PIŠE: Anisa Pračić Šehić
Prva bosanskohercegovačka Povorka ponosa održana je, sad već davne, 2019. godine u Sarajevu. Bio je to historijski trenutak za LGBTIQ+ zajednicu, ali i cjelokupno društvo kada su se ulicama glavnog grada vijorile na stotine zastava duginih boja, a hiljade građana jasno i glasno uzvikivale parole za ravnopravnost, slobodu i ljubav.
Od tada pa do danas, Povorka ponosa postala je najmasovniji protestni marš u glavnom gradu BiH, s jasnom porukom i ciljem – borba protiv diskriminacije, homofobije, bifobije i transfobije, te osiguranje osnovnih ljudskih prava za sve građane i građanke, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju ili rodni identitet.
O tome šta nas očekuje na šestoj Povorci ponosa, da li institucije reagiraju na zahtjeve organizatorica i organizatora i zašto je važna Bh. povorka ponosa, razgovarali smo s Vanjom Šunjić i Lejlom Huremović, članicama Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa.
Značaj Bh. povorke ponosa
U posljednjih šest godina, Bh. povorka ponosa izrasla je iz historijskog događaja u snažan simbol otpora, zajedništva i borbe za prava LGBTIQ+ osoba u Bosni i Hercegovini. Njen razvoj se odvijao u vrlo izazovnom društveno-političkom kontekstu, ali upravo zbog toga predstavlja važan prostor za izgradnju vidljivosti i afirmaciju osnovnih ljudskih prava.
„Povorka je postala simbol borbe za prava LGBTIQ+ osoba i važan glas protiv diskriminacije, nasilja i sistemske nepravde. Vjerujem da je kroz sve ove godine Povorka doprinijela normalizaciji prisustva LGBTIQ+ osoba u javnom prostoru, ojačala osjećaj zajednice unutar samog pokreta i potaknula širu društvenu diskusiju o ljudskim pravima“, kazala nam je Huremović, ističući značaj savezništava s drugim građanskim i feminističkim pokretima. Međutim, borba još uvijek traje. „Još uvijek postoji nerazumijevanje važnosti kontinuirane podrške i izlaska na ulicu, u kontekstu šire društvene slike i tokova.“
Šutnja institucija otežava napredak u ostvarivanju zahtjeva Bh. povorke ponosa
Na institucionalnom nivou, napredak je minimalan. “Kada govorimo o političkom i institucionalnom smislu, mnogo toga je ostalo u sferi pojedinaca/ki koji su otvoreni ili voljni pružiti podršku, bez značajnih sistemskih pomaka. Osjeća se otpor koji dolazi od institucija, kao i predstavnika/ca vlasti, da se proaktivno zalažu za prava LGBTIQ+ osoba i da napokon naprave neke značajne zakonske promjene”, dodaje Huremović.
Od prve Bh. povorke ponosa iz 2019. organizatori i organizatorice uporno ističu iste ključne zahtjeve prema institucijama, tražeći osnovna ljudska prava i zaštitu za LGBTIQ+ zajednicu. Međutim, već šestu godinu zaredom vlasti ne pružaju konkretne odgovore, a posljedice tog ignorisanja su duboke i svakodnevne.
“Uporno ističemo nekoliko konkretnih zahtjeva prema institucijama, a to je usvajanje Zakona o istospolnim zajednicama, koji bi osigurao pravno priznanje i osnovna prava za LGBTIQ+ parove, efikasnu zaštitu od govora mržnje i zločina iz mržnje, uključivanjem definicije zločina iz mržnje u krivične zakone, uključujući hitnije i odlučnije reakcije pravosuđa i policije, donošenje Zakona o rodnom identitetu kojim bi trans osobe bile zaštićene i prepoznate, te kako bi dobile adekvatnu podršku. Tražimo i zaštitu od nasilja u porodici, budući da je to mjesto na kojem LGBTIQ+ osobe najviše doživljavaju nasilje, ali o ovome problemu u kontekstu nasilja u porodici se kroz naš sistem ne priča. I na koncu, budući da se povorka dešava u glavnom gradu BiH, Sarajevu, tražimo izmjene i dopune Zakona o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo koji bi bio u skladu s evropskim standardima slobode okupljanja,” govori Huremović.
