Međunarodni dan ljudskih prava: Ulica je prostor gdje se prave promjene

10. 12. 2020
Prije 72 godine, 10.12.1948. godine, na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, usvojena je Opća deklaracija o ljudskim pravima – dokument koji predstavlja prekretnicu u historiji ljudskih prava. Po prvi put, postavljena su temeljna ljudska prava koja moraju biti univerzalno zaštićena, kako se strahote Drugog svjetskog rata nikada ne bi ponovile. Danas se ovaj datum obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava.
Piše: Aida K.

BiH zasigurno nije država koja može biti primjer poštivanja ove Deklaracije. Nije dug put u prošlost koji vodi do četverogodišnjeg perioda u kojem je Deklaracija za bh. stanovništvo izgledala kao spisak njihovih oduzetih ljudskih prava. Uloženi su veliki napori, naročito od strane civilnog sektora, kako bi se to stanje promijenilo. Međutim, glas manjinskih skupina, među kojima je i LGBTIQ zajednica, koji je dopirao sa margine društvenog postojanja, vrlo često je ostajao nečujan. Godinama se taj glas osnaživao, i postajao sve jači, a nakon septembra 2019. godine – kada je hiljade grla viknulo kao jedno protiv „ugnjetača i njihovih pomagača“ – više niko nije mogao ignorisati zvuk ujedinjene borbe za jednaka ljudska prava za sve građane i građanke BiH.

Dajana Bakić, izvršna direktorica Tuzlanskog otvorenog centra (TOC), u razgovoru za naš portal, kazala je da se posljednjih godina mnogo stvari promijenilo na bolje, kada je riječ o ljudskim pravima LGBTIQ osoba u BiH, i to najviše zahvaljujući naporima ljudi iz civilnog sektora. „Izmijenili su se, ili usvojili, zakoni koji prepoznaju LGBTIQ zajednicu, oformile LGBTIQ organizacije i grupe, mnogo više se sistemski radi na unaprjeđenju LGBTI prava u BiH, razvija se i aktivizam – u BiH se konačno održala prva Bh. povorka ponosa što pokazuje da LGBTIQ osobe i prava polako osvajaju javni prostor i ne pristaju da budu zanemarena“, istakla je Bakić.

Pozitivne promjene su vidljive i prema mišljenju Emine Bošnjak, izvršne direktorice Sarajevskog otvorenog centra (SOC). „Promjene su vidljive na zakonodavnom nivou i na nivou javnih politika, zatim na nivou promjene odnosa društva prema LGBTIQ osobama i odnosa prema rješavanju pitanja s kojima se LGBTIQ osobe suočavaju u BiH, kao i unutar same LGBTIQ zajednice i među LGBTIQ osobama. U proteklih 10 godina usvojena je legislativa koja nudi pravnu zaštitu od diskriminacije u svim oblastima javnog života, seksualna orijentacija i rodni identitet su prepoznate kao osnovi za zločina iz mržnje, a dosta je urađeno na kreiranju mjera kojima bi se adresirala pitanja od značaja za unapređenje kvaliteta i pravne zaštite LGBTIQ osoba u saradnji sa vlastima. Pitanja kao što su sloboda okupljanja LGBTIQ osoba i naše otvoreno prisustvo u javnom životu, istospolna partnerstva i pitanja samoodređenja za trans i interspolne osobe još uvijek su neriješena, ali se bh. društvo konačno ozbiljno bavi i razmišlja o ovim temama. Daleko smo od društvenog konsenzusa o potpunom prihvatanju LGBTIQ osoba, ali smo na dobrom putu. Svakako mi je najdraža promjena koju vidim kao dio ove zajednice i znam kroz rad SOC-a, ta je da lezbejke, gej, biseksualne, transrodne, interspolne i queer osobe imaju ipak više slobode i donekle veće mogućnosti za kvalitetan život. Nije savršeno, ali je bolje“, kazala je Bošnjak.

