Zločin iz mržnje je zvučni naziv za sva krivična djela koja su počinjena zbog toga što je počinitelj_ka osjećao_la netrpeljivost prema žrtvi ili žrtvama zbog njihove stvarne ili pretpostavljenje seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta, te njihove povezanosti s LGBT osobama.
Dakle za postojanje zločina iz mržnje nije neophodno da počinilac_teljka osjeća mržnju prema žrtvi jer je motiv zločina iz mržnje ustvari predrasuda što znači da počinilac_teljka krivičnog djela osjeća netrpeljivost ili ima stereotipna predubjeđenja prema nekoj osobi ili grupi osoba, te da je krivično djelo počinjeno zbog toga što su ta osoba ili imovina (meta napada može biti i imovina osobe, LGBT organizacije, kafić ili klub u koji izlaze LGBT osobe) povezani s LGBT osobama, a sam_a počinitelj_ka ne mora imati nikakve emocije prema konkretnoj žrtvi.
Prva asocijacija koju izaziva naziv zločin iz mržnje svakako je fizičko nasilje, pa čak i ubistvo, međutim on obuhvata širok spektar različitih krivičnih djela, kao što su: oštećivanja tuđe imovine, pljačka, krađa, ucjena, zastrašivanje, ugrožavanje sigurnosti, prijetnje, pisanje prijetećih grafita, uznemiravanje, seksualno napastovanje, nanošenje tjelesnih povreda, ubistvo i mnoga druga krivična djela koja su zabranjena krivičnim zakonima BiH, njenih entiteta i Brčko distrikta, ako su ona počinjena zbog žrtvine stvarne ili pretpostavljene seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
O zločinima iz mržnje i njihovoj posebnoj zakonskoj regulaciji se govori najviše zbog toga što ona, za razliku od ostalih krivičnih djela, ruše ideal jednakosti svih pripadnika_ca jednog društva jer su izazvana karakteristikama i svojstvima određene osobe ili grupe osoba koje one ne mogu promijeniti što izaziva dublje psihološke posljedice i osjećaj ugroženosti kod žrtvi, a može dovesti i do zastrašenosti cijele društvene grupe.
Da bi se krivična djela motivisana predrasudom mogla rješavati na adekvatan način i da bi se pravno i društveno osudila netolerancija i djelovanje na osnovu predrasuda potrebno je da se zločin iz mržnje, kao takav, definiše i prepozna u krivičnom zakonodavstvu. U Bosni i Hercegovini mržnja kao otežavajuća okolnost krivičnih djela izričito je propisana krivičnim zakonima Republike Srpske i Brčko distrikta, i kao zabranjeni motiv počinjenja krivičnih djela navodi izričito navodi seksualnu orijentaciju, dok se rodni identitet može podvesti pod šire tumačenje pojma spol ili pod pojmom druge osobine. U Federaciji BiH usvojenje takvih dopuna Krivičnog zakona još uvijek se očekuju.
Krivična djela počinjena iz mržnje obično su usmjerena prema različitim nacionalnim, etničkim i religijskim manjinama i pripadnicima_cama seksualnih i/ili rodnih manjina. Za razliku od ostalih žrtava zločina iz mržnje, LGBT osobe se svakako nalaze u nepovoljnijem položaju i izuzetno su osjetljive na krivična djela motivisana svojom seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom zbog specifičnosti procesa autovanja svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
Prijavljivanje zločina iz mržnje bitno je iz više razloga. Prije svega da bi se pružila podrška žrtvi ili žrtvama kako bi se osnažile za korištenje svojih prava i odupiranje bilo kojem vidu nasilja. BiH ima zakone koji pružaju adekvatnu zaštitu i zabranjuju bilo kakvu diskriminaciju LGBT osoba, te institucije, kao što su ministarstva unutrašnjih poslova koje rade na zaštiti svih građana_ki, pa i LGBT osoba. Prijavljivanjem slučajeva kako zločina iz mržnje, tako i diskriminacije LGBT osoba doprinosi se efikasnosti mehanizama zaštite prava ovih osoba, ohrabruju druge osobe da prijavljuju slične slučajeve, te podiže svijest društva i institucija o njihovom broju što za krajnji cilj ima i suzbijanje zločina iz mržnje.
Osobe koje se odluče prijaviti zločin iz mržnje motivisan seksualnom orijentacijom i/ili rodnim identitetom, bilo da su one žrtve ili svjedoci_kinje tog djela, mogu se obratiti
– Sarajevskom otvorenom centru nezavisnoj, nepolitičkoj i neprofitnoj organizacijikoja radi na podizanju svijesti LGBT osoba o njihovim pravima i mehanizmima zaštite, te pruža besplatne pravne savjete LGBT osobama u slučajevima kršenja njihovih ljudskih prava, diskriminacije i zločina iz mržnje. Za potrebne informacije ili podršku, zainteresirane osobe mogu se obratiti na broj telefona 033/200 – 073, broj mobitela 062/123-561 ili e-mail adresu: [email protected], a mogu se obratiti i anonimno putem online formulara za prijavu zločina iz mržnje https://lgbti.ba/pravno-savjetovanje/zlocin-iz-mrznje/;
– ili direktno policiji – lično odlaskom u policijsku stanicu, pismeno putem e-maila ili faxa, te telefonom na broj 122 koji je dostupan 24 sata dnevni i jedinstven za cijeli teritorij BiH.
