Fantom je etablirano ime na regionalnoj muzičkoj sceni, projekt iza kojeg kao autor i producent stoji Petar Wagner. Godinama usavršavajući svoja umijeća stvarajući muziku, tekstove i aranžmane za druge, Wagner početkom 2019. odlučuje poraditi na vlastitim pjesmama. Ubrzo nakon toga nastaju pjesme koje Wagner u svom beogradskom studiju dovršava zajedno s Lunom Škopeljom, gdje svojim analognim srcima i digitalnim prstima stvaraju neke nove zvučne kulise.
Piše: Vanja Šunjić
Kao pripovjedač noćnih priča koje se dešavaju na mračnim i pustim ulicama, u sobama s prigušenim svjetlima, sakrivenim klubovima Beograda, Zagreba, Ljubljane ili bilo kojeg drugog grada do kojeg ga te noći put navede, Fantom niže singlove i pritom oduševljava uvijek rastuću bazu slušatelja. Tajnovite su to avanture, strasti i boli ispričane u šiframa u vidu sintetizatorskih zvukova, sanjivih melodija i obično-neobičnih tekstova. Pod okriljem noći, pjesme Fantoma postaju svojevrsna mašina za putovanje kroz mjesto i vrijeme, čije je krajnje odredište nepredvidivo kao i on sam.
Krajem 2021. godine Fantom objavljuje kolekciju singlova i tri do tada neobjavljene pjesme pod zajedničkim naslovom „Noćne priče“, kao svojevrstan zaključak svog prvog kreativnog perioda, a istovremeno radi na novim singlovima i hit pjesmama za nadolazeći i prvi „pravi“ studijski album.
Fantom po drugi put dolazi u Sarajevo i nastupit će na Kvirhani u petak 17. juna i tim povodom razgovarali smo s Petrom Wagnerom.
Dok se spremam za razgovor, čitam da je uhapšen Fantom iz Zagreba. Budući da je fantom spoj heroja i antiheroja i svako od nas u ovom imenu može nešto da učita, šta je ono s čim se Ti najčešće poistovjećuješ i koja krajnost preovladava?
Ja sam uvek na strani ljubavi, a ljubav šire oni koji veruju u dobro, dakle heroji. Takodje se trudim da i u drugim ljudima vidim tu dobru, herojsku stranu jer onda ljubav bolje cirkuliše i tela postaju toplija.
Već drugi put dolazite u Sarajevo. Po čemu pamtite prvi nastup i šta je ono što sada očekujete?
Po divnoj energiji i prelepim devojkama. Često spominjemo taj nastup kao primer svirke u manjem klubu na kojoj smo se sjajno proveli zahvaljujući sjajnim ljudima. Sada očekujemo još šire osmehe na licima.
Prošli put ste nas počastili i obradom hita Bosnom behar probeharao, Dina Merlina. Šta je ono što trenutno uvježbavate, a sa bosanskim je predznakom? Može li neka queer sevdalinka?
Biće iznenadjenja na setlisti i ovoga puta. Bosanska muzika je nepresušni izvor inspiracije. Pored Fantomovih hitova, biće i hitova iz celog regiona.
Da li je Fantom queer i zašto?
Moram da priznam da ne poznajem preterano queer kulturu i pokret i iz tog razloga se još više radujem dolasku na festival jer zajedništvo različitosti je uvek bitna poruka i zato će to veče svi koji i jesu i koji nisu queer zajedno pevati i igrati.
U jednom razgovoru si mi rekao da je Fantom i feminista. Kroz šta se to ogleda?
Odrastao sam sa ženama i ne bih mogao da zamislim život bez njih. Volim i poštujem žene i podržavam šta god one žele. Trudim se da budem džentlmen i obziran.
Ko je Fantomova publika?
Rekli smo da je lepota u razlikama i Fantomova publika je upravo takva – različita. Prelepo je što u publici ima onih koji pored Fantoma slušaju i Massima Savića, ali i Seku Aleksić. Zato je energija na koncertima tako dobra jer svako da nešto svoje.
Fantom se naziva i pripovjedačem noćnih priča koji šapuće o ljubavi, mjesecu, noći, putu u nepoznato… Je li to veliki zalogaj i odgovornost?
To je sve kao pisanje autobiografije. Vrlo lagodno i spontano.
Koliko vas je singl Žena stilski odredio, ili je sam on bio vješto promišljen, a na njega su se ostale stvari samo nadovezale?
Nimalo, svaka pesma ima svoju priču i ne obazire se na drugu. Od synth popa, preko trapa do elektronike. Nisam ograničen žanrovima.
Koliko promišljate kostime i vizuelni identitet? Oblačite ono što vam se dopada i u čemu se prijatno osjećate, ili su latex, šminka, koža, mrežaste majice i ostalo određena poruka, odnosno produžetak poruke koju šaljete muzikom?
Ja ni ne znam šta će članovi benda obući dok ih ne vidim na bini. Svako ima svoju slobodu, ništa im ne namećem i svako oblači ono u čemu se oseća prijatno bez razmišljana o drugim stvarima. Naravno, veliki sam ljubitelj mode i ona je već dugo značajni deo mog života, pa smatram da moda ima veliku moć u prenošenju poruka.
Svaki susret sa vašom muzikom, bilo uživo ili online je svojevrsno putovanje kroz vrijeme i prostor. Kako to postižete?
Koristimo specijalnu naučnu formulu koju je ustanovio Nikola Tesla kada je putovao kroz vreme i prostor da bi video svog brata. Pored Fantoma, formula je poznato još samo Novaku Djokoviću.
Sam zvuk je dosta retro. Kako ste tu nostalgiju i zvukove iz prošlosti uklopili u savremeni muzički izričaj, a da ne zvuči banalno i već čuveno?
Svi zvukovi ovog sveta su komplementarni ukoliko im se pristupi na dobar način. Ako ovce i ptičice mogu da čine dobar hor, onda mogu i retro i moderni zvukovi.
Muzička kritika često naglašava da vi bolje zvučite uživo, što je prava rijetkost za bendove koji se igraju s različitim zvukovima. Kako postižete to i koliko je važno, danas kad se svijet ponovo otvorio, kada se dešavaju koncerti i pokušamo da dohvatimo ono staro normalno?
Mi idemo na energiju. Ne pokazujemo nikakve sviračke ni pevačke virtuoznosti uživo već priredjujemo dobar kardio uz rokanje. Live izvodjenju muzike pristupimo slično kao Ramonsi, nije nam cilj da zvuči kao na snimku.
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
