Centar ženskih prava iz Zenice je pravno-zagovaračka nevladina organizacija koja radi i djeluje širom Bosne i Hercegovine. Bavi se promocijom i unaprjeđenjem koncepta rodne jednakosti na svim društvenim nivoima i u svim društvenim odnosima. Početkom 2021. godine pokrenuta je implementacija projekta „Regionalizacija LGBTI inkluzivne psihosocijalne podrške i pristupa uslugama mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini“ kojeg u partnerstvu provode Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Krila nade, finansira Evropska unija, a Centar ženskih prava iz Zenice je jedna od organizacija koja učestvuje na projektu i pruža psiho-socijalnu podršku LGBTI osobama.
Piše: Vanja Šunjić
Projekat ima za cilj stvoriti okruženje u kojem će LGBTI osobe biti ohrabrene i podržane u pristupu sistemima mentalnog zdravlja i socijalne zaštite koji pružaju inkluzivne i senzibilizirane usluge, te ojačati i proširiti institucionalnu i mrežu organizacija civilnog društva koje pružaju psiho-socijalnu podršku za LGBTI osobe u BiH.
Centar ženskih prava iz Zenice je osnovan prije 25 godina, kako bi osobama koje su tokom rata ostale obespravljene na bilo kojem nivou pružio adekvatnu pravnu pomoć. Centar od samog osnivanja osluškuje potrebe građanki/a i u skladu s tim razvija svoje programske aktivnosti usmjerene ka stvarnim potrebama građana/ki, posebno žena i djevojčica.
„Usprkos svim poteškoćama, od dana osnivanja do danas nismo odustajale i nikada prekidale pružanje besplatne pravne pomoć i psihološke podrške za žene žrtve nasilja i marginalizovane koji je naš glavni resurs i indikator stanja u društvu. Tokom našeg djelovanja pravna pomoć nam je pomogla da imamo opću sliku gdje postoje problemi.“- navodi Meliha Sendić, predsjednica Centra ženskih prava.
Pri Centru ženskih prava na raspolaganju je deset stručno osposobljenih žena koje djeluju u okviru tri Odjela (Odjel za besplatnu pravu pomoć i psihološku podršku; Odjel za edukaciju profesionalaca u institucijama koje se nalaze u lancu sistema zaštite, edukaciju žena; Odjel za mlade).
Centar ženskih prava nudi direktnu podršku ženama u pristupu pravdi i ostvarenju prava. Pored toga, Centar zagovara primjenu dostupnih zakonskih rješenja u osiguravanju ravnopravnog uživanja prava za žene pred pravosudnim i servisnim institucijama; javno reaguje i djeluje ka oblikovanju pravednih politika ranog upozoravanja na diskriminatorne trendove; realizuje edukativne programe u oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, rodno zasnovanog nasilja, diskriminaciji; izrađuje i objavljuje publikacije. Ne postoje druge organizacije u Zenici koje rade slične stvari, no Centar ženskih prava može pokriti sve kapacitete.
„Skoro da ne postoje dva dana u mjesecu koja su u Centru ženskih prava „preslikana“. Jako dinamičnom tempu rada, pored svakodnevnog rada sa klijenticama putem Odjela besplatne pravne pomoći i psihološke podrške, doprinosi i svakodnevna saradnja sa institucijama na svim nivoima, međunarodnim organizacijama i asocijacijama, nevladinim organizacijama i stručnim udruženjima, kao i sa drugim organizacijama u zemlji i inostranstvu. Iako mnogo surađujemo sa institucijama, aktivističke aktivnosti su dio naše svakodnevnice, posebno smo prepoznate po brzim reakcijama koje se odnose na izlazak na ulicu u vidu znaka protesta, zbog kršenja osnovnih ljudskih prava bilo koje marginalizirane skupine, s posebnim fokusom na žene žrtve i preživjele nasilje.”- kaže Edina Sejmenović, PR Centra ženskih prava.
Centar ženskih prava je matična organizacija neformalnoj feminističkog grupi mladih djevojaka „Stop the violence before it's too late“ koja djeluje širom BiH. Mladi u organizaciju dolaze iz raznih razloga, nekima je potrebna pravna pomoć i psihološka podrška, a nek se javljaju jer su zainteresovani za edukacije na teme kojima se Centar bavi. Ono što je značajno jeste da niko ne može postati dio Centra, niti neformalne grupe ako nije prošao edukartivni dio Centra na temu predrasuda i stereotipa, sa posebnim akcentom na homofobiju.
„U tom segmentu posebno moramo istaknuti mlade djevojke – studentice i srednjoškolke s kojima radimo i sarađujemo. Centar stoji na raspolaganju i marginaliziranim skupinama, najčešće po pitanju diskriminacije, pravne i psihološke podrške, od kojih izdvajamo osobe/djecu sa invaliditetom, migrante/kinje, rome/kinje i LGBTI populaciju.“- ističe Sendić.