Danas, kada se suočavamo sa pandemijom izazvanom koronavirusom COVID-19, zaštita ljudskih prava je ponovo dovedena u pitanje. Ponovo su marginalizirane one skupine čija zaštita ljudskih prava pada prva. Branko Ćulibrk, izvršni direktor Centra za mlade KVART, dijeli mišljenje da, u odnosu na godine koje su iza nas, postoje određeni pomaci u stanju LGBTI prava, ali da nas, sa druge strane, novonastala situacija izazvana pandemijom COVID-19, svakodnevno iznenađuje činjenicom sve većeg kršenja ljudskih prava u različitim segmentima života koje uključuje i živote LGBTI osoba. „Ne smijemo zaboraviti da LGBTI osobe su građani i građanke Bosne i Hercegovine koje dijele svakodnevne probleme i izazove bh. društva, i da samo zbog činjenice da su dio LGBTI zajednice društvo ih dodatno marginalizuje, diskriminiše i stavlja u nejednak položaj“, istakao je Ćulibrk.

Utjecaj pandemije COVID-19 na stanje ljudskih prava LGBTIQ osoba

Godina kojoj brojimo zadnje dane ostat će zapamćena kao godina u kojoj su naši svakodnevni životi dobili novi oblik. Nametnute mjere u cilju sprječavanja širenja zaraze COVID-19 stvorile su obruč oko slobode življenja, te nas je, kako je istakla Bakić, sve donekle paralizirala. „Našim životima upravljaju sistemi koji su apsolutno nespremni na krizu. Mi se snalazimo sa kapacitetima kojim raspolažemo i pokušavamo se drugačije organizovati, u skladu sa mjerama zaštite, a da opet odgovorimo na potrebe i probleme LGBTIQ zajednice. Strah me je da će pandemija ostaviti velike posljedice na naše mentalno zdravlje, koje je ionako narušeno od neprijateljskog okruženja,“ rekla je Bakić.

Kako je kazala Bošnjak, istraživanje o problemima koje je pandemija prouzrokovala LGBTIQ osobama, koje su proveli_e na početku pandemije, potvrdilo je anegdotalnu pretpostavku da je izolacija prouzrokovala dodatne psihološke i druge poteškoće za LGBTIQ osobe. „Konkretni problemi i poteškoće koje smo mapirali su nasilje (najčešće nasilje roditelja prema LGBTIQ djeci) – fizičko nasilje, zabrana kontakta, psihološko nasilje (vrijeđanje, omalovažavanje); gubitak posla; poteškoće u partnerskim odnosima; nedostatak kontakta i podrške zajednice kao mehanizam odbrane; ovo je problem i za starije LGBT osobe za koje postoji velika vjerovatnoća da su izolovane, pogotovo jer nisu bile u prilici da zasnuju partnerstvo; – nedostatak pristupa adekvatnim resursima potrebnim trans osobama u procesu tranzicije („Sa izolacijom i bez nje, budem u okolini koja nije podržavajuća. Pri tom sam bez hormonske terapije, imam zastoj zbog zatvorenih granica.“). Pored trenutnih poteškoća, mapirale_i smo i strah od toga šta budućnost donosi LGBTIQ osobama, imajući na umu primarno ekonomske te političke uslove koji nagovještavaju da dolaze vremena u kojima će prava i položaj manjina biti još više ugroženi“, kazala je.

Da je pandemija izazvana koronavirusom mnogo utjecala na pogoršanje stanja ljudskih prava, mišljenja je i Ćulibrk. „Utisak je kao da idemo u potpuno suprotnom smjeru gdje ćemo, nakon što se situacija ustabili, biti u prilici da krenemo ispočetka sa isticanjem nekih osnovnih koncepata ljudskih prava. U ovom momentu mogu reći da je strašno puno slučajeva kršenja ljudskih prava, od ograničavanja prava na javno okupljanje, radničkih prava, na pomolu su nam ekološke katastrofe čije posljedice ćemo tek da vidimo, situacija sa ljudima u pokretu je alarmantna već duže vrijeme, a u ovom zimskom period zaista zahtijeva dodatne angažmane u obezbjeđivanju osnovnih životnih potreba ovoj populaciji, govor mržnje je sve prisutniji u javnoj sferi. Utisak mi je da kao društvo sve dublje tonemo u već utopljenu apatiju, a oni koji su odgovorni i plaćeni da vode ovu držanu od strane nas, ne čine puno toga da daju neki tračak nade da može biti bolje,“ rekao je Ćulibrk.

Moderna tehnologija je u velikoj mjeri olakšala životu i radu njegov nastavak u bezgraničnom online prostoru. Međutim, mogućnosti koje tehnologija nudi u borbi za ljudska prava i pozitivne društvene promjene, prema mišljenju naših sagovornica i sagovornika, su ipak ograničene.

