Prema uzoru na kampanju plakata Zašto žene ne dobacuju muškarcima na ulici? Žarane Papić i Ivana Vejvode (uz dizajn Dragana Stojanovskog) 1976. godine u Beogradu, literarni, antifašistički queer kolektiv Književna Zadruga je odlučilo danas propitati rodne i spolne uloge i stereotipe u društvu kroz novi kvir&femi projekt Zašto?
PIŠE: Vanja Šunjić
Ono što su tada Papić, Vejvoda i Stojanovski uradili bilo je društveno vrlo važno, smjelo i revolucionarno, te smo kao omaž toj izložbi u istom ključu, ali novim okolnostima željeli propitati današnje uloge i stereotipe.
Živimo u okruženju koje je vrlo nasilno i radikalno, pa na ulici, u školama, na društvenim mrežama i kroz medijske sadržaje svjedočimo govoru mržnje, šovinizmu i verbalnom nasilju koje se toliko ustalilo u naš jezik da ga više niti ne primjećujemo. Javni prostor uglavnom uvijek osvajaju oni koji su više glasni i nasilni, nauštrb drugih koji bi imali šta da kažu. Žrtve ovakve situacije u patrio-patrijarhalnom okruženju su najčešće žene i djevojčice, a njihovi odgovori na ovakav tretman su uglavnom šutnja i povlačenje, jer sve drugo bi vrlo često iniciralo nova potpitanja i nasilje, koji bi i dalje uznemirivali drugu stranu.
U projektu Zašto? antropomorfne figure (životinjske glave u ljudskim tijelima/odijelima) udaljene od društvenih normi (rod, spol, normalna tjelesnost) postavljaju niz (logičnih) kontrapitanja našoj svakodnevnici, po principu: Ako muškarci trube ženama kad voze, zašto žene ne trube muškarcima koji voze?
Kroz ovaj umjetnički projekat, Književna Zadruga otvara važna pitanja neplaćenog ženskog rada pitajući Zašto ženu po dolasku s posla ne dočeka čista kuća i spremljen ručak? Ili Zašto muškarac ne ostaje kući neplaćeno raditi?, rodne uloge Zašto Hasan- Aga, a ne begovice Pintorović?, rodne stereotipe Zašto nije muž, otac, kralj?
Budući da bosanskohercegovački pravni sustav ne poznaje trans osobe, a ni javnost nije dovoljno zainteresovana za njihovu problematiku, kroz kvir&femi projekt Zašto? postavlja se pitanje Zašto cis osobe mogu kod plastičnog hirurga bez potvrde psihijatra? i Zašto se cis osobe ne pita šta im je u gaćama?
Književna Zadruga se deklariše kao queer kolektiv, uz jasnu poruku da queer borba danas ujedinjuje najveći broj naših fragmentiranih borbi protiv različitih neprijatelja i ugnjetača koji žele da suspenduju slobodu, hrabrost i sve oblike drugosti i neuklapanja u određene normative.
Kako se ne radi o jednom, nego o nizu antropomofrnih bića, tako ni glasovi koji govore ne moraju nužno ostati isti. Pored izvornih 15-20 kontrapitanja koje je pripremila KZ, ideja je otvoriti se ka društvu/čitateljima/publici i dopustiti im, da i oni daju glas/ osmisle pitanja za naša radoznala antropomorfna stvorenja i tako anonimno podijele iskustvo u kojem je neko spram njih vršio verbalno nasilje, ali i pošalju poruke da je to nedopustivo i da ćemo reagovati na svaki takav čin.
Komunicirajući sa publikom putem komentara i poruka, nakon objave određenih plakata, zaključili smo da je veliki broj nas izložen verbalnom, pravnom, institucioanlom i drugim vidovima nasilja i važno je da se to podijeli sa ostalima. Cilj je da se od materijala napravi putujuća izložba koja će imati priliku da se predstavi u galerijama diljem zajedničkog kulturnog prostora, jer su naše pozicije gotovo jednake i svi zajedno živimo u teroru istih stereotipa, a naše dužnosti su da reagujemo na njih.
Boreći se za sve obespravljene i reagujući na nepravdu koju vidimo/čujemo/osjetimo stvaramo solidarnije društvo. Zato i Ti pomozi životinjama iz Književne Zadruge da dobiju svoje poruke i kažu sve ono što Ti šutiš, a muči Te.
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
