Prije nekoliko dana ste imali priliku pročitati intervju sa jednom od tri ombudsmena/ke BiH, Jasminkom Džumhur. Željeli smo da im na početku njihovih mandata postavimo identična pitanja vezana za položaj LGBT osoba u BiH, aktivizmu, prajdu u BiH, istospolnim zajednicama, zakonskim rješenjima…, te njihovom planu rada u mandatu koji je pred njima i konkretnim djelovanjem u pravcu rješavanja problema koji postoje i koji će tek doći na dnevni red.
Drugi u nizu intervjua koje objavljujemo je razgovor s ombudsmenkom za ljudska prava Nives Jukić. Nives Jukić je diplomirana pravnica sa položenim pravosudnim ispitom. Završila je I Gimnaziju u Sarajevu i diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U periodu od 07.08.1997. do 31.12.2001. godine obavljala je poslove Asistenta ombudsmana Federacije BiH pri Misiji OESS-a u Bosni i Hercegovini, gdje je radila na istraživanju žalbi građana kojim se ukazuje na kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda garantovanih Ustavom i međunarodnim konvencijama, te donošenju odluka o kršenju prava sa odgovarajućim preporukama, kao i praćenju postupaka pred sudovima, davanjem inicijative i učestvovanjem u izradi posebnih izvještaja i drugih poslova koji su bili od značaja za rad Ombudsmana Federacije BiH. Do imenovanja za Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine obavljala je poslove Šefa odjela za praćenje prava osoba sa invaliditetom – Pomoćnik ombudsmana, i na tim poslovima bavila se rukovođenjem i koordinacijom rada Odjela, rješavanjem individualnih i grupnih žalbi građana u vezi kršenja prava osoba sa invaliditetom, praćenjem sistemskih mjera u zakonima i drugim propisima u vezi prava osoba sa invaliditetom, kao i pripremi materijala za izradu posebnih izvještaja i globalnih preporuka. Gospođa Jukić imenovana je za Ombudsmena Bosne i Hercegovine 17. novembra 2015. godine na period od šest godina i ovo je njen drugi mandat kao Ombudsmenke BiH.
Razgovarao: Ajdin Tinjak
Fotografija: Klix.ba
LGBT.ba: Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Borislav Bojić, nakon nedavnog susreta s posebnim izaslanikom State Departmenta za ljudska prava LGBT osoba Randyem Berryem, izjavio je da je Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH zadužena da sačini specijalni izvještaj o položaju LGBT osoba u BiH, koji će biti polazna osnova za izradu zakonskih prijedloga kojima se uređuje oblast prava i položaja LGBT populacije. U kojoj fazi je izrada Izvještaja, ko radi na njemu i kada se može očekivati finalna verzija?
JUKIĆ: Kao što ste vjerovatno upoznati, Institucija ombudsmana sukladno odredbama Zakona o zabrani diskriminacije godišnje podnosi posebno izvješće o pojavama diskriminacije u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi, Ombudsmani su u posljednjem izvješću za 2014. godinu, u posebnom dijelu posvećenom diskriminaciji po osnovu seksualne orijentacije, izrazili razumijevanje za zahtjev nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava LGBT populacije za izradu specijalnog izvješća, naglašavajući da će incijativa za izradu predmetnog izvješća koje obrađuje ovu tematiku biti jedan od strateških ciljeva ove Institucije. Na III. tematskoj sjednici Zajedničke komisije PS BiH povodom 17. svibnja, Međunarodnog dana protiv homofobije i transfobije, održane dana 19.05.2015. godine, Zajednička komisija je dala zaduženje Instituciji ombudsmana da izradi specijalno izvješće o pravima i položaju LGBT osoba u BiH. Imajući u vidu ograničenost resusrsa, Institucija Ombudsmana BiH je poduzela inicjativu i obratila se potencijalnim pokroviteljima sa projektnim prijedlogom i planom izrade Specijalnog izvješća o pravima i položaju LGBT osoba u BIH, kao i prijedlogom drugih promotivnih aktivnosti koji za cilj imaju podizanje svijesti javnosti o položaju LGBTI osoba. Interes za podržavanje ovog projekta izrazio je USAID. Specijalno izvješće bi trebalo biti objavljeno tijekom 2016. godine.
LGBT.ba: Kada se govori o “izradi zakonskih prijedloga”, koji su to zakoni koje treba mijenjati i koje, eventualno nove zakone bi trebalo donijeti kako bi pripadnici/ce LGBT zajednice bili ravnopravni/e u zakonodavnom sistemu BiH?
JUKIĆ: Odgovarajući zakonski okvir je nužna pretpostavka za ostvarivanje i zaštitu prava LGBT populacije. Iako postoji određena regulativa (Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova), općenito smatram da LGBT osobe nisu dovoljno “vidljiva” kategorija u BiH zakonodavstvu. U tom smislu bi trebalo raditi na izmjenama navedenih zakona kako bi se jasnije definirali određeni pojmovi i jasno precizirali postupci državnih tijela po prijavama kršenja prava. Također, smatram da je neophodno, po uzoru na zakonodavstvo EU, donijeti niz zakona koji bi omogućili veću inkluziju i ravnopravnost LGBT populacije u društvu, kako u privatnom, tako i u javnom životu BiH. U tom smislu, potrebno je izvršiti harmonizaciju kaznenog okvira i jasno definirati zločin iz mržnje, budući da je kazneno-pravna zaštita temelj za osjećaj sigurnosti pripadnika/ca ove manjinske grupe u društvu. Nadalje, u pogledu promjene spola transrodnih osoba, u BiH ne postoje propisi iz oblasti zdravstva koji bi regulirali medicinske postupke zbog čega pripadnici/e ove populacije traže pomoć u susjednim zemljama. Smatram da bi BiH na putu EU integracija trebala slijediti primjere iz regije, prevashodno Republike Hrvatske i razmotriti donošenje zakona koji bi regulirali pitanja poput promjene spola i istospolnog životnog partnerstva.
