Piše: Maja Isović Dobrijević
Izvor: BUKA portal
Verbalni i fizički napadi na pripadnike LGBT populacije su nešto što se u BiH dešava, ali se o tome malo priča. Mnoge žrtve i odbijaju da prijave nasilje, jer se boje komplikovane procedure i potrebe da javno priznaju svoju seksualnu orijentaciju.
U ovom tekstu donosimo vam preporuke stručnjaka kako da se ponašate ukoliko ste žrtva napada jer ste LGBT osoba, i koje pravne procedure vam stoje na raspolaganju.
Vladana Vasić, koordinatorica programa u Sarajevskom otvorenom centru, kaže da je prema njihovim saznanjima samo Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona navelo da je u 2015. godini imalo jedan slučaj krivičnog djela motivisanog seksualnom orijentacijom u kojem je potvrđena optužnica.
“U slučajevima napada na Festival Merlinka 2014. godine i napada na goste Art kina Kriterion u martu 2016. godine, još uvijek se vode istrage, koje provode policija i tužilaštvo. Iako je jasno da se radilo o krivičnim djelima motivisanim predrasudama prema LGBT osobama, i iako je došlo do nanošenja tjelesnih povreda, policija je oba ova slučaja okvalifikovala kao prekršaje. Takav odnos pravosudnih institucija prema krivičnim djelima motivisanim seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom žrtve svakako ne doprinosi povjerenju LGBT osoba u institucije, a s druge strane šalje počiniteljima poruku da se s nasiljem prema LGBT osobama mogu ‘izvući’”, kaže za BUKU Vladana Vasić.
Ona objašnjava da prilikom prijavljivanja slučajeva nasilja ili diskriminacije nadležnim institucijama, nerijetko se desi da dođe do obznanjivanja identiteta LGBT osoba širem krugu ljudi, što može dovesti do novih kršenja ljudskih prava ovih osoba, te do većih i ozbiljnijih posljedica po njihov privatni i profesionalni život.
“Također, kao što smo vidjeli u slučajevima napada na Merlinka festival i Art kino Kriterion, ovi slučajevi jako se sporo procesuiraju, napadači se puštaju odmah nakon saslušanja ili su nepoznati, dok identitet napadnute osobe može procuriti u medije, čime se dodatno ugrožava njena sigurnost. Sličan slučaj desio se u jednom slučaju u Sarajevu, nakon što su informacije o napadnutim osobama puštene u medije, jedna od njih izgubila je posao, imala problema u porodici, te na ulici”, ističe Vladana.
Vladana dodaje da, bilo da se radi o ženama žrtvama nasilja ili LGBT osobama, uvijek se mnogo pažnje i “savjeta” posvećuje tome kako bi se napadnuta osoba mogla zaštititi od napada.
“Jedini pravi odgovor je da to nije moguće učiniti. Koje god mjere predostrožnosti se preduzmu (i u slučaju žena i LGBT osoba, ali i u bilo kojem slučaju napada) od nošenja pepper spreja, učenja samoodbrane, izbjegavanja određenih područja i objekata, itd., napad će se desiti ukoliko napadač tako odluči i iz bilo kojeg razloga metu svog napada označi kao ‘LGBT osobu’, iako ona to nužno ne mora biti. Bitno je fokus razgovora i mjera koje se preduzimaju za zaustavljanje nasilja motivisanog spolom, rodom, rodnim identitetom i seksualnom orijentacijom premjestiti sa ‘odgovornosti’ žrtve da se zaštiti od napada, na odgovornost države da nasilje suzbija kroz programe prevencije, kroz edukaciju i obrazovanje, te adekvatno sankcionisanje odgovornih osoba”, objašnjava naša sagovornica.
Vladana napominje da je reakcija policije i pravosudnih institucija na nasilje motivisano seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom više nego spora i neadekvatna. Ona ističe da je neophodno da se uspostavi način djelovanja u krivičnim djelima motivisanim predrasudom koji će unaprijediti istragu ovih slučajeva i doprinijeti brzom procesuiranju i adekvatnom sankcionisanju odgovornih osoba.
“Nakon što je i FBiH nedavno napokon regulisala krivična djela počinjena iz mržnje, ovakva djela prema krivičnim zakonima oba entiteta i Brčko distrikta oštrije se kažnjavaju. Istraga kojom je neophodno da se utvrdi i motiv izvršenja krivičnog djela mora biti brza i temeljna. Da bi se to omogućilo i da bi se pospješila saradnja između policije i pravosudnih institucija u ovim slučajevima, u Republici Hrvatskoj napravljen je protokol kojim su se jasno propisale uloge svih institucija i definisali svi koraci koji se moraju preduzeti u toku istrage i procesuiranja ovih krivičnih djela”, napominje Vladana iz Sarajevskog otvorenog centra.
Informisati se o pravima i zakonima
Nedim Kulenović iz Udruženja Vaša prava BiH kaže da bi, u slučaju napada, LGBT osobe trebalo bez odlaganja da prijave takve napade, a naročito da ukažu na one elemente iz kojih se može vidjeti motiv mržnje.
