Piše: Liam Isić
Foto: Shutterstock.com
U junu 2018. godine Sarajevski otvoreni centar je ispitao političke preferencije LGBTI građana i građanki BiH kako bi pred Opće izbore 2018 postojalo više informacija o tome za koje stranke LGBTI osobe glasaju i koliko im je bitno da stranka koju podržavaju javno i otvoreno zastupa njihove interese i unapređenje LGBTI prava u BiH.
Rezultati sprovedenog upitnika otkrili su i šta LGBTI građani i građanke smatraju da je neophodno uključiti u programe političkih stranaka, te u kojoj mjeri je važno da LGBTI osobe budu uključene u proces političkog djelovanja i kao glasači_ce, ali i kao otvoreno autovani kandidati_kinje političkih stranaka.
Upitnik je ispunilo ukupno 126 LGBTI osoba, uzrasta od 18 do 49 godina.
52% od ukupnog broja ispitanika/ca se izjasnilo da će glasati na predstojećim Općim izborima u Bosni i Hercegovini; 17% neće učestvovati u glasačkom procesu; a 31% ispitanih nije sigurno da li će dati svoj glas na Općim izborima 2018. godine.
Na pitanje “Da li ćete glasati na predstojećim Općim izborima u Bosni i Hercegovini?”, 52% od ukupnog broja ispitanika/ca se izjasnilo da će glasati na predstojećim Općim izborima u Bosni i Hercegovini; 17% neće učestvovati u glasačkom procesu; a 31% ispitanih nije sigurno da li će dati svoj glas na Općim izborima 2018. godine.
Za koga glasaju LGBTI građani i građanke?
Na nivou BiH najveći broj LGBTI građana i građanki na ovim Općim izborima namjerava glasati za Našu stranku (53%) i SDP (16%). 19% LGBTI osoba ne zna za koga će glasati na ovim izborima, a ostali glasovi otići će SNSD-u, SBB-u, PDP-u, DF-u i Novoj stranci.
Na nivou Federacije BiH i Republike Srpske, najveći broj LGBTI građana i građanki namjerava glasati za Našu stranku (32%) i SDP (22%), dok 32% LGBTI osoba još uvijek ne zna za koga će glasati na nivou entiteta.
Na nivou kantona, većina ispitanika/ca namjerava glasati također za Našu stranku (63%) i SDP (16%), a 19% ispitanih ne zna kome će dati glas.
Bave li se stranke dovoljno LGBTI pravima?
63% LGBTI osoba koje će glasati na predstojećim izborima odgovorilo je da stranka koju su odabrali svojim angažmanom doprinosi jačanju prava LGBTI osoba. Većina njih ipak u obrazloženjima odgovora navodi da odabrana stranka ne posvećuje dovoljno pažnje LGBTI pravima, ali da je otvorena za rad na ovom pitanju. Veliki broj ispitanih smatra da stranka kojoj daju glas ne radi na pitanjima prava LGBTI osoba, ali glasaju za tu stranku jer, ako ništa, te stranke nemaju homofobnu i transfobnu politiku.
Na osnovu obrazloženih odgovora, jasno je da većina ispitanih smatra da niti jedna stranka nema jasno definisan stav koji se odnosi na prava LGBTI osoba, te da u svoje programe ne uvrštavaju pitanje rješavanja problema LGBTI zajednice.
Kako se LGBTI građani i građanke odlučuju povjeriti glas određenoj političkoj stranci?
Na pitanje da li bi odlučili svoj glas dati drugoj političkoj partiji, umjesto one za koju sada namjeravaju glasati, ukoliko bi druga stranka u svoje politike jasno uključila LGBTI prava, 71% LGBTI građana i građanki dalo bi joj svoj glas. U obrazloženju svojih odgovora ispitanici/e navode da bi im uključivanje LGBTI prava u program neke političke stranke predstavljalo motiv za davanje glasa toj političkoj stranci, jer bi te politike poboljšale njihove živote, s obzirom na to da BiH trenutno nije država koja im pruža jednaka prava kao ostalim građanima_kama.
10% ispitanih ne bi dalo glas određenim političkim strankama čak i ako bi one u svoje politike uključile ljudska prava LGBTI osoba jer nisu sigurni/e da li bi način na koji bi se političke stranke zalagale za ova prava bio u skladu s njihovim životnim načelima, dok 19% ispitanih nije sigurno da li bi glasalo za te političke stranke.
Šta je sa apstinentkinjama i apstinentima?
LGBTI građani i građanke koji/e neće glasati na predstojećim izborima kao razloge zašto neće glasati naveli/e su: odlazak LGBTI osoba iz BiH – zbog toga što im BiH ne pruža potrebne uvjete za život jer pripadaju LGBTI populaciji; kao i neuključivanje LGBTI pitanja u programe političkih stranaka – zbog čega ne žele da učestvuju u glasačkom procesu, jer problemi s kojima se oni/e suočavaju većim dijelom proizlaze iz činjenice da su pripadnici/e LGBTI populacije. Veliki broj ispitanika/ca naglasio je da je razlog što neće glasati činjenica da se programi stranaka koje su na izbornim listama ne slažu sa njihovim ličnim političkim uvjerenjima.
84% ispitanih LGBTI građana i građanki BiH koji/e su na pitanje da li će glasati odgovorili/e negativno kažu da bi ipak glasali/e i svoj glas dali/e onim političkim strankama koje bi u svoje programe eksplicitno uključile LGBTI ljudska prava. 4% osoba ne bi glasalo čak ni u slučaju uključivanja LGBTI prava u programe političkih stranaka, dok 12% njih nije sigurno da li bi se odlučilo na glasanje u ovom slučaju.
Šta LGBTI građanke i građani žele vidjeti u programima političkih stranaka?
LGBTI građani i građanke BiH smatraju da se u programima političkih stranaka u BiH jasno trebaju naći:
- unapređenje zaštite LGBTI osoba od diskriminacije i nasilja;
- registrovanje istospolnih partnerstava, te olakšavanje procedura promjene oznake spola u ličnim dokumentima;
- podrška paradi ponosa;
- zaštita interspolnih i transrodnih osoba od neželjenih medicinskih zahvata;
- borba protiv homofobije i transfobije u obrazovanju.
U kojoj mjeri smatraju da svako pitanje treba biti zastupljeno u stranačkim programima, pogledajte na grafikonu ispod.
Da li rukovodstvo stranke treba imati jasan stav prema LGBTI pravima?
LGBTI građanima i građankama također je veoma bitno da rukovodstvo stranke ima jasan stav podrške ljudskim pravima LGBTI osoba, kao i da ovaj stav zastupa javno i u medijima. Nešto manje bitno im je i da stranke u svom članstvu imaju autovane LGBTI članove i članice, kao i da ispred stranke podrže njihovu kandidaturu na izborima u BiH.
