Izvor: Bljesak.info
Foto: LibertaMo
Pretpostavka je da su u BiH oko 7 do 10 posto stanovnika pripadnici LGBT populacije. Iako ih deklarativno štiti Zakon o zabrani diskriminacije, kao i sve ostale, stanje na terenu je takvo da se te osobe, nerijetko, ne smiju ni deklarirati kao takve (što je najizraženije u manjim sredinama), a kamoli da kao deklarirani gej ili lezbijka budu ravnopravni dio bh. društva.
Na pitanje šta Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u praksi, pored zakonskih odredbi, može uraditi da bi pomoglo ovoj kategoriji stanovništva, zamjenica ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH, Saliha Đuderija, odgovara da ovo ministarstvo redovno izvještava o položaju LGBT osoba u bh. društvu kao i o napretku postignutom na ovom polju u svojim izvještajima koje podnosi.
“Također, službenici Ministarstva sudjeluju na svim obukama i aktivnostima putem kojih se podiže svijest o radu sa LGBT osobama kao i o konkretnoj pomoći koja im može biti pružena u slučaju kršenja njihovih prava. U isto vrijeme Ministarstvo putem suradnje sa nevladinim organizacijama koja se bave ovim pitanjima prati situaciju u zemlji i sudjeluje u aktivnostima koje se organiziraju. Ono što je bitno spomenuti je da je ove godine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice imenovalo svog focal pointa za prava LGBT osoba u organizaciju za osnovna ljudska prava Europske Unije koji će pratiti i izvještavati o položaju ove populacije na međunarodnim sastancima”, ističe za Bljesak.info Đuderija.
Pokrenute prve zakonske regulative
Do sada nije urađena analiza ili istraživanje javnog mijenja o stavovima u bh. društvu kada je riječ o položaju LGBT osoba od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, no iz ovog resora ističu kako je prvi put do sada na Vijeću ministara usvojena jedna javna politika koja uključuje mjere za poboljšanje položaja LGBT osoba u BiH.
“Ono što je bitno spomenuti je da je trenutno u planu izrada Akcijskog plana za ravnopravnost LGBT osoba u BiH, a ovo je prvi dokument koji bi obuhvatio samo prava i obaveze države kada je riječ o LGBT osobama. Izrada ovog Akcijskog plana planirana je u 2016. godini”, poručuje Đuderija.
Na pitanje zašto se ni ove godine u BiH neće razmatrati prijedlog Zakona o istospolnim zajednicama, pomoćnica ministrice za ljudska prava i izbjeglice ističe da izrada prijedloga Zakona o istospolnim zajednicama nije u planu rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za 2016. godinu niti je bilo inicijativa za donošenje istog.
Osobe koje su diskriminirane trebaju tražiti zaštitu, ali to još uvijek nije u potpunosti zaživjelo, jer se ne mogu osloboditi straha da slobodno iskažu da su drugačiji. Tome svjedoči i izjava našeg sugovornika, pripadnika gej populacije, koji ne samo da je tražio da ostane anoniman, nego nije htio navesti u kojem gradu u Hercegovini živi, ističući samo da se radi o općini u širem okruženju Mostara.
“Strah je i dalje prevelik, ne samo kod mene, nego i kod svih pripadnika LGBT populacije. Jednostavno surova hercegovačka sredina ne može prihvatiti činjenicu da se radi o sasvim normalnoj stvari, nego to gledaju kao nešto drugačije, naopako, bolesno…”, ističe za Bljesak.info ovaj mladić.
Problem mentaliteta u Hercegovini
On dodaje kako zaštitu pripadnika ove populacije ne može u potpunosti osigurati članstvo u određenoj organizaciji ili bilo kakva trenutna pomoć kroz institucije države, jer se radi o “problemu u mentalnom sklopu cijelog društva”.
“Tek kad se promijeni svijest većine stanovništva u Hercegovini onda ćemo moći govoriti o nekom ‘normalnom’ životu pripadnika LGBT populacije, odnosno o tome da nećemo živjeti u strahu od nekih napada, fizičke i psihičke prirode, i da ćemo moći prakticirati ono što volimo i ono što jesmo, odnosno dostojanstveno živjeti naše živote. A kad će to biti, teško je reći”, zaključuje naš sugovornik.
Ipak, pomoćnica ministrice je mišljenja da je u 2016. godini zaista otvoren put kada je riječ o borbi za prava LGBT osoba te da je, kada govorimo o godinama koje su iza nas, napravljen veliki napredak.
“Predstavnici Ministarstva sudjelovali su na Regionalnoj konferenciji pod nazivom ‘Javne politike za ravnopravnost LGBT osoba u Bosni i Hercegovini’ koja je održana 23. svibnja u Banja Luci.