Posebno zabrinjava to što izostanak institucionalne podrške šalje jasnu poruku da država ne priznaje njihove živote i prava kao jednako važne. Takva situacija ima ozbiljne psihosocijalne posljedice i otežava svakodnevni život mnogih LGBTIQ+ osoba. „Ignorisanje ovih zahtjeva ima direktne posljedice na LGBTIQ+ osobe u BiH. I dalje živimo bez osnovne pravne sigurnosti, izloženi smo svakodnevnoj diskriminaciji, nasilju i društvenoj stigmi,“ zaključuje Huremović.
Ljubav je zakon
Slogan ovogodišnje Bh. povorke ponosa, “Ljubav je zakon”, nosi snažnu i višeslojnu poruku koja istovremeno poziva na ravnopravnost, izražava otpornost i naglašava duboki smisao borbe za ljudska prava.
U razgovoru s nama, Vanja Šunjić, članica Organizacionog odbora, obrazložila nam je ovogodišnji slogan i šta se njime želi poručiti društvu i institucijama.
“Ljubav je zakon nosi dvostruko značenje: da zakon mora štititi ljubav, ali i da je ljubav jača od svakog zakona koji pokušava da nas ignoriše, isključi ili izopšti. Naša prava nisu tema za raspravu. Nisu stvar političkog trenutka, niti privilegija koju vlasti mogu da dodijele – ili oduzmu – kad im odgovara. Prava LGBTIQ+ osoba su neporeciva. Ljubav LGBTIQ+ osoba je stvarna. Borba LGBTIQ+ osoba je zakonita. Kroz ovaj slogan institucijama poručujemo da je vrijeme da prepoznaju prava LGBTIQ+ osoba u svim zakonima i da nijedna ljubav ne smije biti pravno nevidljiva. Pravda nije pravda ako bira koga će zaštititi, a koga će ignorisati. S druge strane, ovaj slogan zajednicu podsjeća da je u ljubavi njena snaga i identitet, i da niko od nas ne smije stati dok LGBTIQ+ prava ne budu zagarantovana zakonom.“
Bh. povorka ponosa ulazi u novu fazu borbe i vidljivosti
Ovogodišnja kampanja Bh. povorke ponosa, uz slogan „Ljubav je zakon“, nosi do sada najjasniji i najkonkretniji zagovarački fokus. Iako reakcije javnosti još nisu poznate jer je tema tek predstavljena, organizatorice i organizatori očekuju pozitivne odjeke – prvenstveno iz same zajednice, ali i šire javnosti, pa čak i iz institucionalnih krugova.
“Povorka ponosa je neformalni kolektiv i svaka godina donosi neke nove ljude, energije i drukčiji pristup kroz koji svi uočavamo neke nove stvari, propitujemo stare i nastojimo izvući najbolje od toga. S druge strane, globalna radikalizacija svijeta i političke promjene u BiH donose i neke nove izazove. Ono što je drukčije jeste i to što ove godine u Tuzli, Brčkom, Mostaru i drugim gradovima tokom Sedmice ponosa pokušavamo ukazati na vidljivost LGBTIQ+ osoba. Ove godine imamo jako mnogo kolaboracija s različitim umjetnicama i umjetnicima iz BiH i regiona, dio programa Sedmice ponosa organizujemo sa Sarajevskim otvorenim centrom i Kvirhanom, i mogu slobodno da kažem da ove godine Povorka ponosa i Sedmica ponosa nekako postaju dijelom mejnstrim kulture grada,” kazala nam je za kraj Šunjić.
Organizatorice i organizatori Bh. povorke ponosa vjeruju kako će ovo biti najnježnija, ali zagovarački i politički najsnažnija Povorka ponosa, koja će se održati 14. juna 2025. u Sarajevu.
