Piše Emina Žuna
U ovom tekstu želim predstaviti jednu kod nas ne baš poznatu britansku seriju koja je veoma značajna u LGBTI smislu. Radi se o BBC-ovoj seriji Torchwood koja se prikazivala od 2006. – 2011. godine u trajanju od četiri sezone. Serija žanrovski predstavlja miks između akcije, drame i sci-fija, a autor joj je Russel T. Davis, inače iz Walesa, zbog čega je i radnja serije smještena u Cardiff. To joj, zbog velškog akcenta i grada koji ima značajnu ulogu u radnji, a nije dovoljno filmovan u globalnom smislu i gledaoci nisu navikli na njegove prizore i građevine, daje dodatnu egzotiku i privlačnost. Inače, serija je tematski povezana sa kod nas vjerovatno poznatijom BBC serijom, Doctor Who, iako se može nezavisno od nje gledati i analizirati.
Radnja serije je sljedeća: imamo tajnu britansku organizaciju ‘Torchwood’ koja je iznad policije i vlade, osnovanu još u 19. vijeku s ciljem da se bori protiv izvanzemaljskih i drugih neobičnih prijetnji životu na zemlji. Organizaciju vodi kapetan Jack Harkness, kojeg glumi poznati glumački homoseksualac John Barrowman, čiji je zaštitni znak vojnički kaput koji pripada nekom drugom vremenu. Iako na prvu izgleda kao da dolazi iz prošlosti, Jack Harkness je zapravo rođen u 51. stoljeću i bio je uposlenik tzv. Vremenske agencije čiji je cilj da se vraća u Zemljinu prošlost i eliminiše prijetnje koje mogu promijeniti tok historije. Sjedište organizacije se nalazi ispod poznatog tržnog centra u Cardiffu, a do njega se dolazi nevidljivim liftom sa pločnika. Unutrašnjost obiluje različitim izvanzemaljskim artefaktima koje je tim pokupio u različitim akcijama, a kućnog ljubimca im predstavlja pterodaktil koji nesmetano leti naokolo. Tim čine: genijalka za tehniku – Toshiko, ljekar -Owen, policajka – Gwen i ‘momak za sve’ – Ianto, i svako od njih je prije stupanja u organizaciju morao potpisati ugovor o strogoj tajnosti. Pretpostavka je da čovječanstvo još nije spremno da sazna za postojanje izvanzemaljskog života kao i svega ostalog sa čime se Torchwood susreće.
Iako ovaj kratki opis organizacije i njihovih aktivnosti može djelovati banalno ili loše, najveća vrijednost ove serije i ono po čemu se izdvaja već sa prvom epizodom jest jedinstveni britansko – velški humor i ironija koji su sastavni dijelovi svakog scenarija. S čime god da se protagonisti susretnu, šta god da im se desi, oni svemu pristupaju kroz humorističnu i multidimenzionalnu vizuru i rijetko se dešava da se stvari postave crno bijelo i da ‘zlikovci’ iz svemira ostanu samo to. Treba napomenuti i da su pojedina rješenja u sci-fi smislu – izvanzemaljsko oružje i letjelice, načine na koji su predstavljeni kiborzi i drugi izvanzemaljski oblici života (npr. izvanzemaljci koji imaju glavu ribe ili podsjećaju na pse u pidžamama) veoma smiješni, naivni i loši. Vjerovatno bi bili nezamislivi za neku američku sci-fi seriju, čak i trećerazrednu koja se prikazuje na Syfy kanalu, ali ovdje zbog načina na koji se uklapaju u radnju i odnosa likova prema njima, uopće ne strše, ne izazivaju podsmijeh i dobijaju smisao. Drugim riječima, serija ima inteligentno humorističko vezivno tkivo koje spaja sve te elemente u jednu kompaktnu serijsku cjelinu.
Ono što također izdvaja seriju od drugih sličnih serija, čineći njen neizostavni dio, jeste otvorena homoseksualnost centralnog lika, kapetana Jacka Harknessa. Harkness je vanserijski lik i pored toga što dolazi iz budućnosti, on je besmrtan i nema ravnopravnog protivnika. Glumi ga veoma zgodni i šarmantni Barrowman i od prve epizode Jack zavodi i muškarce i žene i odašilje seksualne vibre na koje niko ne ostaje imun. Ipak, iako u toku radnje nailazimo na dokaze Jackove heteroseksualne prošlosti i njegovih veza sa ženama, u samoj radnji koju pratimo i koja se odvija pred nama, dominira samo Jackova homoseksualnost. U jednom momentu on razvija emotivnu i seksualnu vezu sa drugim gl. likom Iantom i gledatelji svjedoče brojnim momentima u kojima oni jedan drugom izražavaju svoju ljubav. U posljednoj sezoni serije su prisutne i eksplicitnije scene homoseksualnog vođenja ljubavi što je izazvalo kritike od strane britanske javnosti. Navodno su se BBC-ijevi gledatelji žalili da je serija previše ‘gay’, što se ne bi trebalo očekivati od blockbuster sci-fi drame i da to nema nikavog opravdanja u odnosu na njenu radnju. Produkcija im je odgovorila da im je cilj bio da što realističnije i iskrenije predstave vezu između dvoje ljudi, nebitno da li su oni homoseksualci ili heteroseksualci. Sam Barowman je na spomenute kritike izjavio: “We kissed, we held each other, we lay on top of each other in bed… and there were lots of complaints about that.” (Ljubimo se, držimo jedno drugo, ležimo u krevetu jedno na drugom… i toliko pritužbi na to) – i čini mi se da je to najbolji mogući odgovor koji su mogli dobiti.
Inače, ovo je odličan argument u prilog dvojnim standardima jer su scene u kojima heteroseksulaci goli u krevetu vode ljubav postale opće i obavezno mjesto serija i filmova neovisno od njihovog žanra i publike kojoj se obraćaju, dok je ista scena odmah izazvala kritike samo zato što su u njoj bili homoseksualci. Na kraju su ipak BBC direktori odlučiti da izbace spornu scenu, iako je ista prikazana američkoj publici, ali je i pored toga, serija je ostala dovoljno ‘gej’. I treba reći da Jackova homoseksualnost nije sama sebi smisao, kako su isticali puritanski nastrojeni kritičari, nego ona ima svoju dodatnu funkciju u seriji. Rekli smo da je Jack ‘nadčovjek’ koji dolazi iz budućnosti i njegovo otvoreno stupanje u različite seksualne odnose neovisno od spola partnera takođe može biti dokaz za seksualnu slobodu koja važi u toj istoj budućnosti. Jack se ne obazire na to kojeg je osoba spola, već se zaljubljuje u one koji mu se dopadnu i niko ne postavlja pitanje oko toga. Osim toga, Jack je gej koji ima ‘supermoći’, on je akcijski junak koji savlada svakog protivnika u fizičkom obračunu što samo po sebi utiče na dekonstrukciju stereotipa o ‘snažnoj’ muškosti koja se izjednačava s heteroseksualnošću.
Iako je ove godine bilo deset godina od emitovanja prve epizode, ova serija svakako zaslužuje dalje gledanje i reaktualizaciju, a s pravom se može pretpostavili da je bila zapostavljena i do danas nije dobila pažnju kakvu zaslužuje, baš zbog svojih gej momenata.
