Prava trans osoba u Bosni i Hercegovini

Nedavno se Elektra Elite, pjevačica srbijanskog porijekla iz Šviarske udala u Mostaru. O tome su izvještavali i domaći mediji, kao i o drugim relevantn(ij)im vijestima. Igrom slučaja Elektra je transrodna žena. Slagala bih kad bih rekla da nisam očekivala barem dio teksta diskriminatornog karaktera, no, bila sam pozitivno iznenađena. Međutim, komentari nisu “razočarali” – prepuni govora mržnje i diskriminacije prema transrodnim osobama, personificirani u liku i djelu Elektre Elite. Iako direktno usmjerene prema Elektri, komentari se odnose (i itekako utiču) na transrodnu zajednicu Bosne i Hercegovine, te jasno pokazuju kakav je generalan stav bh. društva prema osobama koje se ne uklapaju u općeprihvaćeni binarni rodni/spolni sistem.

Piše: Amila Husić

Foto: Pexels

Transrodne osobe, iako potpadaju pod širi spektar LGBTIQ+ identiteta, nerijetko bivaju dvostruko diskriminisane – od strane društva i države, te i unutar same LGBTI zajednice. Pored problema i kršenja prava koja se vezuju za cjelokupnu LGBTI zajednicu, posebno pravo na poštivanje privatnog i porodičnog život, pravo na brak, diskriminacija, specficičnost trans identiteta vezuje i specifičnu problematiku – pravo na samoopredjeljenje u kontekst roda i spola, pristup odgovarajućim zdravstvenim uslugama prilagodbe spola te pravo na promjenu podataka na ličnim dokumentima.

Obzirom na to da su transrodne osobe i njihov idenitet često neshvaćeni, u cilju rješavanja nedoumica, navodim sljedeće definicije osnovnih pojmova:

  • transrodnost – generalni pojam koji se koristi za osobe, identitete, ponašanja i grupe koje odstupaju od normativnih rodnih/spolnih uloga. Poimanje transrodnosti je promjenljivo u odnosu na vrijeme i prostor.
  • transrodna osoba – svaka osoba čiji je rodni identitet i/ili rodno izražavanje drugačije od tradicionalno društveno definisanih rodnih uloga i normi.
  • tranzicija – kompleksan proces prilagodbe spola, prijelaz iz spola koji je osobi pripisan rođenjem u spol koji osjeća kao svoj.
  • rodni identitet – vlastite rodne koncepcije, ne neophodno ovisne o spolu koji je pripisan rođenjem. Rodni identitet tiče se svakoga ljudskog bića i ne znači samo binarni koncept ‘muškog’ ili ‘ženskog’.
  • spolni identitet – individualno identificiranje po pitanju spola i spolne pripadnosti, ne neophodno ovisno o spolu koji je pripisan rođenjem.
  • rodno izražavanje – način na koji osoba prikazuje svoj rodni identitet (kroz oblačenje, frizuru, govor i sl.)

S tim u vezi, pored homofobije, diskriminacije i nasilja koju doživljava većina LGBTI osoba, postoje problemi svojstveni transrodnim, interspolnim, rodno nebinarnim i drugim osobama koje se ne uklapaju u binarni spolni sistem. Ti problemi se prvenstveno odnose na: nedostatak pravne zaštite, nedostatak pokrivenosti zdravstvenom zaštitom i lični dokumenti.

Nedostatak pravne zaštite

Trans osobe se suočavaju sa pravnim sistemom koji ih često ne štiti od diskriminacije na osnovu njihovog rodnog identiteta, prvenstveno jer se ni ne prepoznaju u zakonskim okvirima. Jedini zakon koji prepoznaje trans osobe jeste Zakon o zabrani diskrminacije, gdje se eksplicitno rodni identitet i spolne karakteristike spominje kao osnov za diskriminaciju, kroz izmjene i dopune iz 2016. godine. Uprkos tome, diskriminacija je i dalje prisutna, ne samo u svakodnevnici i društvenom životu, već i kroz samo zakonodavstvo. Trenutni bosanskohercegovački pravni okvir ne prepoznaje pravo na samoopredjeljenje/samoodređenje. Ovo pravo, u kontekstu rodnog i spolnog identiteta, podrazumijeva pravo pojedinca da sam_a određuje svoj identitet neovisno od rođenjem određenog biološkog spola. Prema profesoru Banoviću, pravo na samoodređenje je dvojako: životu u drugom rodnom identitetu koji nužno ne mora slijediti i medicinsku prilagodbu biološkog spola, te medicinsku prilagodbu spola i potpunu tranziciju u drugi spol, odnosno rod, to jest prilagodbu spola svom ličnom rodnom identitetu.

