Top LGBTI momenti u BiH u 2018. godini

Odbojavanje je počelo! Uskoro ulazimo u 2019. godinu u kojoj nas očekuju uistinu velike stvari za LGBTI zajednicu u BiH, a izlazimo iz godine u kojoj je aktivističko djelovanje polučilo odlične rezultate. Prisjetimo se ovih trenutaka uz pomoć liste najvažnijih LGBTI momenata u BiH u 2018. godini!

Piše: Selma Kešetović

Odbrojavanje je počelo! Uskoro ulazimo u 2019. godinu, u kojoj nas očekuju uistinu velike stvari za LGBTI zajednicu u BiH (a samim tim i za cijelo društvo, jer LGBTI osobe ne žive svoje živote separirani/e, a društvo ne može očekivati pravednost ako konstantno isključuje ranjive grupacije stanovništva). Izlazimo iz godine u kojoj je aktivističko djelovanje polučilo odlične rezultate. Duboko žalimo što se u ovoj godini ugasila mostarska organizacija Liberta Mo i želimo im puno uspješnog aktivističkog rada gdje god danas jesu i čime god se bave. Pozivamo vas da u idućoj godini doprinesete poboljšavanju LGBTI prava u našoj zemlji, bilo da ste dio zajednice ili heteroseksualna osoba, u skladu sa svojim mogućnostima i u sferama svog djelovanja. Aktivizam ne smije biti promatran samo kroz nevladin sektor – ukoliko se u svom radnom kolektivu, na fakultetu, u obitelji, dosljedno odupirete glasovima i „šalama“ homofobije, transfobije i bifobije, radite važan aktivistički posao.

Detektirali/e smo najvažnije LGBTIQ momente u BiH i ne zaboravimo: ovi momenti su rezultat stotina drugih momenata i truda svakoga i svake od nas.

Iako je ova vijest mnogima došla kao iznenađenje, ona je rezultat dugogodišnjeg rada organizacija civilnog društva, posebno Sarajevskog otvorenog centra koji insistira na važnosti istospolnih partnerstava kako bi LGBT osobe imale temeljna prava poput nasljeđivanja, bolničkih posjeta, podjele imovine, itd. To ne smije biti samo privilegija heteroseksualnih parova. Vladana Vasić iz pravnog tima Sarajevskog otvorenog centra to nam potvrđuje: “Do priče o radnoj grupi o Zakonu o istospolnim životnim zajednicama došlo je kako kroz rad i zagovaranje organizacija civilnog društva, tako i kroz zahtjeve samih parova koji su se obraćali Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova i tražili registraciju. Ovo posljednje istaknuto je i u samom zaključku VladeFBiH. Za istospolne parove u BiH ovaj razvoj situacije znači nadu da ih njihova država želi prepoznati kao ravnopravne članove/ice društva. Nadu da će naše ljubavi i porodice biti zaštićeni i prepoznati.”

Sa “Šetnje u našim cipelama”; Foto: Redakcija

Otvaranje prvog queer festivala u BiH bilo je traumatično – napad koji su pretrpjeli/e posjetitelji/ce ostavio je dalekosežne posljedice, ne samo na njih, nego na cijeli pokret. Stoga je Sarajevski otvoreni centar organizirao šetnju koja je obilježila ovaj datum, ali i pružila uvid u realnost događaja. Emina Bošnjak, direktorica SOC-a, rekla nam je kako je došlo do te ideje: Ideja o obilježavanju deset godina bosanskohercegovačkog LGBTI i queer aktivizma od perioda QSF-a se javljala kod nekoliko ljudi u SOC-u, u različitim intervalima u posljednje dvije godine. Zanimljivo je da se s moje strane ideja rodila tako što sam u našem rokovniku (u kojem obilježavamo datume bitne za prava, kulturu i aktivizam LGBTI osoba i žena, a objavljujemo ga svake godine), listajući po svojim obavezama nekad 2017. godine, vidjela da će naredne godine biti tačno deset godina od prvog QSF-a. Ono što nam se dešavalo tokom 2017. i 2018. godine vezano za LGBTI aktivizam u javnom prostoru, silne opstrukcije lokalnih vlasti, ali i institucija kulture, dovelo me do zaključka da koliko god bilo napretka od 2008. godine naovamo, jedan od dva posljednja bedema homofobije i transfobije, koji smo tek načeli/e, i dalje ostaju povorke ponosa i bilo kakva okupljanja LGBTI osoba i aktivista_kinja na ulici.”

