Mase su oduvijek osuđivale sve što ne mogu razumjeti

slajder peta pricaPiše: Ozren Kebo

Foto: Imrana Kapetanović

Dosadašnja iskustva iz ovog projekta potvrđuju jednu staru pretpostavku: da su žene neuporedivo fleksibilnije prema LGBT populaciji od muškaraca. Od pet osoba s kojima smo razgovarali/e, četiri su bile žene. Riječ je o odvažnim, inteligentnim i otvorenim osobama koje su na anonimnosti insistirale zbog porodice, a ne zbog sebe.

Samo je jedan muškarac pristao da priča o sestri koja je lezbijka. Emir je menadžer, ima 46 godina, radi u velikoj firmi i nema nikakvih problema sa seksualnom orijentacijom svoje sestre. “Ne da nemam problema, nego sam to prihvatio kao najnormalniju stvar u životu. Ono što u ovoj priči nije normalno je činjenica da je ovakav način razmišljanja manjinski. Ljudi i danas, duboko u 21. vijeku, imaju potrebu da se bave onim što ih se ne tiče, privatnim životom i seksualnošću drugih osoba.”

Emirova sestra ima 38 godina, i dalje živi s ocem, a “posao joj je difuzan”: šest mjeseci kao programerka radi u Bosni i Hercegovini, a šest u inostranstvu. Od najranijeg djetinjstva u bratu je imala neupitnu podršku. Na pitanje kako je saznao da mu je sestra lezbijka, Emir odgovara: “Bilo je davno i ne sjećam se baš svih detalja. Uglavnom, znam da je to bilo u jednom otvorenom razgovoru s ocem. Bilo mi je neobično i čudno što to čujem, a istovremeno, neke su se kockice u tom trenutku posložile, neki su se detalji konačno povezali u logičnu cjelinu. Naravno, to ni na sekundu nije promijenilo moj odnos prema sestri, drukčija je bila samo percepcija njenog života, ne i zaštita koju sam joj pružao.”

7_peta pricaKada znate nečiju tajnu, postajete saučesnik i aktivni, svjesni zaštitnik osobe koja treba podršku više nego drugi. Da li Emir priča o svojoj sestri s prijateljima? Najkraći odgovor bio bi – kako kada i kako s kim: “O tome razgovaram samo s rijetkim osobama koje mogu razumjeti različitosti, s onima koji nju i mene cijene, vole i prihvataju. To se svodi na relativno mali broj osoba, pet do deset, uključujući i rijetke rođake.”

Svi naši dosadašnji sagovornici pokazuju puno razumijevanje za članove/ice porodice za koje su u jednom trenutku saznali da ne dijele općeprihvaćena i dominatna heteroseksualna opredjeljenja. Ali ne samo da pokazuju razumijevanje – oni istovremeno duboko brinu za njihov status, bdiju nad njihovom sigurnošću i pokušavaju ih na sve načine integrirati u društvo. Koje, nažalost, češće pokazuje nerazumijevanje, strah, agresiju i odbojnost, nego što demonstrira prihvatanje svega što iskače iz utvrđenih, najčešće duboko konzervativnih normi. Zato Emiru postavljamo neizostavno pitanje u ovoj seriji razgovora: šta je njegov najveći strah kad razmišlja o sestri? I tu smo naišli na neočekivan, ali vjerovatno za mnoge ljude koji se nalaze u sličnoj situaciji, ohrabrujući odgovor: “Nemam ga.” Samo to, dvije ogoljene riječi koje svima šalju poruku da nije toliko strašno suprotstaviti se društvu punom nerazumijevanja.

9_peta pricaSljedeće pitanje Emiru bilo je može li se sjetiti najteže situacije u životu svoje sestre. “Pretpostavljam da joj je najteže bilo u tinejdžerskim godinama, kada osoba još nema punu spoznaju situacije, a istovremeno vidi i osjeti da je drugačija od ostalih i od društvenih normi”, kaže naš sagovornik i nastavlja: “Ovdje je osnovno pitanje zašto društvo mora biti tako surovo i neprijateljski raspoloženo prema ljudima koji ne dijele usvojene stavove i opredjeljenja. Zbog izrazitog nedostatka emotivne inteligencije. Mase su oduvijek osuđivale i uništavale drugačije, odnosno sve ono što ne mogu razumjeti i to nije nešto što će se promijeniti. Čovjek je i dalje potpuno ista životinja kakva je bio vijekovima, samo blago sofisticirana i umotana u nešto više slojeva. Brojni elementi socijalne psihologije vam to potvrđuju. Naše podneblje ima i tu dodatnu karakteristiku, osim velike doze agresivnosti, da se uspjeh takođe ne oprašta i što su osobe kvalitetnije kao ljudi, što su veći profesionalci u svom poslu, utoliko će većem broju ljudi smetati. Takođe, površno tumačenje vjere na našim prostorima donijelo je dodatnu dozu primitivizma i zatucanosti, pa smo danas po dominantnom mentalitetu većine, kao društvo, bliži srednjem vijeku nego Evropskoj uniji.”

Jedno od obaveznih pitanja u ovoj seriji razgovora odnosilo se i na poruku osobama koje u porodici imaju LGBT člana/icu… “Mislim da je stav koji sam upravo obrazložio preporučljiv i za druge porodice. Moja sestra je prije svega moja sestra, osoba koja me najviše voli na svijetu i koju ja najviše volim. LGBT u tom kontekstu ne mijenja ništa. Naprotiv, rekao bih, saznanje da mi je sestra članica LGBT zajednice učinilo je da joj nastojim biti još veća podrška u životu. Ako ljudima ne možete ili ne želite pomoći, nemojte im onda ni odmagati.”

 

 

Intervjui sa roditeljima te članovima i članicama porodica LGBT osoba dio su kampanje povodom Međunarodnog Coming Out dana, koji se obilježava 11. oktobra. Kampanju vode Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Mediacentar Sarajevo, uz podršku Delegacije EU u BiH.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

Kontaktirajte nas!