Uzimanje aktivne uloge u borbi protiv diskriminacije i nasilja nad LGBT osobama

DSC_0058 (Small)Juče je u Brčkom održan okrugli sto o institucionalnoj zaštiti LGBT osoba, kako u BiH, tako i u regiji, koji je imao za cilj otvaranje javnog prostora i dijaloga na temu ljudskih prava LGBT osoba, te o potrebi poštivanja prava LGBT osoba kao i o nužnosti njihove institucionalne zaštite.

Na okruglom stolu su svoja iskustva podijelile Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Nevena Petrušić, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije, te Predrag Raosavljević, pomoćnik Ombudsmena BiH, šef Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije, a diskusiju je moderirao Saša Gavrić iz Sarajevskog otvorenog centra.

Na samom početku svog izlaganja Višnja Ljubičić je predstavila instituciju Pravobraniteljice za ravrnopravnost spolova Republike Hrvatske, te se osvrnula na neka istraživanja koja su radili u prethodnom perioodu.

Istraživanje sprovedeno 2010. godine u Hrvatskoj među srednjoškolcima je pokazalo da preko 45% srednjoškolaca smatra da je homoseksualnost bolest, što nam govori o tome kakva je situacija među mlađom populacijom. Nadovezujući se na ovo istraživanje, iznijela je i podatke iz drugog istraživanja sprovedenog sa LGBT zajednociom, koje je uradilo udruženje Zagreb Pride u kojem stoji da je preko 70% LGBT osoba doživjelo neki oblik nasilja na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Dodala je da je to bio očit pokazatelj da je diskriminacija sveprisutna, te da i sadržaj u udžbenicima treba mijenjati, jer je i u njima sadržano dosta nepravilnosti i diskriminacije.

Osvrnula se i na statistiku vezanu za pritužbe koje su oni zaprimili na osnovu diskriminacije, pa je tako u prethodnoj godini bilo preko 80% prijava na osnovu spola, te je na drugom mjestu spolna orijentacija sa 4,3 %, zatim bračni status 1,9%, rodni identitet i izražavanje 1,1% i druge osnove 0,5%.

Pritužbe glede spolne orijentacije na neki način stagniraju, konstanta su iz godine u godinu, što znači da LGBT osobe još nemaju dovoljno povjerenja u institucije, već se obraćaju LGBT udrugama.

Pravobraniteljica je predstavila i neke konkretne slučajeve u koje je ova institucija bila uključena a koji su se direktno odnosili na diskriminaciju LGBT osoba. Kako ova institucija može biti umješačica u sudskim postupcima, oni su u prethodnoj godini bili uključeni u šest sudskih postupaka koji su imali veze sa pravima LGBT osoba.

DSC_0059Istaknula je da je ostvaren napredak u pogledu zaštite ustavne slobode javnog okupljanja i izražavanja spolnih i rodnih manjina (Zagreb Pride i Split Pride), kao i pravni status transrodnih/rodno-disforičinih osoba. Dodala je da ješ uvijek problem to što se nerijetko dešava da se bilo kakvo počinjenje nasilja nad LGBT osobama tretira kao prekršajno djelo, a ne kao kazneno djelo zločina iz mržnje.

Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije, Nevena Petrušić, je na početku svog predstavljanja institucije naglasila da smo nažalost još uvijek svjedoci_kinje da nigdje ne edukujemo mlade na adekvatan način. Pitanje koje trebamo da postavimo nije šta, nego kako edukujemo. O ljudskim pravima može da se dogovori na tako normativistički način, da djeci ogadite ideju o ljudskim pravima, i da oni ustvari ne ponesu sa tog mjesta ono što je suština, ideja ljudskih prava. Zato moramo pronaći adekvatniji način. Voljela bih da svi koji smo ovdje razmišljamo kako da produbimo saradnju i kako da promijenimo paradigmu pristupa obrazovanju o ljudskim pravima.

O radu institucije Povjerenice rekla je da su mediji, kao i saradnja sa drugim organizacijama (kako vladinim tako i nevladinim) dporinijeli da dometi ove institucije budu veći.

Predstavila je slučajeve u kojima je Institucija učestvovala u slučajevima povrede prava LGBT osoba, od kojih se od ukupnog broja primljenih slučajeva u prethodnoj godini 5,1% ticalo diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije.

Predrag Raosavljević, pomoćnik ombudsmena BiH, je istaknuo da ono što nisu uspjele vlade ove tri države, uspjeli su organizatori ovog okruglog stola, a to je okupiti tri institucije koje se bave ovom temom. Predrag je prestavio rad Institucije ombudsmena u BiH, te se osvrnuo na nekoliko slučajeva koja su zaprimljeni u Instituciji, a koja su se ticala prava LGBT osoba, te na koji način su riješena.

Na okruglom stolu je učestvovalo 20 predstavnika_ca iz različitih sektora (zdravstvo, unutrašnji poslovi, civilno društvo, obrazovanje, sudstvo, međunarodne organizacije). U toku diskusije su iznijeli svoja razmišljanja na ovu temu, pa su tako između ostalog izjavili da se u školama uopšte ne razgovara o ovoj temi, da se tema prešućuje, i da bi trebalo otvoriti dijalog i u školama. Obrazovni sistem u BiH ne daje garanciju ni kvalitetno obrazovanje našim mladim ljudima zbog niza problema, kao što su i samo biranje udžbenika iz kojih uče. Kod nekih učesnika_ca se moglo vidjeti nerazumijevanje same teme, naročito koncept dobijanja prava, te je jedan od učesnika izjavio da smatra da bi LGBT osobe u jednom trenutku počele dobijati više prava nego što druge skupine imaju, što je još jedan pokazatelj da nam je neophodna edukacija u svim sektorima javnih institucija, kao i edukacija opšte javnosti o pravima LGBT osoba, a sve u cilju boljeg razumijevanja, smanjenja diskriminacije i uspostavljanja jednakosti svih.

Na kraju okruglog stola, Saša Gavrić je dodao da kada govorimo o manjinskim skupinama države koje su se pokazale kao inkluzivne za sve te skupine su vrlo često i države koje imaju i veoma visok standard života. Mi kao društvo ne treba da se bojimo bilo kakvih noviteta, već korak po korak da ih usvajamo, jer kroz jednaka prava svih, pa tako i LGBT osoba, društvo može samo napredovati.

Diskusija se realizuje u sklopu projekta „Coming out! Zagovaranje i zaštita prava LGBT osoba“ koji provodi Fondacija Heinrich Böll, Ured za Bosnu i Hercegovinu, zajedno sa partnerskim organizacijama Sarajevskim otvorenim centrom i Fondacijom CURE, a projekat finansira Europska unija.

Komentari

komentara