LGBT.ba: Tema – istospolni brak, još jedan od problema koji se smatra krucijalnim u segmentu LGBT prava. Kako zakonski riješiti problem istospolnih zajednica kada znamo da smo u velikoj mjeri patrijarhalno društvo s izraženim predrasudama i stereotipima?
JUKIĆ: Slažem se da je pitanje istospolnog braka problematika koja izaziva kontroverze u bh. društvu. U tom smislu, iako ću djelimično ponoviti stav iznijet u odgovoru na prethodno pitanje, smatram da bi BiH posebno ako se uzme u obzir zemljopisna blizina, kulturološke i druge sličnosti u mentalitetu građana/ki, trebala slijediti praksu susjednih država, prevashodno RH, a u cilju približavanja zajednici europskih naroda i harmonizaciji svog zakonodavstva s međunarodnim i europskim standardima. U tom smislu, potrebno je pokrenuti najširi mogući dijalog javnosti na temu istospolnog braka kako bi ovo pitanje dobilo fokus u javnosti i pokušalo se iznaći najoptimalnije rješenje.
LGBT.ba: Uzmimo hipotetički da su zakonska rješenja usklađena s pravima LGBT osoba. Smatrate li da smo mi dovoljno osviješteno društvo koje će prihvatiti npr. održavanje parade ponosa? Zakon u ovom slučaju nije problem, ali…?
JUKIĆ: Kao što je već konstatirano, BiH je tradicionalno društvo, pa su pitanja homoseksualnosti, biseksualnosti, transrodnosti i transeksualnosti još uvjek tabu teme, iako postoji izvjestan napredak u odnosu na prošlost. Naime, imamo saznanja kako je u tijeku edukacija policijskih službenika usmjerena na povećanje senzibilnosti u radu sa LGBT populacijom, kao i aktivizam nevladinih organizacija koji zastupaju prava ove skupine, što je značajan pomak u odnosu na ranije godine. S tim u vezi, a u smislu održavanja parade ponosa smatram da je prije nego se upusti u organizaciju ovakvog događaja, neophodno izvršiti detaljnu procjenu rizika i opasnosti od strane nadležnih tijela, kako se ne bi ponovile incidentne situacije iz prošlosti vezane za slične događaje.
LGBT.ba: Na početku ste mandata Ombudsmena za ljudska prava, možete li nam u najkraćem odgovoriti šta su to prioriteti Vašeg djelovanja na toj funkciji, šta ste zatekli, a šta očekujete na kraju mandata kada su u pitanju prava LGBT osoba?
JUKIĆ: Kako je ovo moj drugi mandat u Instituciji ombudsmana, upoznata sam sa djelovanjem Institucije vezano za prava LGBT populacije i u prethodnim godinama. Institucija ombudsmana je zaprimila veoma mali broj osobnih pritužbi na kršenje prava zbog spolne orijentacije. Većinom se Instituciji obraćaju nevladine organizacije koje se bave zaštitom prava ove populacije ili pak Institucija ombudsmana po saznanju da su prava prekršena, otvara predmete po službenoj dužnosti. Smatram da je to najvećim dijelom uzrokovano strahom pripadnika/ca ove populacije da će biti stigmatizirani i odbačeni od strane okoline zbog svoje seksualne orijentacije. Institucija ombudsmana pokušava kroz sve raspoložive instrumente djelovati i otkloniti kršenja prava LGBT osoba koje ustanovi kroz pojedinačne slučajeve. Međutim, da bi se poboljšao položaj ove populacije, neophodno je detaljno istraživanje svih sfera društvenog života i potpun prikaz stanja, a što će, vjerujem, biti kvalitetno obrađeno specijalnim izvješćem u što skorijoj budućnosti. Podizanje svijesti i edukacija društva je neophodna u cilju prihvaćanja i razumijevanja drugog i drugačijeg, a vjerujem da Institucija ombudsmana svojim djelovanjem i javnim istupanjem može puno pridonijeti u tom smislu, posebno preporukama i promocijom izvješća široj BiH javnosti.
LGBT.ba: Ko bi, prema Vašem mišljenju, u narednom periodu trebao puno više uraditi kada je riječ o pravima manjinskih grupa, prvenstveno misleći na LGBT osobe? Mediji, nevladine organizacije, političari…?
JUKIĆ: Ne bih posebno izdvajala određenu grupaciju, jer smatram da se bez promjene svijesti svakog pojedinca/ke ne može postići istinska ravnopravnost LGBT populacije. Mislim da je neophodno da sve nadležne institucije osiguraju edukaciju svojih uposlenika&ca kako bi se osigurao viši stupanj profesionalnosti u odnosima sa LGBT grupacijom i razdvojilo privatno uvjerenje pojedinca od profesionalnog djelovanja. Naravno,nositelji/ce javnih funkcija trebaju prednjačiti u odnosu na obične građane/ke i trebaju glasnije i otvorenije zastupati prava ove izuzetno ranjive grupe.
