Lejla Huremović: Povorka ponosa je zajednička borba za slobodnije društvo

Izvor: Inforadar.ba

Prva Bh. povorka ponosa bit će održana 8. septembra 2019. godine, kao protest protiv nejednakosti i kršenja ljudskih prava LGBTIQ osoba, ali i doprinos podizanju svijesti o slobodi govora i okupljanja kao temeljnim ljudskim pravima, čemu je podršku dao veliki broj javnih ličnosti, diplomata i stranih zvaničnika.

U intervjuu za Inforadar Lejla Huremović, članica Organizacionog odbora prve Bh. povorke ponosa, govori o važnosti ovog događaja, organizaciji i pripremi, položaju LGBTIQ osoba u BiH i očekivanim promjenama nakon povorke.

Sarajevo je posljednji grad u regiji u kojem će biti održana povorka ponosa (8. septembra ove godine). Da li to znači da je Sarajevo najrizičnije za takav događaj, ili je u pitanju neki drugi razlog?

HUREMOVIĆ: Naravno da ne znači, u pitanju je činjenica da u BiH nikad do sada nije došla inicijativa iz LGBTIQ zajednice da se povorka ponosa organizuje. Sretni smo da je ta inicijativa došla ove godine i da ćemo naše dosadašnje aktivističko djelovanje proširiti i kroz ovaj vid borbe za prava LGBTIQ osoba.

Povorke u regiji, pogotovo u Beogradu, u početku su ličile na ratne zone. Autobusima su dolazili u Beograd da bi spriječili povorku. Očekujete li incidente, da li ste spremni za takav scenarij?

HUREMOVIĆ: Živimo u izrazito homofobnom društvu, zbog toga je i neophodno da se povroka ponosa desi, jer se bilo koja vrsta nasilja ne smije tolerisati. Niko u ovom društvu ne bi trebao da pristane da toleriše nasilje, a svako ko pravda nasilje nad LGBTIQ osobama učestvuje u krugu nasilja. Mislim da se svi moramo zapitati kakvo društvo želimo i šta radimo da spriječimo nasilje koje se svakodnevno dešava. Svako ima pravo na drugačije mišljenje o LGBTIQ osobama, ali niko ne smije da zbog različitog mišljenja vrši nasilje. Mi mnogo radimo na sigurnosnim aspektima same povorke i vjerujemo da će učesnici/e povorke biti sigurni.

Da li ste već imali ozbiljnijih prijetnji u najavi?

HUREMOVIĆ: Prijetnje koje smo do sada dobili sve su u online sferi i sve su prijavljene FMUP-u. Svaku prijetnju smatramo ozbiljnom i ne uzimamo je zdravo za gotovo. Ljudi moraju da shvate da to što tipkaju po tastaturi nije bezazleno i da nosi odgovornost. FMUP je na zadnjem sastanku rekao da će određen broj ljudi koji su slali poruke na naše društvene mreže privesti na ispitivanje.

Koliko očekujete učesnika? Koliko policajaca će osiguravati događaj?

HUREMOVIĆ: Nas broj toliko ne opterećuje, nama je mnogo važnije da povorka ponosa bude održana kao protestni skup sa kojeg želimo poručiti da je krajnje vrijeme da se radi na boljem i kvalitetnijem svakodnevnom životu LGBTIQ osoba, da moramo zaustaviti nasilje nad LGBTIQ osobama i da još uvijek, čak ni kroz zakonski okvir, nismo jednakopravni u ovom društvu. MUP Kantona Sarajevo će obezbjeđivati povorku i mi nemamo informacije o broju policijskih službenika koji će biti prisutni.

Povorka ponosa doprinosi slobodi izbora i govora kao jednog od temeljnih ljudskih prava. Da li očekujete podršku civilnog društva u BiH i stranih ambasada, kao što je to bio slučaj u susjedstvu?