„Nisam siguran da online prostor nudi mnogo mogućnosti za postizanje neke društvene promjene“, rekao je Ćulibrk, „pogotovo što su donosioci odluka u ovoj državi uglavnom ljudi koji nemaju sluha za apele građana i građanki i često su na svojim pozicijama isključivo iz nekih svojih ličnih interesa. Ulica je prostor gdje se prave promjene!“, istakao je. Ovo mišljenje u velikoj mjeri dijeli i Bakić, koja je rekla da je tehnologija danas neizbježan faktor u našem odgoju, obrazovanju, razvoju, pa tako i aktivizmu. „Zbog pandemije smo naučile_i da organizujemo svoj timski rad, zagovaranje i akcije u online sferi. I mnoge stvari su tako moguće, ali za mene je borba za ljudska prava neotuđiva od javnog živog prostora“, kazala je, te dodala da se nada da nećemo čekati još dugo prije nego što se vratimo u prostorije za rad, radionice, na ulice, kako bi se i dalje razvijao ovaj solidarni pokret.

„Mi moramo raditi s onim što nam je raspoloživo“, kazala je Bošnjak, ističući da su ovu godinu proveli_e u promjeni režima rada premještanjem u online sferu. „Zbog toga izostaju neki korisni efekti, jer se gubi prilika da se s ljudima neformalno radi, kroz razgovore i kroz građenje dubljih odnosa, bilo da je to sa zajednicom, ili sa onima koje_i donose odluke. S druge strane, online prostor omogućuje drugu vrstu učešća, tako da smo definitivno primijetile veći i širi geografski domet naših aktivnosti jer nisu omeđene fizičkim prostorom. Mnogo više LGBTIQ osoba širom BiH učestvuje i prati naše aktivnosti i to me neizmjerno raduje.“

Međunarodni dan ljudskih prava 2020.

Pogoršanje stanja ljudskih prava, naročito prava marginaliziranih društvenih skupina, kao što je LGBTIQ zajednica, pokazuje da borba za bolje sutra ne smije stati. Glas koji ukazuje na neravnopravan položaj, diskriminaciju, ugnjetavanje i opresiju LGBTIQ osoba u BiH, kao i prethodnih godina, ni ove godine neće štedjeti svoje grlo. Upavo zbog toga, SOC, TOC, Centar za mlade KVART, kao i brojne druge organizacije, i ove godine će, iako u obliku prilagođenom mjerama zaštite od širenja koronavirusa COVID-19, obilježiti Međunarodni dan ljudskih prava.

„Za nas je Međunarodni dan ljudskih prava uvijek značajan jer ukazuje na važnost naše aktivističe borbe za pravdu i potrebu za ravnopravnim tretmanom u društvu. Uvijek ovaj datum obilježimo u solidarnosti sa drugim ljudskopravaškim organizacijama iz Tuzle. Ove godine cijeli decembar je posvećen obilježavanju 5. rođendana Tuzlanskog otvorenog centra, pa ćemo tako i 10. decembra u javnost istaći poruke važnosti LGBTIQ borbe u našoj zajednici,“ kazala je Bakić.

Centar za mlade KVART, kako je rekao Ćulibrk, u Prijedoru od 2013. godine sa drugim organizacijama, pojedincima i pojedinkama organizuju uličnu akciju povodom 10. decembra. „Tako da ćemo i ove godine organizovati uličnu akciju, te ćemo u večernjima satima od 18.00 organizovati online panel na temu “Ljudska prava – Pravo na život, slobodu i sigurnost?!?“, rekao je.

Bošnjak je istakla da su trenutno u toku redovne aktivnosti SOC-a kojima se aktivno bave „pitanjem koje je ključno ne samo za LGBTIQ osobe, već i za brojne druge aktiviste_kinje i sve građane_ke: pitanje slobode okupljanja, zatim aktivnosti i kampanje vezane za prava interspolnih osoba, i mnoge druge. No, za Međunarodni dan ljudskih prava spremamo jednu poslasticu i jednu posebnu kampanju, tako da pozivam sve čitateljke_e da prate naše društvene mreže tog dana“, poručila je na kraju Bošnjak.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!