Piše: Saša Gavrić, Sarajevski otvoreni centar
Godina 2015. donijela nam je velike promjene. Na političkom nivou desilo se ono što niko nije očekivao: Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa Evropskom unijom je stupio na snagu i Evropska unija nam je na lijepe oči ponudila nastavak integracijskog procesa. Formiranje izvršne vlasti na proljeće 2015. donijelo nam je veći broj žena na izvršnim funkcijama, koji naravno nikako nije zadovoljavajući, ali ipak broj koji ulijeva nadu da možemo bolje. Određene_i parlamentarke_ci pokazale_i su spremnost da sarađuju sa organizacijama civilnog društva i da su partnerstva sa nama, stranim plaćenicima, moguća. Parlamentarna skupština BiH je po prvi put, i uz mnoga negodovanja po hodnicima i na kafe pauzama, obilježila 17. maj – Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije i tako otvorila nezaustavljivi put borbe za ravnopravnost lezbejki, gejeva, biseksualnih, transrodnih i interspolnih (LGBTI) osoba kroz same institucije vlasti.
Mnogi procesi su otpočeti. Neki od njih i u pogrešnom pravcu. I pored toga što rezultati nisu odmah vidljivi, promjene iz 2015. ulijevaju nadu da će 2016. biti godina istinskih promjena.
Ovo su promjene i događaji koje nas očekuju u ovoj godini.
1. MERLINKA JE ZA SVAKOG: Festival LGBT filma po četvrti put u Sarajevu
Za nas aktivistička godina 2016. počinje 29. i 30. januara – možda najmanjim, ali posebnim festivalom. Sarajevski otvoreni centar je po četvrti put domaćin Beogradskog festivala. Po četvrti put je Merlinka u Sarajevu. Pored zanimljivih filmova, u programu izdvajamo koncert fantastičnog lezbejsko-feminističkog hora LE ZBOR. Svi dobronamjerni ljudi su dobrodošli na ovu proslavu života, ljubavi, raznolikosti, ali i otpora nasilju.
Prisjetimo se, učesnice_ke festivala 2014. godine napalo je 12 huligana i ovaj napad, kao i napad na Queer Sarajevo Festival 2008. godine nikada nije procesuiran. 2016. će zasigurno biti i godina kada ćemo nastaviti pravnu borbu za procesuiranje napada iz 2014. godine.
2. Novi način osnivanja i finansiranja sigurnih kuća: bolja ili gora zaštita žrtava nasilja u porodici u Federaciji BiH?
Usvajanjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH 2013. godine stvoreni su uslovi za sistemsku borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. Zakon u članu 35. predvidio je i uslove za finansiranje sigurnih kuća za privremeni smještaj žrtava nasilja. Federacija BiH od usvajanja zakona pa do danas nikada nije ispunila zakonsku obavezu sufinansiranja sigurnih kuća u iznosu od 70%. 2015. godine Vlada FBiH je zaključila da odredba iz člana 35. nije jasna. Umjesto da traži tumačenje ove odredbe, Vlada je odlučila da pristupi izmjenama i dopunama ovog zakona. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH usvojen je 2. decembra 2015. na Predstavničkom domu PFBiH te je upućen u javnu raspravu. Predložene izmjene zakona predviđaju da sigurne kuće moraju imati status ustanove, te da se više neće finansirati sigurne kuće kao takve, nego će iste dobijati podršku po smještenoj žrtvi, a sama federalna vlada će utvrđivati cijenu smještaja. Sarajevski otvoreni centar, Medica Zenica i Vive žene Tuzla, ali i mnoge druge organizacije, na čelu sa organizacijama okupljenih u Sigurnoj mreži BiH, suprotstavile su se ovoj ideji i predložile alternativno rješenje. U januaru 2016. nastavljamo da lobiramo članice_ove federalne vlade i parlamenta kako bi se došlo do rješenja koji će pružiti najbolju zaštitu žrtvama nasilja u porodici.
3. Poboljšani Zakon o zabrani diskriminacije: bolja zaštita LGBTI osoba od diskriminacije
Vijeće ministara BiH usvojilo je krajem decembra 2015. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije, te isti uputilo u parlamentarnu proceduru. Pored odličnih promjena u proceduralnom smislu, koje žrtvi diskriminacije garantuju bolji način zaštite, ovaj zakon predviđa i uvođenje novih osnova na kojima je zabranjena diskriminacija. Sarajevski otvoreni centar je od početka (septembar 2015.) procesa rada na izmjenama i dopunama zakona dao svoj doprinos ovim promjenama.
Nacrt zakona, koji će se na proljeće 2016. naći na dnevnom redu oba doma Parlamentarne skupštine BiH, uključuje i zabranu diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije (bitno za lezbejke, gejeve i biseksualne osobe), rodnog identiteta (važno za transrodne osobe) i spolnih karakteristika (izuzetno važno za interspolne osobe).
Kada se ovaj zakon usvoji, BiH će biti druga država u Evropi koja interspolnim osobama garantuje eksplicitnu zaštitu od diskriminacije. Svakako, stvarna borba otpočinje tek kasnije, kada se prvi slučajevi diskriminacije LGBTI osoba krenu procesuirati, ali i ova promjena je veliki iskorak.
4. Otpočinje borba za pravedniji način isplata porodiljskih naknada u Federaciji BiH
Veliki broj studija i izvještaja utvrdio je diskriminaciju na osnovu prebivališta (kanton u kojem se živi) i sektora rada. Iste te studije i izvještaji predložili su i formiranje jedinstvenog fonda na nivou Federacije BiH. Premijer Novalić je u nekoliko navrata najavio formiranje takvog fonda. Sarajevski otvoreni centar će svojim radom nastaviti da doprinosi ovom procesu, u nadi da ćemo 2016. dobiti zakon kojim se uspostavlja novi fond i tako donose nova, pravednija rješenja.
