Bolji mi – i sve ostale verzije nas

30. 06. 2022

(Lamija Begagić, Bolji mi, Buybook, Sarajevo / Zagreb, 2020.)

PIŠE: Nikolina Todorović

Foto: TVSA

Pomislili smo da moramo bit bolji ljudi – izgovara Lara, junakinja prve priče Bolji mi unutar istoimene zbirke priča bosanskohercegovačke autorice Lamije Begagić.

Ova začudna rečenica izgovorena je nakon što je junakinja na poslu doživjela vrlo potresno i šokantno iskustvo – njen kolega je, naime, imao iznenadni infarkt. Taj strašni trenutak u kojem se na neposredniji način približavamo smrti nas zaista može dovesti do toga da osvijestimo da moramo i možemo biti bar malo bolji. To nas, zapravo, podsjeti da se moramo više brinuti za sebe, za život i zdravlje, ali i da moramo biti ljubazniji prema onima do kojih nam je stao i koje volimo – da roditeljima ne pišemo brzinske i skraćene poruke, da imamo vremena jedni za druge… Ali, teško je biti i živjeti bolju ili najbolju varijantu sebe dok je svakodnevnica u kojoj živimo vrlo kruta, otuđujuća i dehumanizirajuća.

Između ostaloga, posljednja po redu zbirka priča autorice Begagić govori upravo o tome: kompliciranim međuljudskim odnosima, traumatičnim iskustvima pojedinaca/ki, krupnim životnim prelomima, sitnim i značajnim radostima, rastancima i ponovnim susretima, svakidašnjim životima, emotivnim odnosima i, na koncu, različitim vrstama života pod pritiskom.

Zanimljivo, priče Lamije Begagić ispisane su iz perspektive žena, te gotovo sve, u prvom redu, govore o ženskom iskustvu borbe, svakodnevnice i ljubavi. Veoma različit spektar tema – od roditeljstva preko iscrpnog rada u inozemstvu, nostalgije i povratka, bolesti, istospolne ljubavi i prijateljstva – u ovoj su knjizi priča ispisane kroz svijet, iskustvo i optiku žena. Uz to, jezik kojim Begagić ispisuje svoje priče vrlo je sveden, jednostavan i koncizan, te istovremeno obogaćen osvježavajućim humorom i vrlo konkretnim životnim situacijama. To je, nesumnjivo, jedna od centralnih i najuspješnijih značajki zbirke Bolji mi.

Međutim, ovo što je posebice važno naglasiti jeste to da se, u svojim pričama, Lamija Begagić ne ustručava da junakinje predstavlja u izraženo potresnim i nezavidnim životnim krizama i stanjima. Svaku od njih, naime, upoznajemo pod pritiskom.

Ponekad je taj pritisak izazvan finansijskom neizvjesnošću i nesigurnošću, odvojenošću od najbližih i najvoljenijih – kao u vrlo potresnoj priči Samo da ne prespavam Naumburg, koja govori o majci koja je, da bi osigurala bolji život svojoj kćerki, otišla na sezonski posao u Njemačku gdje iscrpljujuće radi na ukrašavanju visokih božićnih borova u šoping centrima.

Sa druge strane, autorica nas upoznaje i sa pritiskom protagonistice koja se brine za svog dementnog oca (Pačije stopalo).

Ili, napokon, sa tegobom od napornog, jedanestosatnog rada, kao u priči Snijeg, u kojoj se junakinja prelama pred svojom emotivnom partnericom, psihički i fizički iscrpljena, između ostalog, i od lažnog smijuljenja bogatim klijentima.

Pritisci posla, bolesti, roditeljstva, ali i teških emotivnih i psihičkih stanja, neke su od najdominantnijih tema ove zbirke, a žene su gotovo potpuno protagonistice priča i upravo one koje trpe ova stanja, ali i iznalaze načine kako da se sa njima izbore.

Bolji mi je, slijedom toga, knjiga priča u kojoj se žene ne predaju. To se, na koncu, možda ponajbolje može potvrditi pričama Tijanino nešto i Bojana, u kojima su obje junakinje, Tijana i Bojana, nakon dugih samotnjačkih borbi sa traumatičnim iskustvima, odlučile da prekinu šutnju i hrabro se suoče sa onim što ih proganja.

Zbogo toga je ovu zbirku priča, između ostaloga, važno čitati i kao uspješno prezentiranu i nijansiranu galeriju priča o ženama, majkama, prijateljicama, djevojkama i kćerkama, koje se ne predaju, koje se bore – za svoju djecu, roditelje, prijateljice i prijatelje, emotivne partnere i partnerice.

Premda je tematski okvir nevelike zbirke Bolji mi dosta raznolik, te obuhvata mnoštvo društvenih, socijalnih, kulturoloških, egzistencijalnih i individualističkih fenomena savremene svakodnevnice, unutar korica knjige ipak se posebno akcentiraju i izdvajaju dvije teme: mentalno zdravlje i emocionalni odnosi koji su mahom predstavljeni kroz iskustva istospolne ljubavi.

U nekoliko priča autorica Begagić nas suočava sa veoma potresnim epizodama i stanjima psihičkog i emotivnog prelamanja junakinja. Stoga će, do kraja zbirke, mentalno zdravlje i emocionalna iscrpljenost i izmorenost, postati jedna od tema koje su veoma detaljno, sistematično i osviješteno problematizirane.

Učiniti vidljivima emocionalna i mentalna stanja, krize i prelamanja pojedinaca i pojedinki – imperativ je kojim, čini se, autorica prilazi svakoj priči unutar zbirke. Na tom tragu se najdirektnije izdvajaju priče A šta ako mi se ne svidi?, Snijeg, Tijanino nešto, a posebice priča Tatina ljubimica – koju je na momente jako teško čitati. Autorica nam, naime, u ovoj priči ne donosi apsolutno ništa prekomjerno nadodano, nesvakidašnje, zastrašujuće… Naprotiv, Tatina ljubimica je priča koja nas potresa svojom jednostavnošću i istinitošću. Potresa nas – prepoznavanje. Jer svi/e koji/e poznajemo teška stanja depresije, prepoznat ćemo se u djevojci koja leži u hrpi nabacanog i nesloženog veša. Taj bolni detalj, planine od nabacane robe, možda je jedan od najdojmljivijih i najzrelijih prikaza teškog psihičkog stanja i emocionalne nesređenosti.

Tatina ljubimica ujedno je jedna o najljepših ljubavnih priča koje sam čitala u posljednje vrijeme. Ljubav i jeste važna tema zbirke Bolji mi. A posebno je dragocjeno to što autorica stavlja naglasak i fokus na istospolnu ljubav, koja je i kao književna tema i kao činjenica, kod nas, skrajnuta gotovo do nevidljivosti.

U svojoj novoj zbirci, ali i u cjelokpunom spisateljskom angažmanu, trenutnim člancima i tekstovima na portalima, autorica Lamija Begagić sa mnogo empatije i senzibiliteta piše o najrazličitijim problemima našeg društva. Jezgrovito, elokventno, duhovito, pametno i odvažno, Lamija Begagić progovara o svim onim temama i fenomenima sa kojima se svi/e zajedno svakodnevno suočavamo i hrvamo, kao čitateljice i čitatelji, ali i kao građanke i građani ove zemlje.

Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

Kontaktirajte nas!