Značaj zabave i druženja u procesu povezivanja članova/ica LGBTI zajednice

Zabava i druženje LGBTI osoba jednako su važni kao i zagovaranje prema institucijama vlasti. Ovakve aktivnosti mogu imati ključnu ulogu u građenju zajednice. Istražili/e smo koliko su članovima/cama LGBTI zajednice važne zabavne aktivnosti. 

Piše: Mirza Halilčević
Foto: SOC

Proces kreiranja sigurnog i prijateljskog okruženja za LGBTI osobe nerijetko podrazumijeva različite vidove programskih aktivnosti. Za što potpuniju integraciju bitno je aktivno raditi i sa institucijama vlasti, ali i sa samom LGBTI zajednicom. S tim u vezi, važno je za zajednicu osigurati prostor u kojem će se osjećati slobodno, a u konačnici i sigurno. Takvi prostori su ključni za generisanje opuštajuće atmosfere uz koju se mnogo lakše prevazilaze izazovi. Druženja i zabava mogu biti izuzetno važni za članove/ice koji se često nemaju prilku opustiti. 

Liyam iz Prijedora jedan je od onih koji posjećuje organizirana druženja za LGBTI osobe. On ističe kako su za društva i okolnosti poput naših druženja LGBTI osoba esencijalna. 

“Za osobe koje dolaze iz malih zajednica, sela, gradova, gdje ne postoji nikakav sigurni prostor, gdje je osoba odvojena iz zajednice, tamo gdje osoba ne smije glasno reći da joj se sviđa dečko, ruž, štikla ili duga kao simbol slobode, izolovanje može biti štetno za mentalno zdravlje. Ljudi koji se upoznaju, dijele svoja iskustva, pokazuju svoje identitete, uspjehe, padove i nošenje sa stvarima sa kojima mi sami ne možemo, pomaže puno u jačanju zajednice, individualne snage i reakcija na mnoge situacije. Da, druženja poput ljetnih roštilja za LGBTI osobe i njihove porodice trebaju da postoje i da se dešavaju često. Kad već ne mogu da se osjećam sigurno na cesti, kod kuće sa porodicom ili gdje god, mogu barem da slobodno dišem na ovakvom skupu, na par sati, kad znam da su oko mene ljudi koji me neće osuđivati zbog mog, sasvim prirodnog, identiteta i ponašanja”, zaključuje Liyam ponosno. 

Liyam

Iako je, kako i sam Liyam primjećuje, pitanje prostora teško razvdvojiti od pitanja sigurnosti, važno je, koliko god je to moguće, prostore također činiti i zabavnim i opuštajućim. Za zajednicu koja se nerijetko suočava sa stalnim preispitivanjem, osuđivanjem i društvenim vrednovanjem, zajedničko druženje, plesanje i zabava, pa i odlazak na planinu, more ili u šetnju, mogu biti od velike važnosti. Ovakve aktivnosti se običnom posmatraču mogu činiti kao beznačajno trošenje vremena i resursa, ali one za LGBTI zajednicu imaju višestruki značaj. Prije svega, obzirom da uz neformalna okupljanja ne dolazi i striktna agenda, članovi/ce imaju više slobode za druženje i zbližavanje, kao i biranje vlastitih aktivnosti koje im odgovaraju. U takvim okolnostima povezivanje se javlja mnogo prirodnije i nenametljivije. Uz povezivanje se otvara i mogućnost identifikacije, kao i mogućnost kreiranja mreže podrške. Naravno, ni sva druženja ne moraju imati ujedno i skriveni viši cilj – nekada je bitno i samo plesati u sigurnom prostoru ili razmjenjivati nježnosti sa dragom osobom. Mada, ni takve stvari nisu nimalo beznačajne, samo im cilj nije tako očit. Jako je bitno omogućiti LGBTI osobama prostor za slavljenje identiteta, a to je izuetno visok cilj.

Naš sagovornik M.S., koji dolazi iz Tuzle, također vjeruje kako su zabave i druženja važna komponenta građenja cjelovite LGBTI zajednice.

“Događaji kao što je bio All Day Queer Summer Fun, organizovan od strane Sarajevskog otvorenog centra, ali i slični događaji namijenjeni LGBTIQ+ osobama, su izrazito važni za zajednicu. Ovakva druženja utječu na zbližavanje zajednice, te na povezivanje novih članova sa već aktivnim članovima. Sama neformalnost ovakvih događaja je pozitivna jer pokazuje da organizacije koje se bore za prava LGBTI osoba misle i na druženje, zabavu i društveni život LGBTI osoba. Iz vlastitog iskustva mogu reći da sam na ovom događaju sam upoznao ne manje od 20 novih osoba iz različitih dijelova BiH. Dvadeset novih poznanika/ca, LGBTI prijatelja, što je za mene veliko bogatstvo”, objašnjava M.S.

Zanimljivo je primijetiti kako je upravo neformalnost zabavnih aktivnosti nerijetko pravi put do LGBTI zajednice. Obzirom da se mnogi članovi/ce ove zajednice ne bave profesionalno aktivizmom, te da im isti možda čak do kraja nije ni jasan, bitno je koristiti što univerzalniji način komuniciranja, kakav upravo predstavljaju zabava i druženje, da bi se okupio što različitiji spektar profila LGBTI osoba. S druge strane, bitno je istaći i da je svaki odgovoran pohod i odaziv na okupljanja LGBTI osoba zapravo jedan oblik aktivizma.  

Sagovornica Sanda jedna je od onih kojoj su upravo druženja i zabavne aktivnosti pomogle da razbije vlastite predrasude koje je imala o zajednici i pripadnosti.

“Nikada se nisam osjećala dijelom neke zajednice – vjerske, školske, čak ni mjesne. Smatrala sam da su zajednice nešto što razdvaja, a ne nešto što nas spaja. Kada me neko prvi put pozvao na gej party, bila sam skeptična, kao šta se mi imamo negdje okupljati, zašto se izolujemo. Nisam shvatala poentu, sve dok nisam otišla. Taj party, kao i svaki naredni, roštilj, festival, filmska projekcija, mi je pružio potpuno drugu perspektivu. Tu smo svi da se družimo, volimo, svađamo, sakrivamo od bivših, gledamo nekoga tri sata i nikada ne priđemo, nismo tu da glumimo, već da prihvatamo i razumijemo jedni druge, da budemo nešto poput porodice. Mislim da su druženja i okupljanja LGBTI osoba pozitivna stvar i odlična prilika da vidimo da nismo sami. Voljela bih da takva druženja posjećuju i strejt ljudi, kako bismo se u takvoj atmosferi više povezali i razumjeli. Ipak ne gubim nadu, jer, otkad sam saznala da su se moji djed i baka, vatreni navijači Sarajeva i Crvene zvezde zavoljeli, vjerujem u čuda”, zaključuje Sanda uz smijeh.

Zaista je zanimljivo vidjeti kako članovi/ce LGBTI zajednice kritički propituju zabavu, druženje, prepoznaju potrebu za istom, kao i utjecaj koji ovakve aktivnosti imaju u odnosu na slobodnije i opuštenije življenje LGBTI identiteta. No, za kraj vrijedi napomenuti kako i zabavnim aktivnostima uvijek prethodi vrijedan rad i budnost organizatora/ica, te je i u to ime važno prepoznati i uvažiti njihov angažman, te u skladu sa tim i odgovorno djelovati.

 

Ovaj tekst je objavljen uz podršku Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID). Stavovi izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno stav Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID) niti Vlade SAD-a, već isključivo autora/ice.

Komentari

komentara