“Obzirom na posljednje, treba imati u vidu da odnedavno svi krivični zakoni u državi sadržavaju odredbe koje regulišu zločine iz mržnje, odnosno napade koji su motivirani mržnjom i prema LGBT populaciji, te propisuju to kao otežavajuću okolnost kod odmjeravanja kazne, zbog čega bi trebalo doći do stožijeg kažnjavanja”, kaže za BUKU Nedim Kulenović i dodaje da kada se suočavaju sa kršenjem svojih prava iz radnog odnosa, odnosno u pristupu robama i uslugama, odnosno uopšteno kod kršenja prava na jednako postupanje i nediskriminaciju, a iz razloga svoje seksualne orijentacije, pripadnici LGBT populacije treba da budu proaktivni, te da koriste pravne lijekove protiv takvog postupanja, što im naročito omogućava Zakon o zabrani diskriminacije.
Oni imaju mogućnost obraćanja Ombudsmanu za ljudska prava BiH, koji u tom pogledu može izdati i preporuku o prestanku takvog diskriminatorskog postupanja, odnosno obratiti se i udruženjima poput Vaša prava BiH, koja nude mogućnost i besplatnog pravnog zastupanja na sudovima, kada se ocijeni da su predmeti osnovani.
“Poput drugih pravnih sistema, i u našem postoji pretpostavka da građani poznaju zakone. To u praksi često i nije slučaj. Pripadnike LGBT populacije bi naročito trebalo upoznati sa odredbama Zakona o zabrani diskriminacije, ali i drugim relevantnim propisima zavisno od prirode povrede njihovih prava. U BiH postoje udruženja koja pripadnici LGBT populacije mogu kontaktirati u slučaju potrebe za besplatnim pravnim savjetovanjem poput Vaših prava BiH, Sarajevskog otvorenog centra i slično”, kaže naš sagovornik.
Kada je riječ o pravnoj regulativi kada govorimo o zaštiti LGBT osoba, Nedim Kulenović kaže da je BiH jedna od rijetkih zemalja u regionu, te uopšte u Evropi, koje ni na kakav način ne regulišu istospolne zajednice, što je destruktivno po ostvarivanje mnogih prava koja bi inače imali iz priznate bračne ili vanbračne zajednice istospolnih partnera, odnosno nekog oblika životnog partnerstva i slično.
“To je područje koje bi se moralo adekvatno regulisati, te za to postoji i pravna dužnost BiH koja proizlazi kako iz standarda za zaštitu ljudskih prava iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, ali i iz dužnosti usklađivanja našeg zakonodavstva sa onim EU. I u mnogim drugim oblastima prava moralo bi doći do daljeg usklađivanja, imajući u vidu progresivne trendove u svijetu”, ističe Nedim.
On napominje da sigurnost ove zajednice ne zavisi samo od kvalitetnog zakonodavnog okvira, kojeg još uvijek nemamo u cijelosti, već i od njegovog učinkovitog provođenja u praksi.
“To zavisi također i od općenite kulture uvažavanja i tolerancije različitosti. Navedeno bi trebalo da bude ključ za izgradnju demokratskog i pluralističkog društva, ali iz odnosa kojeg vidimo prema ovoj zajednici, ali i drugim manjinama poput Roma ili povratničke populacije, to još uvijek nije ostvareno. Na tome mora raditi cjelokupna zajednica, te bitnu ulogu u tome treba da odigraju mediji, te obrazovni sistem”, rekao je Nedim K.
Iz Centra javne bezbjednosti Banjaluka kažu da u slučaju napada na LGBT osobe treba odmah i bez odlaganja obavijestiti nadležnu PS i prijaviti napad.
“Da bi se efikasnije ova populacija zaštitila, bilo bi potrebno da se građani bolje upoznaju sa pravima LGBT populacije, zakonskim propisima i predviđenim sankcijama u vezi napada na drugo lice. U slučaju napada na osobe iz ove populacije, policija postupa kao i u slučaju napada na svakog drugog građanina, preduzimajući zakonom propisane mjere i radnje”, kažu CJB BL za BUKU.
Dodaju da na području Grada Banjaluka nije bilo evidentiranja, odnosno prijava napada na LGBT osobe, tako da se može konstatovati da je stanje bezbjednosti navedene populacije na zadovoljavajućem nivou.
Da bi se sigurnost LGBT osoba povećala, iz Centra javne bezbjednosti Banjaluka ističu da je potrebno vršiti kontinuiranu edukaciju stanovništva u vezi sa pravima i specifičnostima navedene populacije.
Prijavite napade
Iz Sarajevskog otvorenog centra kažu da, u slučaju napada, napadnuta osoba nasilje treba prijaviti u najbližoj policijskoj stanici ili se treba direktno obratiti nadležnom tužilaštvu da prijavi izvršenje krivičnog djela.
Sarajevski otvoreni centar takođe pruža usluge pravnog savjetovanja LGBT osobama u bilo kojem slučaju kršenja njihovih ljudskih prava, te se i ovoj organizaciji uvijek mogu javiti na e-mail [email protected] ili na broj mobitela 062/123-561.
Iz CJB BL kažu da je u slučaju napada na LGBT osobe potrebno da napad odmah prijave nadležnoj policijskoj stanici na broj 122.
