Izvor i foto: Klix
Uprkos tome što se nalazimo u modernom dobu, predrasude i stigme su i dalje prisutne u našem društvu. Spolno prenosive bolesti i dalje su jedna vrsta tabu teme o kojoj se govori samo na edukacijama i povremeno na časovima biologije, ali većina mladih i dalje misli kako se njima to ne može dogoditi jer ne pripadaju “rizičnim grupama”.
Predrasude koje se vuku još iz prošlog vijeka o tome da od spolno prenosivih bolesti obolijevaju samo osobe koje imaju više seksualnih partnera, homoseksualne osobe i narkomani, prisutne su u glavama mnogih ljudi i danas. I umjesto da se fokusiramo na ono što je bitno, a to je edukacija ovim bolestima i njihova prevencija, većina odmahne rukom misleći kako oni ne mogu oboljeti.
“Tradicionalno društvo, rigidne društvene norme i nekvalitetan obrazovni sistem stvaraju okruženje koje njeguje nemarnost prema sopstvenom zdravlju, posebno seksualnom i reproduktivnom. Mladi su posebno osjetljiva kategorija društva jer odrastaju u svijetu koji obiluje mogućnostima, ali i izazovima i rizicima, a kroz odgoj i obrazovanje nisu razvili vještine kritičkog razmišljanja i ispravnog, na provjerenim informacijama zasnovanog, procesa donošenja odluka. O spolno prenosivim infekcijama se u bh. društvu ne govori i mladi se ponašaju kao da ih i nema, a evidentna je stopa porasta spolno prenosivih infekcija među mladima. Nedovoljno podignuta svijest i tabuizacija infekcija mlade izlaže dodatnom riziku kojeg nisu svjesni te ne koriste kontracepciju pri stupanju u seksualne odnose”, rekli su nam iz Asocijacije XY.
Seksualno prenosive infekcije, poput HIV-a i hepatitisa, prenose se putem krvi i drugih tjelesnih tečnosti. Kako su nam rekli iz Univerzitetskog kliničkog centra Banja Luka, najzastupljeniji oblik rizičnog ponašanja među našim pacijentima je nekonzistentna upotreba kondoma.
“Danas se više govori o rizičnim oblicima ponašanja, ili da je pacijent bio izložen rizičnom ponašanju, a manje o rizičnim grupama. Jedan od razloga za ovakav stav je upravo što ove bolesti prati stigma, a nerijetko i diskriminacija. Jedan od problema npr. u vezi sa hepatitis C virusnom infekcijom je bio što se često navodilo da su najrizičnija grupa za prenošenje infekcije intravenski ovisnici, a to bi pacijente koji su dobili infekciju drugim načinom prenosa (politransfundirani pacijenti prije 1994. godine) dovodilo u neprijatne situacije”, kazala je načelnica Klinike za infektivne bolesti doc. dr .sc. med. Antonija Verhaz iz UKC Banja Luka.
Iz Asocijacije XY koja se, između ostalog, bavi i reproduktivnim zdravljem mladih, ističu kako je potrebno podići svijest cjelokupne javnosti, a posebno mladih o prisutnosti spolno prenosivih infekcija, važnosti prevencije, upotrebe kontracepcije, ali i redovnih ginekoloških pregleda kako bi se zaštitili i doprinijeli poboljšanju kvaliteta života. Naglašavaju da mnoge mlade osobe nisu svjesne da kasno otkrivanje infekcije ili neadekvatan tretman mogu biti uzroci steriliteta ili drugih zdravstvenih komplikacija.
“Predrasuda da se samo između članova određenih grupa ljudi prenose spolne infekcije usložnjava okruženje u kojem mladi donose odluke i izlaže ih dodatnom riziku jer se vode idejom da se to njima ne može desiti. Neophodno je educirati mlade ljude o rizicima, ali i načinima zaštite kako bi imali mogućnost da donose sigurne odluke za sebe i shvate da ne postoje rizične grupe, nego da postoje samo rizična ponašanja. Mladi se često upuštaju u seksualne odnose pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, uključujući i alkohol, te donose odluke bez prethodne analize posljedica i potencijalnih opasnosti, ili zanemare važnost zaštite”, rekli su u ovoj organizaciji.
Kako nam je rekla doc. dr. Verhaz, za ove infekcije je vezan i osjećaj stida i bojazan pacijenta od osude okoline te se nerijetko ovi pacijenti javljaju u kasnijem stadiju bolesti.
U Banjoj Luci dijagnostika i liječenje seksualno prenosivih infekcija se sprovode u Klinici za dermatovenerologiju UKC Banja Luka. Dijagnostika hepatitisa B i C te HIV infekcije radi se u Zavodu za kliničku mikrobiologiju UKC RS Banja Luka, a njihovo liječenje sprovodi se u Klinici za infektivne bolesti. U RS-u je dostupna i besplatna dijagnostika i terapija ovih oboljenja za zdravstvene osiguranike FZO RS.
Testiranje na spolno prenosive bolesti, kao i njihovo liječenje, besplatno je i u FBiH za osiguranike ZZO FBiH. Liječenje se vrši u različitim zdravstvenim ustanovama, a već nekoliko godina postoje DPST centri za dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV koje je pokrenulo Federalno ministarstvo zdravstva. U centrima se svi građani mogu anonimno i besplatno testirati.
Dakle, nije bitno da li pripadate heteroseksualnoj, homoseksualnoj, biseksualnoj ili nekoj drugoj grupi – oboljeti od spolno prenosivih bolesti može svako ko ne vodi računa o zaštiti i svom seksualnom zdravlju. Ukoliko se to dogodi, ne trebate čekati i stidjeti se, potražite pomoć i spasite svoje zdravlje i budućnost.
Tekst je nastao u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Ambasade Kraljevine Holandije.
