Otvaranje novog poglavlja u borbi za LGBT prava

image_7Istorijska sjednica u Parlamentarnoj skupštini BiH

Piše: Kristina Ljevak

SASVIM DRUGAČIJI IDAHOT

Dvadeset pet godina je prošlo od uklanjanja homoseksualne orijentacije sa liste bolesti na prostoru bivše zajedničke domovine.
Susjedna Hrvatska koju nerijetko u Bosni i Hercegovini uzimamo kao model na vlastitom evropskom putu, osim višegodišnje tradicije uspješno organizovanih povorki ponosa, prošle godine usvojila je zakon o istospolnom partnerstvu. Osnovni razlog na insistiranju formalizacije odnosa među istospolnim parovima nije ekscentričnost kako bi mnogi pogrešno zaključili već težnja ka ostvarivanju elementarnih prava zagarantovanih bračnim parovima u heteroseksualnim vezama, mogućnost ostvarivanja zdravstvene zaštite na osnovu osiguranja jednog od partnera, bolničke posjete u slučajevima kad je to dozvoljeno samo najbližim i slično.

Kontinuirane aktivnosti Sarajevskog otvorenog centra na planu afirmacije prava LGBT osoba donijele su niz pomaka, neuporedivu sliku sa onom iz 2008. godine kada je zbog nasilja nad učesnicima i učesnicama prekinut prvi Sarajevo Queer Festival, ali je nakon napada na učesnike festivala LGBT filma Merlinka u Art kinu Kriterion prošle godine u februaru, sve izgledalo kao vraćanje na početak. Ipak, da su pokrenuti procesi nezaustavljivi potvrđuje nam ovogodišnji maj i jedan sasvim drugačiji IDAHOT (17. maj, Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije).

PISANJE ISTORIJE

Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije Sarajevski otvoreni centar obilježio je i nastavlja obilježavati nizom aktivnosti među kojima bilježi istorijske, vezane za učešće političkih predstavnika i predstavnica u snažnijem zagovaranju prava LGBT osoba u Bosni i Hercegovini, poput trodnevnog seminara u organizaciji SOC-a na kom su prvi put u istoriji BiH učestvovali parlamentarci i parlamentarke s ciljem boljeg upoznavanja i informisanja predstavnika institucija i tijela za ljudska prava i ravnopravnost spolova sa problemima i potrebama LGBT osoba u BiH, a u svrhu podizanja nivoa rada državnih institucija na rješavanju pitanja kršenja ljudskih prava LGBT osoba u BiH i inkluziji LGBT osoba u bh. društvo. Nakon seminara organizovana je i diskusija u Media Centru pod nazivom “Uloga političkih stranaka u unapređenju prava LGBT osoba u BiH – stanje u 2014. i pogled u budućnost” na kojoj su učestvovali Maja GasalVražalica, poslanica u Predstavničkom domu PS BiH i članica Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova (DF), Damir Arnaut, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH i član Zajedničke komisije za ljudska prava PS BiH (SBB) i Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BiH. Stavovi poslanika na diskusiji koji dolaze iz relativno mladih političkih partija daju osnova za očekivanja da se u aktuelnom parlamentarnom mandatu radi intenzivnije na promociji LGBT prava.

Ključni momenat u majskim aktivnostima posvećen LGBT pravima bila je tematska sjednica zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH o pravima LGBT osoba koja je s razlogom označena kao sjednica koja predstavlja jasnu poruku podrške i novog pristupa u borbi za ljudska prava svih građana i težnji ka izgradnji bh. društva slobodnog od diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identitet. Ova sjednica je presedan u dosadašnjem radu zakonodavnih institucija u BiH na pitanjima od značaja za lezbejke, gej, biseksualne i transrodne osobe.

Kada sam kao jedini političar 2008. Podržao Sarajevo Queer Festival kolege su mi prognozirale kraj političke karijere. Danas sam u parlamentu a tih ljudi nema u političkom životu. Nadam se da će se nakon ove sjednice desiti pomaci, izjavio je Damir Arnaut, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH i član Zajedničke komisije za ljudska prava PS BiH (SBB).

