31. marta obilježava se Međunarodni dan transrodnih osoba, dan posvećen podizanju svijesti javnosti o postojanju i prisutnosti trans osoba u društvu, kao i skretanju pažnje na transfobiju, stigmatizaciju i diskriminatorne akte sa kojima se pripadnici/e trans zajednice susreću u svakodnevnom životu, kao i na institucionalnom nivou.
Transrodne osobe u Bosni i Hercegovini ne mogu ostvariti svoja prava – pravna promjena spola moguća je tek nakon potpune medicinske prilagodbe spola, a endokrinološka terapija i hirurški zahvati mogu se obavljati samo u inostranstvu i troškove snose same transrodne osobe, jer ih bh. medicinske ustanove ne rade.
S obzirom da i sama prilagodba spola dosta dugo traje, te da se tokom nje tijelo transrodne osobe mijenja, dolazi do neslaganja u izgledu osobe i podacima o spolu koji su navedeni u ličnim dokumentima. To ih prisiljava da iznova objašnjavaju svoj rodni identitet, otkrivaju privatne podatke i nose medicinsku dokumentaciju sa sobom u svim trenucima života, kao što su školovanje i polaganje ispita, plaćanje karticom u samoposlugama, odlazak u medicinsku ustanovu, prelazak granice, identifikovanje službenoj osobi u nekoj državnoj instituciji i prilikom traženja posla, što ih čini veoma izloženim diskriminaciji i nasilju u transfobnom bh. društvu.
Istraživanje potreba LGBTI zajednice Sarajevskog otvorenog centra iz 2017. godine pokazalo je da oko 61% transrodnih osoba koje su učestvovale u istraživanju planira djelimično ili potpuno promijeniti spol, dok 22,2% njih još uvijek nije donijelo odluku. Od toga su četiri (22,2%) osobe već u procesu tranzicije, dok bi sedam (38,9%) od onih koji_e nisu željelo otpočeti tranziciju. Iako odluka o prilagodbi spola još uvijek podrazumijeva da ispitanici_e u potpunosti sami_e snose sve troškove tretmana, većina mu se planira podvrgnuti jer to smatraju iznimno značajnim korakom u izgradnji vlastitog identiteta.
Više transrodnih ispitanika_ca imalo je probleme zbog svog rodnog izražavanja i razlike između izgleda i oznake spola na dokumentima. Problemi su se dešavali u interakciji s državnim službenicima_ama (policija, granična policija). Skoro dvije trećine ispitanika_ca izjavilo je da bi zamijenilo oznaku spola u ličnim dokumentima i prije završetka tranzicije ukoliko bi takva mogućnost formalno postojala. Takva promjena spriječila bi konstantno izlaganje transrodnih osoba potencijalno diskriminatornom i/ili nasilničkom ponašanju i smanjila potrebu za permanentnim dokazivanjem i obrazlaganjem rodnog identiteta u njihovom javnom i privatnom životu.