Cilj konferencije bio je otvaranje prema LGBT pitanjima u cijeloj Bosni i Hercegovini i organiziranje povodom obilježavanja 17. svibnja – Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije. Na ovoj Konferenciji su mapirane potrebe za djelovanje u Bosni i Hercegovini i njenim entitetima – Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Također su razmijenjena iskustva i prakse za unapređenje prava LGBT osoba iz regije – Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Zaključeno je da mora doći do promjena u institucijama, ali i u svakodnevnici kako bi LGBT osobe konačno živjele dostojanstven život”, zaključuje za Bljesak.info Đuderija.
Mijenjati odredbe zakona na svim razinama
Zaključak je kako je potrebno da se na svim razinama pokrenu aktivnosti u pravcu uključivanja LGBT osoba u društveni život.
Ono što se također pohvalno jeste aktivnost Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koje je u travnju 2016. godine predložilo Vijeću ministara BiH u Akcijskom planu za sprečavanje slučajeva diskriminacije, koji je i usvojen na 53. sjednici, da se razmotri donošenje sljedećih mjera za smanjenje diskriminacije LGBT osoba:
– Inicirati izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti kako bi se omogućila medicinska promjena spola
– Inicirati izmjene i dopune Zakona o matičnim knjigama Brčko distrikta BiH
– Usuglasiti odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o zabrani diskriminacije kojim se definiraju pojmovi seksualna orijentacija i rodni identitet
– Izraditi Akcijski plan se smanjenje diskriminacija LGBT osoba
– Pokrenuti edukacije koje uključuju temu borbe protiv homofobije i predrasuda unutar institucija, a posebno sudaca, tužitelja, policijskih službenika i državnih službenika o diskriminaciji LGBT osoba.
– Inicirati izmjene i dopune kaznenih zakona entiteta BiH i Brčko distrikta s ciljem uključivanja odredbe o zločinu iz mržnje i na temeljima seksualne orijentacije i rodnog identiteta
Navedene mjere, kako je predviđeno Akcijskim planom, trebaju biti realizirane do kraja 2016. godine, a u provedbi istih nositelji aktivnosti bit će i Ministarstvo civilnih poslova, Agencije za državnu službu na državnoj i entitetskim razinama i Ministarstvo pravde BiH, uz podršku entitetskih, županijskih ministarstava zdravstva, entitetski gender centri, Institucija ombudsmena, entitetska ministarstva pravde, te resorne institucije Distrikta Brčko.
Početak aktivizma u Mostaru i Hercegovini
Da se aktivizam povećao, govori i činjenica da je pred koju godinu osnovana i nevladina udruga LibertaMo, jedina mostarska udruga koja se bavi isključivo LGBTI aktivizmom, također i kroz feminističku praksu.
“Već samu činjenicu da smo osnovani kao prva LGBT udruga u Mostaru i Hercegovini, smatramo bitnom za početak LGBT aktivizma na ovom prostoru. U ovom trenutku radimo na okupljanju i jačanju LGBT zajednice u Mostaru, te jačanju suradnje sa svim LGBT-friendly organizacijama i pojedincima. Dosad smo organizirali prvi queer festival u Mostaru – Po(k)viri, nekoliko uličnih akcija i dva obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije (IDAHOT). Također organiziramo projekcije filmova LGBT tematike, okrugle stolove, partyje za zajednicu i druge aktivnosti”, rekli su za Bljesak.info iz udruge LibertaMo.
Pojašnjavaju kako je kada se govori o zakonskoj regulativi prava LGBT osoba, pred BiH još dug put, ali prvi koraci se događaju i na tom planu.
“Ako govorimo o odnosu društva prema LGBT osobama, naše društvo je još uvijek konzervativno prema tim pitanjima, ali to je zadatak nas aktivista i aktivistica da to promijenimo, da educiramo ljude i pomognemo im da sruše predrasude prema LGBT osobama”, kažu iz LibertaMo dodajući da će se svijest građana sigurno promijeniti, ako aktivisti i aktivistice kao i sve LGBT osobe i svi progresivni pojedinci i pojedinke budu radili na tome.
Ljudi se mogu promijeniti
“Živimo u konzervativnom društvu, ali ljudi se mogu promijeniti. Ohrabruje nas kada vidimo da je sve veći broj mladih osoba koji imaju otvoren stav prema LGBT osobama i koji shvaćaju da nitko ne bi trebao biti diskriminiran zbog njegove/njene seksualne orijentacije i rodnog identiteta”, kažu iz ove udruge.
Po njihovom mišljenju, apsolutno svatko može dati svoj doprinos u cijelom procesu podrške LGBT populaciji.
“Prvo državne institucije, politika, civilno društvo, intelektualci i religijske zajednice, LGBT aktivistice i aktivisti, pa sve do ‘običnih’ ljudi koji djeluju u svojoj lokalnoj zajednici i mijenjaju stavove ljudi oko sebe”, zaključuju.
*Tekst nastao u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske.
