Inkluzivnost jezika – rekonstrukcija roda u govoru i pismu

Foto: Canva

PIŠE: Amila Husić

Kao samoprozvana poliglotkinja, sve češće nailazim na nerješivu zagonetku kako bih se obratila rodno nebinarnoj osobi u jeziku koji učim, pa se sjetim da ni na našem nisam baš sigurna. U nekim jezicima, poput engleskog i turskog, to nije uopće problem, jer se rod u jeziku rijetko i koristi. No, dvije trećine jezika u svijetu koriste gramatičke rodove, te je potrebna jezička akrobacija da se pronađe neko rješenje koje nije dehumanizirajuće za osobe koje se ne uklapaju u binarni rodni sistem, a da je ujedno prirodno za taj jezik.

Zašto je u nekim jezicima tako jednostavno naći rodno nebinarne zamjenice, a u nekim gotovo nemoguće? Generalno, možemo podijeliti jezike u tri kategorije:

  1. Rodno prirodni ili neutralni jezici – ‘on’ i ‘ona’ se koriste samo za osobe, a sva ostala neljudska bića, živa ili neživa su ‘ono’. U ovoj grupi se nalazi, primjera radi, engleski jezik, gdje postoji idealno they kao zamjenicu koja nije binarna.
  2. Rodni jezici – rodovi se ne prepisuju samo ljudima, već i životinjama, biljkama, i svemu što nam može naumpasti. Takvi su slavenski jezici, romanski, germanski, i mnogi drugi.
  3. Jezici bez roda – ne postoje gramatički rodovi, zamjenica je ista za sve osobe i predmete. U ovoj grupi su turkijski jezici, uralski, indo-evropski i istočnjački jezici. Dakle, jezici poput turskog, koreanskog, perzijskog, finskog i gruzijskog.

Međutim, u svim kategorijama postoje varijacije prisutnosti roda u svim vrstama riječi, u zavisnosti od gramatičke kompleksnosti jezika. Također, jezici bez rodova nerijetko imaju druge načine razvrstavanje imenica koji nisu bazirane na rodu, već na socijalnom statusu ili stepenu svetosti i poštovanja.

Zanimljivi su primjeri nekih jezika bez roda, koji ipak imaju rodno akcentovanje u govoru ili pismu. Koreanski nema gramatičke rodove, ali žene i muškarci drugačije pričaju i akcentuju riječi u govoru. Turski razlikuje rod u riječima koji se mogu koristiti samo za muškarce i žene, ali i po starosti, koja direktno utiče na nivo poštovanja prema osobi – stariji brat je abi, a sestra abla, dok se kardeş koristi i za mlađu sestru ili brata, no se češće naglašava kız (djevojčica, žensko) kardeş nego erkek (dječak, muško) kardeş. Iako se u mandarinskom u izgovoru ne prepoznaje razlika između muških i ženskih zamjenica koje se izgovara kao ‘’, ipak se koriste različiti znakovi (她 – ona, 他 – on). Rodno nebinarne osobe na mandarinskom često pišu X ispred znaka ili TA latinskim slovima.

Zajedno sa sve većom vidljivošću rodno nebinarnih osoba, tako su i LGBTI zajednice počele prilagođavati jezik svojim identitetima. Riječ hen dodata je 2015. u službeni rječnik Švedske kao alternativna rodno neutralna zamjenica za muški hon i ženski han. Na španskom neke osobe koriste elle/elles koja koristi e umjesto o/a za označavanje roda. Druge alternative uključuju korištenje @, na primjer l@s niñ@s, ili korištenje x, lxs niñxs. Međutim, nije široko prihvaćeno, te je naišlo na jako protivljenje od strane Španske kraljevske akademije i mnogih govornika/ca španskog jezika. Njemačko govorno područje je razvilo mnoštvo takozvanih neozamjenica, kao alternative binarnim zamjenicama, kao što su dey, hen, em, sier, i en, no postaje problematično kada se koriste članovi der/die/das koji se mijenjaju ne samo po rodu, već i u padežima.

Kada je riječ o našem jeziku, rodnovanje jezika je prisutno skoro u svakom dijelu govora i pisma, zbog čega nije još nađeno adekvatno rješenje. Nedavno je SOC organizirao konferenciju upravo na ovoj temi, gdje su tri rješenja ponuđena: stilsko prilagođavanje rodno neutralnih konstrukcija (npr. korištenje aorista), korištenje neutralne zamjenice “oni” kao pandan engleskog they/them ili korištenje srednjeg roda. Slična su rješenja i u drugim jezicima, međutim stilske rekonstrukcije zahtjevaju visok nivo poznavanje jezika i širok vokabular koji može rezultirati nerazumijevanjem poruke ili prosto dehumanizirajuće jer se najčešće “ono” ne koristi za živa bića. S druge strane, ‘neozamjenice’ mogu rodno nebinarnu osobu izložiti dodatnoj diskriminaciji i neprihvatanje jer neprirodno i izdvojene zvuče novotvorene zamjenice.

Kada jezik, kao osnovni alat sporazumijevanja, ne odražava vaš identitet, to je veoma frustrirajuće. Srećom, jezik je dinamičan i konstantno evoluira! Iz dana u dan nailazimo na kreativne načine prilagođavanja jezika tako da odražava našu stvarnost. Možemo pronaći i koristiti inkluzivne gramatičke oblike i na taj način osigurati da se jezik razvija na način koji odražava svačiji identitet. Ali na kraju krajeva, nikada nećemo pogriješiti ako prosto pitamo nekoga kako je njima najugodnije da im se obraćamo, bez obzira na njihov identitet. Ključ je u poštovanju i otvorenosti, a evolucija jezika će s vremenom neminovno sustići stvarnost.

Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

Kontaktirajte nas!