Nedostatak pokrivenosti zdravstvenom zaštitom

Iako pravo na samoodređenje ne prodrazumijeva fizičku prilagodbu spola rodnom identitetu, postoje brojne transrodne osobe kojima je potebna medicinska podrška kako bi izvršili potpunu ili djelimičnu tranziciju. Proces tranzicije podrazumijeva psihološku, odnosno psihijatrijsku procjenu, hormonalnu terapiju, nadogradnju ili izgradnju sekundarnih spolnih obilježja, i operativne zahvate prilagodbe spola.

Međutim, u BiH ne postoji ni privatna ni državna zdravstvena ustanova koja nudi ovu vrstu medicinskih usluga, niti je pokrivanje troškova medicinskih poduhvata i liječenje koja potpadaju u proces tranzcije predviđeno u okviru zdravstvenog osiguranja. U Izvještaju o pravima transrodnih osoba u BiH, iz 2013. godine, Ministarstvo zdravstva FBiH zvanično navodi da nemaju saznanja da se u BiH vrše operacije prilagodbe spola.

Također se navodi da zdravstveno osiguranje ne pokriva troškove ovih zahvata. U istom izvještaju se navodi i odgovor iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, prema kome je moguće da osoba pošalje zvaničan dopis Fondu u kome traži pokrivanje troškova medicinskog procesa, koji će razmotriti ljekarska komisija Fonda. Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta naveo je da bi se troškovi pokrili, ali da nemaju „ugovorene usluge promjene spola ni sa jednim od davalaca usluge zdravstvene zaštite“.

U BiH, transrodne osobe mogu dobiti psihološku i psihijatrijsku, kao i endokrinološku zdravstvenu zaštitu, pokrivenu od strane državnog zdravstvenog osiguranja. Ukoliko žele izvršiti cjelokunu tranziciju, najčešće idu u susjedne države. U Srbiji, za strane državljane, cijena komplete F2M tranzicije iznosi cca. 21.900 KM, a M2F cca. 19.900 KM, dok u Hrvatskoj cca. 4100 KM, s tim da, od hirurških zahvata, samo je mastektomija dostupna. Predstavljene cijene ne uključuju druge troškove poput hormonalne terapije, liječenja prije i poslije pomenutih hirurških poduhvata, kao ni troškove prevoza, smještaja i hrane tokom boravke u stranoj državi tokom procedure.

Dokumenti o identitetu

U BiH postoje zakonske odredbe i administrativne mjere koje omogućavaju promjenu ličnog imena bez starosnih ograničenja. Drugim riječima, maloljetnici mogu promijeniti ime na ličnim dokumentima uz odobrenje roditelja/staratelja, a nakon punoljetstva ne postoje takva ograničenja. Međutim, ograničenja se ipak javljaju u postupku promjene spola i matičnog broja zbog cifara koje označavaju spol, jer za tu izmjenu je potrebno izrvšiti potpunu tranziciju, odnosno fizičku prilagodbu spola. Obzirom da je ta procedura nedostupna u BiH, ovakva zakonska odredba stavlja trans osobe u nepovoljan položaj jer su primorane da izvrše prilagodbu spola ukoliko žele da se zvanično prepozna njihov identitet, bez ostavljanja mogućnosti da istu obavezu ispune u svojoj državi. Nadalje, postupak izmjene ličnog imena, matičnog broja i drugih podataka na ličnim dokumentima je nerijetko dug, skup i kompliciran proces.

Iz svega navednog možemo doći do zaključka da je odredba Zakona o zabrani diskriminacije u BiH mrtvo slovo na papiru jer je ne poštuje ni država koju ju je propisala. Potrebno je još mnogo rada da uskladimo postojeću legislativu međunarodnim standardima i sa Zakonom o zabrani diskriminacije, a do tada pitanje je koliko ćemo još transrodnih osoba ispratiti sa kartom u jednom smjeru, u države gdje će biti cijenjene i prihvaćene.

Članak je nastao uz podršku Programa podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE. Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne održava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih država.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!