Izvor: Transserbia.org
Belgijski parlament je 24. maja odobrio izmjene kojim se reformiše belgijski zakon o rodnom identitetu, uz 117 glasova za i 6 uzdržanih. Ovaj zakon odbacio je sve medicinske preduslove. I dok TGEU i druge LGBTIQ organizacije gledaju na ovu reformu kao na napredak, nepotrebne prepreke su i dalje tu.
Ova reforma predstavlja korak naprijed u odnosu na trenutnu situaciju – sterilizacija i dijagnoza mentalnog poremećaja više nisu preduslovi za zakonsko priznanje roda. Međutim, potreba za periodom čekanja, starosna granica, kao i činjenica da se zakon ne bavi pružanjem zdravstvene zaštite i zabranom diskriminacije, utjecale su na nezadovoljstvo organizacija civilnog društva u Belgiji. One se boje da sada, kada je preduslov sterilizacije uklonjen, zakonodavci/ke više neće biti motivisani/e da se zakonom bave i rade na pravom samoodređenju bez ikakvih prepreka.
Organizacija TGEU poziva zakonodavce/ke da nastave sa radom na zakonu u saradnji sa civilnim društvom. Stručnost i povratne informacije treba da doprinesu tome da procedura što više zadovoljava standarde brzog, pristupačnog i transparentnog procesa priznanja roda, zasnovanog na samoodređenju.
Richard Köhler iz organizacije TGEU kaže: “Ovaj reformisani zakon u skladu je sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava iz prošlog mjeseca kojom se preporučuje zabrana preduslova sterilizacije kod zakonskog priznanja roda. I dok ovo jeste napredak, nadali/e smo se boljem rješenju u skladu sa dobro poznatom tradicijom Belgije kada su u pitanju zaštita ljudskih prava i jednakost za sve.”
Prijedlogom zakona predviđa se da pošto se odrasla osoba prijavi administrativnoj službi s izjavom o svom rodnom identitetu, dobije informacije o procesu i pravnim posljedicama. Postoji period čekanja od tri mjeseca i prijavljeni/e moraju da izjave da su svjesni/e pravnih posljedica promjene oznake za rod.
Izvršna direktorka TGEU Julia Ehrt, dodaje: “Period čekanja produžava bespotrebno čitavu proceduru. Uvodi se kako bi se ‘spriječila zloupotreba’. To pokazuje da postoji nerazumijevanje i nepovjerenje prema trans osobama, koje često trpe optužbe da imaju lažna dokumenta kada im se lični opis i podaci u dokumentima ne slažu. Poštovanje rodnog identiteta i samoodređenje nisu prisutni u zakonima o rodnom identitetu koji se radije bave prevencijom zloupotreba.”
Iz TGEU dodaju: “Također tražimo da se starosna granica preispita i od nje odustane. Rodni identitet ne poznaje starosne granice, i mnoge mlade trans osobe će trpiti uz trenutna ograničenja.”
Maloljetna lica će od 12. godine biti u mogućnosti da usklade svoje ime sa rodnim identitetom. Od 16. godine, maloljetno lice može da se prijavi za promjenu oznake roda, uz podršku roditelja (zakonskih staratelja) i ličnu izjavu. U slučaju da roditelji ne pristaju da daju saglasnost, stvara se problem jer ovakva situacija nije regulisana zakonom. Potvrdom dječijeg psihijatra/ice potvrđuje se da je odluka donijeta slobodno i bez ikakvog pritiska druge strane. Potvrda ne bi trebalo da sudi o ili daje dijagnozu rodnog identiteta osobe.
