Konferencija “Izvan zakona”: Zakon o životnim zajednicama u BiH kao dio sistema unapređenja ljudskih prava i jednakosti

DSC_0009Piše: Selma Karadža
Foto: Marija Vuletić

U Sarajevu je 31. 05. i 01. 06. 2015. godine održana regionalna konferencija Izvan zakona: pravna regulacija životnih zajednica osoba istog spola koju je Sarajevski otvoreni centar organizovao u okviru projekta “Unapređenje prava lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih i transrodnih osoba u BiH u skladu sa EU standardima”. SOC ovaj projekt implementira u partnerstvu sa Mediacentrom Sarajevo, a finansijsku podršku projektu pruža Evropska unija, kao i Fondacija Astraea. Konferencija je bila namijenjena predstavnicima organizacija civilnog društva i institucija u Bosni i Hercegovini, a u njenom radu učestvovali su eksperti/ice iz BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije. Na konferenciji je kroz panel diskusije u toku dva dana bio predstavljen Prednacrt zakona o životnim zajednicama osoba istog spola za oba entiteta BiH, a razgovaralo se i o mogućnostima i implikacijama ovakvog zakona u BiH, te o iskustvima u regiji.

Prva panel diskusija koja je održana u okviru konferencije bavila se temom “Šta istospolnim parovima pruža Zakon o životnim zajednicama?”, a panelisti/ice su bili Fedra Idžaković iz sarajevske organizacije Prava za sve, te Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije, Zagreb.

Dok su se ostale zemlje iz regije kretale prema ovom tipu zakona postepeno, kroz proteklu deceniju i više, koristeći se uobičajenom praksom senzibilizacije društva i vlasti kroz Pride povorke, BiH je kao posebno osjetljiv slučaj morala da pristupi jednom “rezervisanijem” modusu, obraćanjem direktno onima koji kreiraju politike i vode bh. društvo. Predstavljanje Prednacrta ovoga zakona na neki način će biti prvo struktuirano ispitivanje stavova državnih institucija i političkih stranaka u BiH o mogućnostima za jednak tretman LGBT osoba kroz bh. zakonodavstvo.

“Odlučili smo se na drugačiji put jer nam je želja da podstaknemo na razmišljanje, ali i na donošenje stavova o pravima LGBT osoba kroz ovu temu koja je, u našem konzervativnom društvu, za većinu predstavnika vlasti problematična i oni će morati da se suoče s nečim što jeste pitanje ljudskih prava, a što se s druge strane sukobljava sa njihovim ličnim svjetonazorima i pitanjima na koji način oni vide daljnji razvoj BiH i bh. društva. U narednom periodu vidjet ćemo dokle ćemo stići s time”, rekao je Saša Gavrić iz Sarajevskog otovorenog centra.

DSC_0039Gost konferencije iz Zagreba, Gordan Bosanac, koji je bio dio radne grupe koja je radila na Prednacrtu zakona o životnim zajednicama, a ujedno je radio i na uvođenju ovoga Zakona u Hrvatskoj, rekao je da bez obzira na to šta LGBT zajednica mislila o ovakvom zakonu, ili kako to političke strukture i javnost “na prvu” budu doživljavale – izuzetno je važno da BiH počinje aktivnosti u ovome domenu zbog više faktora.

“Važno je da BiH krene sa jednom ovakvom inicijativom jer je ovo jedan od načina borbe protiv homofobije – otkako je zaživio Zakon, u Hrvatskoj su se u tome smislu neke stvari promijenile. BiH je, s obzirom na logično izbjegavanje parada zbog društvene situacije, odabrala lakši, mekši put – postavljanje pitanja kroz pravne procedure”, komentarisao je Bosanac. Ipak, iako je ovo lakši put, postoji i određeni skepticizam da na ovaj način rasprava ostaje zatvorena unutar krugova političkih elita. “Na primjeru Hrvatske i ostalih zemalja, Pride je taj koji najviše uzdrma javnost i okrene ljude ‘naglavačke’, tj. on je glavni generator te jako potrebne diskusije u društvu o LGBT-ju i ljudskim pravima”, dodao je on. Tako je naveo primjer kako je 2002. u Hrvatskoj tek 15% ispitanika/ica dalo podršku zakonu, dok je 10 godina kasnije ovaj procent bio 45%.

Prema riječima Gordana Bosanca, drugi faktor zbog kojeg je značajno početi ovu diskusiju u javnosti jeste deliberalizacija – na prvu uvijek budu najoštrije kritike, komentari i reakcije, međutim, kroz vrijeme se ljudi “umore” od polemike, a samim time se smanjuje i homofobija. Treća stvar je pravna sigurnost koju ovakvi zakoni daju LGBT populaciji – prvo sklopljeno partnerstvo u Hrvatskoj bilo je između hrvatskog građanina i partnera iz Srbije. “Ti ljudi danas funkcioniraju normalnije u društvu – riješeno je pitanje prava na rad, boravak, i slično”, rekao je Bosanac. Prema njegovim riječima, također je važan i aspekt koji stavlja LGBT veze u perspektivu u smislu vanjskih faktora i infrastrukture. Iako dosadašnji manjak ili nedostatak “formalne” infrastrukture u LGBT vezama znači da su ti odnosi iskreni i sklapaju se bez utjecaja društvenih obaveza, imati “osiguravatelje” u vidu kredita, kumova, zajedničke imovine – znači određenu novu perspektivu osobama koje budu izabrale da formalno ozvaniče svoja partnerstva.