5. Prava LGBTI osoba u operativnim planovima entiteta i države
Vlada Republike Srpske je u decembru 2015. usvojila godišni operativni plan po Gender akcionom planu koji po prvi put predviđa konkretne mjere za unapređenje prava LGBTI osoba. Početkom 2016. usvojiće se operativni planovi i za Federaciju BiH i na državnom nivou. I u ovim operativnim planovima će se naći konkretne mjere za unapređenje prava LGBTI osoba.
Tako će 2016. po prvi put institucije u BiH raditi na konkretnim problemima koji se odnose na nasilje, trening državnih službenica_ka i izmjenu zakona. Ako se uzme u obzir da je do sada bilo teško ostvariti uopšte bilo kakav dijalog sa predstavnicama_ima institucija, ovo je velika promjena.
6. Izmjenama zakona o vladama do većeg broja žena u izvršnoj vlasti
Kao rezultat tematske sjednice koja je održana na jesen 2015. u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, na kojoj je prezentovan i prijedlog Sarajevskog otvorenog centra, nastala su dva nacrta zakona. Prvi je nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeću ministara, a drugi je nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Federacije BiH.
Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH podržala je na svojoj posljednjoj sjednici krajem decembra 2015. nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vijeću ministara i isti bi se trebao naći na dnevnom redu oba doma Parlamentarne skupštine BiH na proljeće 2016.
Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Federacije BiH Sarajevski otvoreni centar je u decembru 2015. prezentirao Komisiji za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije. Predstoji njegova diskusija na nivou komisije.
Ukoliko se ova dva zakona usvoje, buduće vlade, nakon Opštih izbora 2018. godine, neće se moći formirati bez da najmanje 40% ministarskih pozicija zauzmu žene.
7. Otpočinje diskusija o zakonu o životnom partnerstvu
Iako su problemi LGBTI zajednice mnogi i raznoliki ne treba zaboraviti jednu od sistemskih diskriminacija – nemogućnost ostvarivanja prava koji proizilaze iz zajedničkog porodičnog života istospolnih parova. Sarajevski otvoreni centar je 2015. otpočeo rad na ovom pitanju, a 2016. ćemo prezentirati prijedlog Zakona o životnom partnerstvu. Kroz svoj zvanični stav prema ovom zakonu, bh. stranke će pokazati koliko su stvarno stranke svih građanki_a i da li su istinski za evropske integracije Bosne i Hercegovine.
8. Izmjene Izbornog zakona BiH: rodna kvota od 50%
Godine 2015. oformljena je interresorna radna grupa, koju čine parlamentarke_ci, ministrice_i i predstavnice_i Centralne izborne komisije BiH, sa ciljem da se izrade prijedlozi za izmjenu i dopunu Izbornog zakona BiH ili možda čak i potpuno novi Izborni zakon. Na gore spomenutoj tematskoj sjednici Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH u septembru 2015, Sarajevski otvoreni centar je predložio svoj prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona, sa ciljem da se poveća broj izabranih parlamentarki na minimalno 40%.
S obzirom da se naš prijedlog zasnivao na zadržavanju otvorenih izbornih lista, a da se trenutna politička diskusija vodi u pravcu zatvaranja izbornih lista, vrlo brzo ćemo predložiti i novo rješenje, koje će, u slučaju da se uvedu zatvorene liste, predvidjeti obaveznu rodnu kvotu od 50%.
9. Borba za dostojanstven život transrodnih osoba
Godine 2015. je otvorena i diskusija za unapređenje prava transrodnih osoba u Bosni i Hercegovini. Organizovana je prva konferencija o pravima transrodnih osoba, te je urađena i prva studija o pravima i životu transrodnih osoba u BiH.
2016. će otpočeti i zagovaranje za usvajanje Zakona o rodnom identitetu Federacije BiH i Republike Srpske, koji bi transrodnim osobama pružio sistemsku zaštitu i omogućio im dostupnost specifičnim pravima u skladu sa njihovim potrebama. Sarajevski otvoreni centar će predstaviti model zakona koji je izradila naša radna grupa.
10. Konačna izmjena Krivičnog zakona FBiH: pravno regulisanje krivičnih djela počinjenih iz mržnje i govora mržnje
Godina 2016. mora konačno donijeti izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH. Od 2010. godine Federacija BiH radi na tome da se kroz Krivični zakon reguliše kažnjavanje krivičnih djela počinjenih iz mržnje i govora mržnje. Sarajevski otvoreni centar, u ime Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje, izradio je komparativnu analizu, te prijedlog amandmana na Zakon. Dokument smo dostavili_e svim parlamentarkama_cima i Ministarstvu pravde FBiH. Organizovali_e smo konferenciju na ovu temu u decembru 2015, koju je otvorila Vesna Švancer, potpredsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kada je i obećala da će se izmjene Krivičnog zakona FBiH ubrzo naći na dnevnom redu Parlamenta Federacije BiH. Nastavićemo lobirati ubjeđeni da će u narednih nekoliko sedmica Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH biti na dnevnom redu parlamentarki_aca.
Napominjemo da redni brojevi nabrojanih tema nikako ne označavaju stepen važnosti ili neki drugi oblik hijerarhije, već predstavljaju oblasti na kojima Sarajevski otvoreni centar istovremeno i u punom kapacitetu radi. Budući da godinama aktivno reagujemo na dešavanja u našem društvu, i tokom 2016. godine bićemo otvoreni za sva relevantna pitanja.
Saša Gavrić je jedan od osnivača i izvršni direktor Sarajevskog otvorenog centra, organizacije koja zagovara društvenu inkluziju i puno poštivanje ljudskih prava LGBT osoba i žena.