HUREMOVIĆ: Povorka ponosa, između ostalog, skreće pažnju da seksualna orijentacija i rodni identitet nisu stvar slobode izbora, već da se sa njima rađamo. Ne probudimo se mi jedno jutro i kažemo sebi iz hira da smo LGBTIQ osoba, i to je jako važno da ljudi znaju. Seksualna orijentacija i rodni identitet je sastavni dio svake osobe, i ne zaboravimo da i heteroseksualne osobe imaju seksualnu orijentaciju.

A podrška dolazi sa svih strana, kako iz civilnog društva tako i od međunarodne zajednice. Na povorku dolazi oko deset ambasadora/ica, kao i veliki broj predstavnika međunarodne zajednice. Na povorci će sa nama biti prisutni i zvaničnici iz Evropskog parlamenta. Ali ono što je još važnije, na povorci će sa nama biti i građani/ke iz cijele BiH, kao i LGBTIQ osobe, koje shvataju važnost zajedničke borbe za slobodnije društvo.

Veliki broj građana u BiH na povorku gleda kao „pokazivanje i nametanje“ svojih stavova. Šta su, ustvari, ciljevi povorke ponosa?

HUREMOVIĆ: Ove godine se obilježava pedeseta godišnjica povorki ponosa u svijetu, i ono što su povorke ponosa uspjele da urade jeste da poboljšaju stanje prava i bolji svakodnevni život LGBTIQ osoba, kao što to radi i svaki drugi protest. Dakle, važno je to ponavljati, povorka ponosa je protest. Ima mnogo ciljeva povorke ponosa, neke sam navela i ranije u odgovorima, ali povorka ponosa ima moć da skrene pažnju na svakodnevne probleme koje imamo, da podigne vidljivost postojanja LGBTIQ osoba u našem društvu, te da doprinese jačanju LGBTIQ osoba kako bi mogle autentičnije da žive svoje identitete. Cilj je isto tako propitivanje koncepta slobode za sve ljude, kao i pitanje prava na slobodu okupljanja i na koji način je ona definisana i zagarantovana u kantonima, entitetima i, na koncu, u državi.

Mislite li da se stav građana po pitanju LGBT prava mijenja u BiH?

HUREMOVIĆ: Naravno da se mijenja. Ukoliko samo poredimo stanje prije deset godina i danas, možemo vidjeti da se dosta toga promijenilo, pa tako i stavovi određenog broja građana. Smatramo da će povorka ponosa ubrzati proces razbijanja predrasuda koje postoje nad LGBTIQ osobama. Društvo mora da počne da upoznaje LGBTIQ osobe kroz svakodnevni život da bi moglo uopće da se oslobodi predrasuda koje postoje.

Kakav je život LGBT osoba u BiH, u kojoj mjeri su izloženi diskriminaciji i nasilju?

HUREMOVIĆ: Kako sam već spomenula, živimo još uvijek u veoma homofobnom društvu, koje često sebi daje za pravo da vrši nasilje nad LGBTIQ osobama. Zbog toga se veliki broj LGBTIQ osoba odlučuje da ne kaže svoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet porodici, prijateljima/cama, radnim kolegama/cama. I to je zabrinjavajuće, jer ostavlja velike psihičke posljedice na LGBTIQ osobe. Nikoga ne bi trebalo da bude strah zbog onoga što jeste i to moramo da promijenimo. LGBTIQ osobe moraju imati iste mogućnosti da otvoreno i sigurno žive svoje živote. Nasilje se prečesto dešava i najčešće, zbog nepovjerenja u insititucije, ostane neprijavljeno. I ne govorimo samo o fizičkom nasilju, postoji mnogo psihičkog zlostavljanja i ucjenjivanja u porodici i školi.

Koliko je Bosna i Hercegovina daleko, odnosno blizu, legalizaciji istospolnih brakova?

HUREMOVIĆ: Mi se nadamo da je jako blizu. Prošle godine je Vlada Federacije BiH donijela pozitivnu odluku o formiranju radne grupe za izradu Zakona o istospolnom partnerstvu. Nažalost, cijeli proces je stao tu, i to je poražavajuće. Neophodno je da se hitno pristupi izradi zakona, jer u BiH trenutno postoje istospolne porodice koje, nažalost, nemaju nikakva prava i to je nedopustivo.

Komentari

komentara