  • Biće SWAG-a , od 17. do 19. maja 2018. godine, Banja Luka
Sa manifestacije “Biće SWAG-a”; Foto: Zamisli.ba

Banja Luka je ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije bila centar queer događanja širokog spektra. Pod upečatljvim nazivom “Biće SWAG-a”, bilo je uistinu svega, od predstavljanja Rozog izvještaja, izložbi, radionica, pa do nastupa Le Zbora iz Rijeke koji je mnogo značio zajednici, a i svima prisutnima. Pitali/e smo Branka Ćulibrka, izvršnog direktora Centra za mlade Kvart, kako je došlo do organizacije ovako velikog događaja. “Ovo je bila šesta godina po redu da se organizuje obilježavanje 17. maja, Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije u Banjaluci. Centar za mlade KVART iz Prijedora je u saradnji sa Banjalučkim socijalnim centrom BASOC i UNSA Geto organizovao trodnevni program povodom ovogodišnjeg IDAHOT-a, a u sklopu projekta ‘Togethering’, finansiranog od strane Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Ovogodišnji program je koncipiran tako da je dao prostora druženju, razmjeni i upoznavanju LGBTI osoba i svih onih koje/i su spremni/e za kvalitetne sadržaje i dobru zabavu, bez obzira na identitete. Ovaj trodnevni program imao je za cilj povećanje vidljivosti LGBTI zajednice u javnom prostoru, ali i promociju i afirmaciju LGBTI kulture”, rekao nam je Branko.

Iako ovo nije ni prva, a ni zadnja Merlinka u Tuzli, ono što ju je izdvojilo ove godine je velika posjećenost upravo LGBTI zajednice. Nakon vrlo dinamičnog perioda i aktivnosti queer zajednice prije 10 godina, nastupila je tišina uslijed masovnog odlaska pripadnika LGBT populacije u strane zemlje, ali čini nam se da se zajednica oporavlja i razbija strah od izlaska u javni prostor.

 Na intervencije u javnom prostoru se ne gleda sa odobravanjem u društvima koja njeguju homofobnu kulturu. Upravo stoga je ulična akcija u Sarajevu povodom Međunarodnog coming out dana bila hrabar politički čin. Naime, glavni grad BiH je osvanuo sa grafitima LGBTI poruka poput “Lezbe šetaju gradom”, “Odobrile mame”, “Odobrile tate “ i sl.  Nije poznato tko stoji iza ove akcije, ali sigurno da je postigla svoj cilj, a to je bilo povećanje vidljivosti LGBTI građana/ki u našoj državi.

Sarajevski otvoreni centar je povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije lansirao medijsku kampanju “Podržavam”, koja je imala za cilj da poveća vidljivost LGBTI osoba kroz saveznike/ce iz javnog života, kao i same LGBTI osobe. U kampanji su učestvovali/e: Ferida Duraković, Ermin Bravo, Frenkie, Kontra, Borka Rudić, Lejla Turčilo, Damir Imamović, Esad Bajtal, Vedrana Božinović, Damir Arnaut i Lamija Begagić.

Ovo je bio šesti po redu festival Merlinka u Sarajevu. I ove godine je bio veoma posjećen i u očima publike je prerastao u tradicionalni festival. Sada građani/ke Sarajeva unaprijed znaju da će početkom godine ići na Merlinku.  Od queer performansa, diskusija, filmova do partyja, Merlinka iz godine u godinu slavi queer i LGBTI kulturu, i čini LGBTI egzistenciju bližom heteroseksualnim sugrađanima/kama, a svi/e znamo kako je za sve što radimo važan – kontinuitet.

Komentari

komentara