Ah, što ćemo ljubav kriti
Bilbord kampanja Sarajevskog otvorenog centra za vidljivost lezbejskih i gej parova i njihovih prava
Iako nevidljivi, istospolni parovi su realnost, država mora prepoznati lezbejske i gej parove kroz zakon stoji u bilbord kampanji Sarajevskog otvorenog centra i Fonda otvoreno društvo BiH koja kreće danas i trajat će do 24. februara, obuhvatajuću opšteprihvaćeni praznik ljubavi, dan kojim će dominirati prizori heteroseksualnih srećnih parova, onih koji o svojim emotivnim vezama nikome ne moraju ništa da objašnjavaju niti da se pravdaju.
Upravo kampanja koja zahvaljujući ovom datumu ulazi u prostor mainstream-a odličan je način komunikacije o nužnosti jednake vidljivosti u društvu i ravnopravnosti pred zakonodavstvom lezbejskih i gej parova.
Piše: Kristina Ljevak
Nije malo konzumerističkih bedastoća na ovom svijetu, ali bez sumnje Dan zaljubljenih ili Valentinovo jedan je od uspješnijih praznika nastao u režiji boga trgovine. Iako je nemoguće da se tokom njega dostigne nivo opsesivnog kupovanje koje podrazumijeva Božić u zapadnom dijelu svijeta i Valentinovo po broju uvelih ruža i plišanih srculencadi sasvim dobro kotira.
Zbog toga je, između ostalog, LGBT bilbord kampanja na sveti praznik ljubavi odličan aktivistički izbor i najbolji odgovor na vječno pitanje čemu parada homoseksualaca kad ne paradiraju ni heteroseksualne osobe.
A paradiraju. I pisali/e smo i govorili/e o tome često, ali sve ono što je prihvaćeno kao dio društvenih konvencija, poput kolektivnih vjenčanja heteroseksualnih parova i sličnih oblika javne demonstracije društveno prihvaćene ljubavi, paradiranjem se ne doživljava.
Kada vas na bilbordima dočeka Nataša+Lejla i Nino <3 Damir, pročitajte to onako kako piše. I iščitajte poruku, odnosno poziv za zajedničko zalaganje na putu ka obezbjeđivanju preduslova koji će lezbejke, gej, biseksualne i trans (LGBT) osobe u Bosni i Hercegovini prestati dovoditi u poziciju permanentne ranjivosti zbog svakodnevnog kršenja elementarnih ljudskih prava.
Nataša, Lejla, Nino i Damir te njihovi/e brojne prijatelji/ce ne dijele iskustvo parova koji svoje poruke razmjenjuju na primjer na Ajfelovom mostu u Sarajevu koji postaje javni pano za želje, čestitke i poruke, izvinjenja i traženje oprosta partnera/ice.
U heteroseksualnim vezama parovi ako se ”bore” oni to čine međusobno, najčešće želeći da svako/a po vlastitoj viziji oblikuje vezu. Istospolni parovi čine to isto, ali njihova borba podrazumijeva i borbu protiv sistema koji ne prepoznaje jednakost u ljubavi u kojoj bismo svi trebali/e biti jednaki/e.
Jedina porodica koju LGBT osobe imaju najčešće je ona koju su izgradili/e sa svojim/om partnerom/icom. U Bosni i Hercegovini ta vrsta porodice i zajedništva nepostojeća je kategorija pred zakonom.
Dok bračni parovi i partneri u vanbračnim heteroseksualnim vezama koji su zajedno duže od tri godine ili kraće ako se u vezi rodilo dijete u BiH imaju preko hiljadu zajedničkih prava, istospolni nemaju nijedno, osim da se vole u ”svoja četiri zida” kako im je društvo namijenilo.
Pored raspolaganja i nasljeđivanja zajedničke imovine, zagarantovano pravo osoba u heteroseksualnom partnerstvu podrazumijeva i mogućnost donošenja ključnih odluka u trenutku kad je život i zdravlje njihovih partnera/ica ugroženo.
LGBT osobe ne mogu ni posjetiti u bolnici svoje partnere/ice onda kada su posjete isključivo dozvoljene bliskim članovima porodice.
Mogućnost da budu zdravstveno osigurani preko bračnog partnera/ice u slučaju nezaposlenosti ili nemogućnosti rada, pravo na plaćeno odsustvo u slučaju smrti ili bolesti partnera/ice, pravo da odluče na koji način će njihova imovina dijeliti u slučaju razvoda, raskida ili smrti, pravo automatskog nasljeđivanja imovine, pravo nasljeđivanja penzije samo su neka od podrazumijevajućih prava osoba u heteroseksualnim vezama.
Uz činjenicu da istospolni parovi nemaju ova niti bilo koje od hiljadu zagarantovanih prava u heteroseksualnim partnerstvima, dešava se da umjesto partnera/ce, u slučaju bolesti, smrti i nasljeđivanju imovine odluke donose isključivo biološki srodnici koji su odavno zbog istospolne seksualne orijentacije odbacili svog/svoju LGBT člana/icu porodice.
Ukratko neko sa kim dijelite život u bilo kojim nepredviđenim situacijama nema nikakvu mogućnost donošenja odluke o vašem životu. Pred zakonom pravo glasa i odluke imaju isključivo biološki srodnici/e.
Zbog članstva u Vijeću Evrope i presude Evropskog suda za ljudska prava, Bosna i Hercegovina je dužna istospolne zajednice pravno regulisati.
A s obzirom na razliku, odnosno potpuni disbalans u pravima istospolnih i heteroseksualnih parova, borbu za ozakonjavanje veza među LGBT osobama treba isključivo posmatrati kao na pravo o donošenju odluka o vlastitom životu.
Doneseni zakoni o istospolnim zajednicama u Hrvatskoj i Sloveniji ili o mogućnostima konvencionalnog sklapanja braka u razvijenim dijelovima svijeta, ni na koji način nisu ugrozili instituciju braka hetero parova.
Riječ je o procesima koji isključivo doprinose društvenoj demokratizaciji i što je najvažnije utiču na smanjenje broja samoubistava mlađih LGBT osoba.
Izgradnja društva u kojem će se svi, ne samo dobro osjećati, već imati jednaka prava, dio je civilizacijskih obaveza.
Svijest o tome da nas tuđa životna organizacija nikako ne može ugroziti trebala bi biti elementarna spoznaja. Zamka koja podrazumijeva naše vječito ”ali” i pokušaj zamjene teza te navođenje kako imamo prioritetnijih probema od rješavanja prava istospolnih zajednica, samo su loši izgovori i pokušaji da vlastitu homofobiju zamaskiramo u celofan.
Još uvijek imamo šansu da budemo bolji ljudi. Da nam ružičasto nadolazeće Valentinovo bude povod za aktivizam a ne samo konzumerizam. Da shvatimo kako u vlastitom okruženju imamo duže, postojanije i kvalitetnije istospolne zajednice nego što smo ih, možda, sami/e izgradili/e u vlastitim hetero.
Da ljubav osim što nema ni vjeru ni naciju, takođe nema ni pol.
Da se volimo i da nas vole. I da zaista svako unutar vlastitih kapaciteta pomogne da se ljubav ne krije i da ljubi ko koga hoće.
Pogledajte i video koji je uradio Sarajevski otvoreni centar u saradnji sa Feminističkom medijskom produkcijom – KRIVA uradili kako bismo objasnili zašto nam je potreban Zakon o zajednicama života istospolnih parova.