Fedra Idžaković, također članica radne grupe za izradu Prednacrta zakona o životnim zajednicama osoba istog spola u BiH, govorila je više o samom zakonu i njegovom značaju za bh. LGBT zajednicu i bh. društvo.

Prema njenim riječima, odabir drugačijeg puta u odnosu na regiju bio je logičan, s obzirom kakva iskustva i kakve pouke iz tih iskustava u BiH imamo – sjetimo se Queer Festa 2008, ili Festivala Merlinka 2014. godine.

Iako se u početku razmišljalo o tome da se ovim zakonom obuhvate i životna partnerstva heteroseksualnih parova, sinhronizacija ovoga zakona sa svim ostalim zakonima u BiH bila je sama po sebi ogroman izazov. “Moja lična prva vodilja bila je da donosimo nešto dobro ljudima. Donosimo im mogućnost izbora, što je najveća moguća ljudska sloboda”, rekla je Idžaković. Ovim zakonom izbjegla bi se stalna relativizacija LGBT prava u odnosu na druga prava i socijalna pitanja – on doslovno znači uvođenje jednake važnosti svih građana i građanki Bosne i Hercegovine.

DSC_0013Sam Prednacrt zakona je gotovo u potpunosti jednak dijelu Porodičnog zakona koji tretira brak, izuzev dijela o pitanjima djece – time se u svom Prednacrtu ovaj zakon uopće ne bavi. Ipak, bavi se svim ostalim važnim pitanjima: imovine, prava o nasljeđivanju, međusobnom izdržavanju, penzijskom osiguranju, pitanjima prava socijalnog osiguranja i zaštite, prava u vezi sa poremećenim partnerskim odnosima, prava zdravstvenog osiguranja i zaštite, mogućnošću posjećivanja, prava posjećivanja u zatvoru; potom pitanjima o stjecanju državljanstva, privremenom i stalnom boravku i međunarodnoj zaštiti. Pitanje prestanka registrovanog partnerstva regulirano je kao i prestanak braka. Prava koja se pozivaju na prava bračnih partnera zaštićena su pojašnjenjima. “Ta prava koja se odnose na bračne partnere tumače se tako da ne budu diskriminirajuća prema životnim partnerima. U tumačenju odredbi zakona, morat će se primjenjivati odredba o zabrani diskriminacije jer je nužno da se pokrije svaka mogućnost za prepreku ostvarivanja prava”, pojasnila je Idžaković. Kako pokazuju iskustva iz drugih zemalja, jako je važno dobro se osigurati jer često u administracijskim procesima postoje stremljenja za bavljenje sitničarenjem i tehnikalijama.

Zakonom je regulisano i pitanje neformalnog životnog partnerstva, a regulativa korespondira sa onom o vanbračnoj zajednici – dakle, pravo se dokazuje kroz sudski postupak.

Ipak, kako je zaključeno, ponajveći izazov leži u preispitivanju stavova same LGBT zajednice. Moderatorica ovog panela, Slobodanka Dekić iz Mediacentra Sarajevo, rekla je kako interna kampanja tek treba da počne – intenzivni razgovori, putovanja i istraživanje pulsa same zajednice – kolika je uopće naklonjenost ideji. “Tek se upuštamo u ovu avanturu i jako je bitno imati podršku i otvoren dijalog u zajednici. Bez obzira na to šta zajednica osjeća prema braku, ili kakvi su lični odabiri, važno je da postoji mogućnost izbora. A na svakom pojedincu je da li će tu mogućnost iskoristiti”, rekla je Dekić.

Otvorila su se i pitanja problema autovanja u BiH – koliko bi uopće jedan ovakav zakon u BiH podstaknuo veći broj javnog izjašnjavanja LGBT populacije, ali s druge strane, ovakav proces dugoročno može senzibilizirati veliki broj ljudi – matičare/ke, policiju, medije, itd, a ovo posljednje opet zahtijeva veliku kontrolu radi ogromnih potencijala medijskog spinovanja.

Fedra Idžaković napomenula je da ovaj proces može biti odlična prilika za definiciju bh. ljevice, te da je ovo izuzetno važno političko pitanje jer će tražiti odgovornost i prestanak selektivnog odnosa prema LGBT pravima – pravima izbora i pravu na dostojanstvo za svakog čovjeka.

Komentari

komentara