Donosimo intervju s Amilom Brkovićem, novim pravnim savjetnikom pri Sarajevskom otvorenom centru. Pravnik Amil s zajednicom dijeli korisne informacije o besplatnom i senzibiliziranom pravnom savjetovanju za LGBTIQ osobe te iskustva i savjete koji vam mogu zatrebati i pomoći.
PIŠE: Matej Vrebac
Sarajevski otvoreni centar već dugi niz godina pruža usluge besplatnog pravnog savjetovanja i zastupanja, a odnedavno si ti osoba koja vodi pravno savjetovanje. Koje usluge su na raspolaganju onima koji se jave za pravno savjetovanje?
Imajući u vidu specifičnost LGBTIQ zajednice kao izrazito marginalizirane u bosansko-hercegovačkom društvu, dovelo nas je do sasvim pragmatične potrebe za osnivanjem pravnog savjetovanje koje će na profesionalan, adekvatan i pravovremen način odgovoriti realnim potrebama LGBTIQ osoba. Kroz pravno savjetovanje pružamo sljedeće usluge LGBTIQ osobama iz BiH:
– pravno savjetovanje u slučaju diskriminacije počinjene na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika
– pravno savjetovanje u slučaju počinjenja krivičnog djela zločina iz mržnje i/ili govora mržnje prema pripadniku_ici LGBTIQ zajednice u BiH
– pravno savjetovanje u slučaju traženja azila na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika
– pisanje pisama podrške osobama koji su u procesu dobijanja azila u inostranstvu na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika
– asistiranje i pomoć pri pisanju odgovarajući podnesaka, žalbi, pritužbi, prigovora
Osim toga, u predmetima čije rješavanje može imati dugoročan i općekoristan značaj za sve LGBTIQ osobe u BiH, Sarajevski otvoreni centar nudi i dodatnu mogućnost besplatnog angažiranja advokata_ice za konkretno zastupanje. Osim što su naše usluge besplatne kako ste naglasili, bitno je napomenuti i da su one povjerljive i senzibilizirane.
U kojim situacijama je poželjno i potrebno zatražiti usluge pravnog savjetovanja te kakva pomoć se može očekivati?
Ukoliko su prava i slobode LGBTIQ osoba na bilo koji način ugrožena, osporena, onemogućena i narušena, pozivam LGBTIQ osobe da se obrate za stručni savjet. U praksi, to mogu biti svakodnevne životne situacije poput diskriminacije i/ili nasilja u porodici, obrazovnom sistemu, zdravstvenoj zaštiti, na radnom mjestu, prilikom zapošljavanja i otkazivanja ugovora o radu, stanovanju, javnom informiranju i medijima, socijalnoj zaštiti i generalno bilo kojem neprofesionalnom odnosu državnih službenika_ica (policija, pravosuđe i sl.) prema LGBTIQ osobama.
U slučaju nasilja i diskriminacije, kome bi se LGBTI osobe trebale obratiti i koje korake preduzeti?
Da bi vam odgovorio na pitanje, smatram da je potrebno prvo razgraničiti pojam nasilja i diskriminacije. Ukoliko je osoba žrtva fizičkog nasilja i/ili prijetnji, u takvim situacijama nadležnost preuzimaju organi poput policije i tužilaštava. Sa druge strane diskriminacija najkraće i prosto rečeno podrazumijeva različit tretman LGBTIQ osoba u odnosu na druge osobe što dovodi do uskraćivanja i/ili ograničavanja prava i sloboda na ravnopravnoj osnovi. U nekim situacijama linija razgraničenja između nasilja i diskriminacije faktički ne postoji npr. ako je riječ o seksualnom uznemiravanju. Promatrano iz sociološkog-psihološkog aspekta, diskriminacija ima korijen u stereotipima i predrasudama prema gejevima, lezbejkama, biseksualnim, transrodnim, interspolnim i queer osobama te predstavlja stepenicu koja u praksi vodi ka nekom obliku nasilja.
Ako je LGBTIQ osoba žrtva diskriminacije, on_ona zaštitu svojih prava može tražiti prvo interno od nadređene osobe (npr. direktor škole, poslodavac i sl.), Institucije Ombudsmana za ljudska prava BiH, Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Gender Centra u FBiH i RS-u i nadležnog suda.
U situacijama kada LGBTIQ osoba nije sigurna i osnažena kome i kako da se obrati, najbolje je da kontaktira pravno savjetovanje Sarajevskog otvorenog centra.
O kojim pravima i mehanizmima zaštite LGBTI osobe najčešće nisu upoznate, a bilo bi korisno da ih znaju?
Obzirom da većina osoba ne raspolaže pravnim znanjem koje bi im omogućilo da konkretnu životnu situaciju podvedu pod zakonsku normu, to dovodi do faktičke situacije da osobe ne znaju zaštititi svoja prava. Dodatni problem koji usložnjava pravni položaj LGBTIQ osoba je strah od prisilnog outiranja u konkretnom postupku zaštite prava u slučaju da osoba prethodno nije obznanila svoju seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet. Upravo u takvim situacijama pravno savjetovanje Sarajevskog otvorenog centra nudi svoje usluge LGBTIQ osobama koje između svega navedenog podrazumijeva i upućivanje na konkretan mehanizam zaštite (policija, tužilaštvo, institucije koje štite od diskriminacije). U kontekstu krivičnopravne zaštite, bitno je istaknuti da je Sarajevski otvoreni centar do sad uspostavio kontakt tužitelje_ice za zaprimanje krivičnih prijava od LGBTIQ osoba pri tužilaštvima u Tuzlanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Unsko-sanskom, Zeničko-dobojskom kantonu, Kantonu Sarajevo i Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju. Svakako da ubuduće planiramo nastaviti ovu praksu kako bi pokrili područje cjelokupne države.
Kakvo je tvoje dosadašnje iskustvo u radu kao pravnog savjetnika?
LGBTIQ zajednica je zaista šarolika i to podrazumijeva različite upite i moj pristup savjetovanju. Ono što je nažalost zajedničko većini osoba iz zajednice jeste da su nerijetko žrtve nasilja i/ili diskriminacije od strane porodice ali i šireg kruga ljudi. Iako pravo zna nekad biti komplicirano što je posljedica administrativno-teritorijalne organizacije BiH, ja lično nastojim da LGBTIQ osobama pružim savjet na razumljiv, konkretan, pojednostavljen i senzibiliziran način što se do sada pokazalo učinkovitim. Pravno savjetovanje smatram i profesionalnim izazovom jer neki predmeti zahtijevaju istovremeno kombiniranje više pravnih grana da bi se došlo do konkretnog rješenja. Osim toga, bosansko-hercegovački zakonski okvir sadrži dosta pravnih praznina u kontekstu reguliranja pravnog položaja LGBTIQ osoba što dodatno usložnjava proces pravnog savjetovanje. To znači da je u nekim situacijama potrebno pronaći alternativno rješenje. Bez obzira na postojeće izazove, nastojim da na svaki upit od LGBTIQ osoba odgovorim profesionalno i adekvatno.
Koji su kanali preko kojih se može doći do pravnog savjetovanja?
LGBTIQ osobe se na pravno savjetovanje mogu javiti mailom na [email protected], telefonski (poziv, viber, whatsapp, sms) na +387 (0) 62 123 561 ili dolaskom u ured Sarajevskog otvorenog centra na adresi Ulica Podgaj broj 4, 71000 Sarajevo.
Članak je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj članka isključiva je odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