PORAŽAVAJUĆA STATISTIKA

image_2Nakon uvodnog obraćanja predsjedavajućeg Zajedničke komisije za ljudska prava Borislava Bojića i šefice Ureda Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Hennessey, skupu na kom su uz zamjenika ministra za ljudska prava i izbjeglice Predraga Jovića i članove Zajedničke komisije prisustvovali ombudsmeni za ljudska prava BiH, predstavnici entitetskih parlamenata, ambasada Norveške i Holandije u BiH, Sarajevskog Otvorenog centra, te drugih domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija u BiH, obratio se Saša Gavrić direktor Sarajevskog otvorenog centra naglašavajući kako je tematska sjednica istorijski dan za BiH te da je osnovni problem LGBT osoba u Bosni i Hercegovini njihova socijalna isključenost. ”LGBT osobe često i ne mogu biti diskriminisane jer ne dolaze u situaciju da javno govore o svojoj seksualnoj orijentaciji,” rekao je Gavrić navodeći tri ključne tačke u proteklom periodu vezane za poziciju i prava LGBT osoba u BiH, a riječ je o odluci Ustavnog suda kojom se potvrđuje narušavanje prava na okupljanje na primjeru Sarajevo Queer Festivala 2008. godine, potom napad od strane maskiranih napadača na učesnike festivala Merlinka 2014. godine kada policija, iako joj je bilo najavljeno, nije obezbjeđivala skup, uz napominjanje trećeg važnog segenta koji je podrazumijevao edukaciju policajaca i policajki za senzibiliziraniji pristup problemima LGBT osoba, kroz koju je, zahvaljujući Sarajevskom otvorenom centru, prošlo 1300 policajaca.

“Većina LGBT osoba živi u strahu da će biti odbačeni od roditelja, prijatelja i društva. Upravo iz tog straha ne usuđuju se javno govoriti o svojoj seksualnoj orijentaciji. Blizu 42 posto građana BiH u istraživanju javnog mnijenja su izjavili da ne žele LGBT osobu za kolegu, komšiju ili šefa. Samo 13 posto građana je izjavilo da bi pružili podršku svome djetetu ako bi bilo drugačije seksualne orijentacije. Svako sedmo dijete bi dobilo podršku ako bi se izjasnilo, dok 56 posto građana misli da se homoseksualnost treba liječiti“, rekao je Gavrić.

LGBT PRAVA SU DIO UNIVERZALNIH LJUDSKIH PRAVA

Iako bi bilo prirodnije očekivati suprotno, na tematskoj sjednici neoporedivo bolji dijalog bio je ostvaren između predstavnika nevladinog sektora, u prvom redu Sarajevskog otvorenog centra i predstavnika vlasti, već što je to slučaj sa ombudsmenima za ljudska prava u BiH koji su zbog izostanka izvještaja o stanju LGBT prava u BiH, mandata koji im je istekao i ukupnih prilika nastojali porediti probleme LGBT osoba sa drugim ranjivim skupinama iako to nije bila tema. Takvom stavu usprotivili su se Damir Arnaut i Jasna Duraković Hadžiomerović iz Stranke za bolju budućnost i Maja Gasal-Vražalica iz Demokratske fronte navodeći kako je nužno da ombudsmani sačine izvještaj o stanju LGBT prava u BiH, bez zanemarivanja lokalnih problema uz nastojanje da se napravi što bolja prezentacija vani kako je dosada bio slučaj, pocrtavajući da je riječ o istorijskom danu.

Potrebno je tražiti specijalni izvještaj sa decidnim podacima o LGBT populaciji. Ljudi iz straha od nepoznatog imaju predrasude, izjavila je Jasna Duraković Hadžiomerović, zastupnica Predstavničkog doma Parlamenta Fedracije BiH i predsjednice Komisije za ravnopravnost spolova (SBB).

PROBLEM ZAKONODAVSTVA I SMJERNICE ZA DALJE

Do tematske sjednice, na sjednicama vlada i parlamenata u BiH nikada nije diskutovano pravima LGBT osoba. U Krivični zakon Federacije BiH u okviru zakonskih izmjena nije uvršten zločin iz mržnje a Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja nije usvojila nijedan instrument za efektivnu provedbu Zakona o zabrani diskriminacije.

Nakon što je na tematskoj sjednici konstatovano da se poduzima niz aktivnosti s ciljem poboljšanja prava LGBT osoba, zaključeno je kako je potrebno da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH pristupi izradi izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije s ciljem poboljšanja njihovog položaja u bh. društvu. Takođe je zaključeno da Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH treba izraditi specijalni izvještaj o zaštiti prava LGBT osoba i dostaviti ga nadležnim tijelima, među kojima i Parlamentarna skupština BiH.

Komentari

komentara