažni život, koji sam poslije nekog vremena kreirao. Možda me i ta navika na tu svojevrsnu komfort zonu spriječava da se u konačnici i autujem svojim roditeljima. Povorka je recimo pomoglo mnogo u tome da se u mojoj kući otvore teme života LGBTI ljudi. Naravno, nije to samo slučaj s tom temom, nego smo također s tim u vezi razgovarali i o feminizmu, rodu, veganstvu, o patrijarhatu, tradicionalnosti.

Pošto vidim da nosiš bedž duginih boja, zanima me jel to skidaš po ulasku u kuću ili…?

Da. Postoji, dakle, upravo to – javno i privatno – kuća i ulica. S druge strane, postoji i više slojeva javnosti, tu su krugovi kolega/ica, ljudi sa kojima izlazim. Nekako se uopće više ne plašim da će neki dio javnosti saznati za moju seksualnu orijentaciju. S druge strane, u kući sam nekako već stvorio taj image nekoga ko se bavi ljudskim pravima da bi lakše mogao otvarati i teme LGBTI problema. S tim u vezi, meni su opća ljudska prava i njihova univerzalnost dala tu slobodu da se bavim i onim što me se i partikularno lično tiče možda malo više.

Da li ti već na neki način kalkulišeš i pretpostavljaš reakcije svojih roditelja u odnosu na tvoje autovanje, s obzirom da su se te teme, kako kažeš, već otvarale u tvojoj porodici?

Ja uvijek slutim na najgore, mislim, ti nikad ne znaš šta se može desiti, da li će te izbaciti iz kuće ili ne. Dosta stvari i okolnosti može utjecati na to. Ja sam svoju mamu prije neki dan pitao da li bi me se ikad odrekla se, a ona je odgovorila – bi da si peder.

Osim što si se istakao u borbi za LGBTI prava, ti si također i jedan od malobrojnih aktivista za prava životinja. Vjeruješ li da postoje sličnosti u borbama koje vodiš?

Patrijarhat je univerzalni opresor, koji vrlo usko korespondira i specizmom i karnizmom, tom piramidalom ideologijom koja se zalaže da je na vrhu ljestvice uvijek, mahom, čovjek, patrijarhalni muškarac. Takvu strukturu ideologije pronalizimo i u homofobiji, rasizmu, fašizmu, što je zapravo jednostavna jednačina odnosa moći. Sve te ideologije imaju isti princip, što je zapravo diskriminacija na osnovu određene urođene životne kompononete. Što je vjerovatno razlog zašto je među LGBTI osobama toliko vegana. S druge strane, pitanje prava životinja, nije samo izolovano pitanje, ono se tiče mnogih drugih izazova koji su dijelom zelenih politika. No, ideja da su neki životi manje važne korijen je svega pogrešnog.

Možeš li mi, molim te, reći šta bi za tebe u konačnici značila podrška tvojih roditelja?

Moje autovanje bi prije svega pomoglo meni. Bilo bi mi bi lakše i u smislu da ne bih osjećao taj teret ni napor pretvaranja i zavaravanja, a to zaiste jeste napor. Na kraju krajeva, pomoglo bi mi i u smislu da ne bih toliko vremena trošio na preispitivanje roditeljskih reakcija, nego bi se mogao posvetiti pomaganju drugima, a to je, vjerujem poenta – pomoći sebi, osnažiti sebe, da bismo mogli pomoći i osnažiti druge, te pokrenuti takvu lančanu reakciju.

Ovaj tekst je objavljen uz podršku Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID). Stavovi izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno stav Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID) niti Vlade SAD-a, već isključivo autora/ice.

Komentari

komentara