U dvadesetpetogodišnjem iskustvu rada na edukaciama/obukama/treninzima/radionicama u različitim segmentima sa različitim ciljnim skupinama (mladi, žene, profesionalci/ke, marginalizirane skupine) Centar ženskih prava neizbježno u edukativnom programu govori na temu predrasuda i stereotipa. U sklopu toga, nezaobilazna tema je homofobičnost bh. društva s akcentom na razbijanje predrasuda i stereotipa o LGBTI zajednici. U preko 50 održanih edukacija na nivou jedne godine, edukacijski tim Centra često kao jedan od rezultata ističe napredak po pitanju osvještavanja ciljnih skupina u segmentu predrasuda i stereotipa, mjereći to putem ulaznih i izlaznih skala koje se rade u početnom i završnom dijelu edukacije/obuke/treninga. Praktično bi to značilo da na upite „Da li je homoseksualnost bolest“ većina učesnika/ca odgovori sa „da“, dok u završnom dijelu edukacija odgovor većinski bude obrnut uz veliki iskazani interes za izučavanje više o temi i problemima s kojima se susreću LGBTI osobe.
„Upravo nas je to motivisalo da i na ovaj način damo podršku LGBTI osobama i postanemo dio realizacije projekta „Regionalizacija LGBTI inkluzivne psihosocijalne podrške i pristupa uslugama mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini“- govori Sejmenović.
Govoreći o tome šta LGBTI osobe detektuju kao najveće probleme sa kojima se susreću, Sendić ističe: „Jedan od glavnih problema koje LGBTI osobe detektuju u svojim zajednicama svakako je neprihvatanje i nerazumijevanje od strane porodice, prijatelja i bliže okoline. Zbog toga, njihovo mentalno zdravlje često je narušeno i u tom segmentu, Centar ženskih prava pruža ruku podrške putem psihosocijalne podrške i savjetovanja. Pored toga, Centar je u našoj zajednici LGBTI populaciji poznat po tome što biva sigurnim prostorom. Centar im ostavlja mogućnosti za volontiranjem, uključenjem u aktivističke aktivnosti ali i uvažavanjem njihovih prijedloga za aktivnosti. Centar se nerijetko odazove da na njihove predložene teme i ciljne skupine održi edukaciju, trening, radionicu. Neprihvaćenost i nerazumijevanje od strane porodice i bliže okoline, neprihvaćenost u zajednici. Centar jeste siguran prostor u kojem LGBTI osobe mogu dobiti i psihosocijalnu podršku i savjetovanje.“
Govoreći o svoj iskustvu rada na projektu „Regionalizacija LGBTI inkluzivne psihosocijalne podrške i pristupa uslugama mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini“ prihološkinja Nurka Babović ističe: „Moje iskustvo u pružanju usluga psihološke pomoći osobama koje se nose sa raznim problemima, posebno problemom prihvatanja svog traumatskog iskustva, datira još od 1992. godine. Cilj mog rada je da se osoba sa kojom radim osnaži, da prije svega prihvati sebe takvom kakva jeste, bez očekivanja da je prihvate drugi /porodica, prijatelji, zajednica. Imala sam priliku raditi sa LGBTI populacijom i ono što je razlikovalo rad sa ovom u odnosu na druge populacije je teže imenovanje problema s kojim se nose, a samim time i prihvatanje sebe i svog identiteta. Iako je tehnologija napredovala i pomogla širem informisanju i traženju podrške drugih, s druge strane je otvorillo prostor za govor mržnje kojem se teško može stati u kraj, što je predstavlja dodatan problem i pritisak na LGBTI populaciju.“
Da bi se LGBTI osobama osigurao pristup senzibiliziranoj i inkluzivnoj podršci, potrebno je ojačati kapacitete specijaliziranih ustanova za mentalno zdravlje i organizacija civilnog društva koje pružaju ove usluge te obučiti njihovo osoblje o LGBTI temama. Budući da je zaštita mentalnog zdravlja okružena stigmom i predrasudama, neophodno je podići svijest ove zajednice i šire javnosti o važnosti održavanja njihove dobrobiti, brige o mentalnom zdravlju i traženja podrške pružatelja usluga.
Što se tiče zajednica u kojima djeluje Centar ženskih prava, fizičko nasilje nad LGBTI osobama nije izraženo. Međutim, kroz komunikaciju s njima, jastno je da trpe ogroman pritisak od strane javnosti-zajednice-porodice-prijatelja, što ostavlja ogromnu štetnu posljedicu po njihovo mentalno zdravlje, zaključuju iz Centra.
Pisanje ovih članaka i kreiranje medijskih kampanja, kroz projekat „Regionalizacija LGBTI inkluzivne psihosocijalne podrške i pristupa uslugama mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini“, finansirala je Evropska unija. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom tekstu su autorski i ne odražavaju nužno stavove i Evropske unije.
