Napredak medijskog izvještavanja o LGBT temama ipak postoji

Foto: Emina Bošnjak
Foto: Emina Bošnjak

Koliko i kako se izvještavalo o LGBT temama u 20 štampanih medija tokom 2013. godine? Postoji li medijska odgovornost kada govorimo o izvještavanju o LGBT temama? Ovo su samo neka pitanja o kojima se govorilo danas u Sarajevu, na konferenciji za medije koju je organizirao Sarajevski otvoreni centar, a koju su vodile novinarke Kristina Ljevak i Masha Durkalić, prenosi Radio Sarajevo.

Ovom je prilikom predstavljena i Analiza izvještavanja štampanih medija o LGBT temama u Bosni i Hercegovini u 2013. godini – Čekajući ravnopravnost 2, koja predstavlja nastavak praćenja izvještavanja o LGBT temama u bh. štampi, koju treću godinu zaredom objavljuje Sarajevski otvoreni centar.

Publikacija Čekajući ravnopravnost 2 urađena je u saradnji s organizacijom Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina.

Kristina Ljevak je, navodeći neke od primjera lošeg izvještavanja o LGBT temama u medijima upotrijebila termin tzv. showbizarnosti, koji je dosta učestao u medijima i koji služi isključivo za senzacionalističko izvještavanje, te da novinari svakako trebaju biti pažljiviji prilikom izvještavanja o LGBT temama.

Ona je podsjetila na jedan od primjera lošeg izvještavanja – članak objavljen u printanom, ali i online izdanju Dnevnog avaza, pod nazivom ”ORUŽANE SNAGE BIH U CENTRU SKANDALA: Bh. piloti se ljubili na parkingu!?”.

Osim toga, navedeno je i loše izvještavanje pojedinih TV kuća o Gay Prideu u Podgorici, no ipak, bez obzira na sve, istaknuto je kako je u 2013. godini u medijima bilo više tekstova s “pozitivnim” stavom nego ranije.

Kristina Ljevak i Masha Durkalić (Foto: Emina Bošnjak)
Kristina Ljevak i Masha Durkalić
(Foto: Emina Bošnjak)

Novinarka Masha Durkalić je pojasnila kako se LGBT tematikom počela baviti nakon svog diplomskog rada na temu Queer Festivala u Sarajevu, te istaknula opasnost igranja pojedinih medija s “univerzalnim pravilima” o tome šta je “podobno”, a šta ne.

”Iako se uglavnom sve svodi na copy paste princip, a pristup ovim temama je prilično površan i senzacionalistički, gdje se teži tome da se publika i čitatelji zabave i nasmiju ‘bizarnostima’, napredak u izvještavanju ipak postoji. Moramo naglasiti da se nalazimo u nesigurnom javnom prostoru, što pokazuje i primjer incidenta koji se dogodio nedavno na festivalu Merlinka u Sarajevu, ali napredak postoji i na tome se i dalje mora raditi”, kazala je Masha Durkalić, istaknuvši kako upravo u kulturi vidi priliku za optimizam i bolje izvještavanje o LGBT temama, budući da se radi o mjestu u kojem nema huškanja i diskriminacije.

Potrebno je dodati da je u 2013. godini Vijeću za štampu upućeno 49 žalbi za nekorektno izvještavanje o LGBT temama, te da je svaki od njih procesuiran.

”Imajući u vidu rasprostranjenost i utjecaj medija, bilo bi višestruko korisno za LGBT osobe u BiH da se u što više štampanih medija, kao i u svim ostalim medijima, pojave smišljene uređivačke politike koje prepoznaju značaj neselektivne borbe za ljudska prava i koje insistiranje na toj važnosti perpetuiraju kroz svoj prostor u skladu s vrijednostima novinarske struke”, ističu iz Sarajevskog otvorenog centra.

Osim toga, istaknuto je kako je način na koji se prate LGBT teme u bh. medijima slika i ukupnog stanja medijskog izvještavanja, jer se slični primjeri površnog i nekorektnog pristupa izvještavanja mogu naći i kada je riječ o mnogim drugim oblastima i temama.

”Kada se piše o marginalizovanim i diskriminisanim grupama, možda bi se moralo pisati pažljivije i osjetljivije, budući da su pitanju grupe koje su već društveno stigmatizirane i zanemarene, pa tu situaciju mediji ne bi smjeli perpetuirati”, poručuju iz Sarajevskog otvorenog centra.

Komentari

komentara