Izvor i foto: Bljesak.info
”Nešto preko 10 posto sklopljenih životnih partnerstava sklopljenih u Hrvatskoj čine i parovi gdje je barem jedan partner ili partnerica strani državljanin ili državljanka, a najčešće se radi o osobama iz BiH i Srbije. Uzmimo u obzir i to da mnogi građani BiH imaju i hrvatsko državljanstvo, pa bi broj mogao biti još i veći”, rekao je za Bljesak.info Marko Jurčić iz Zagreb Pridea.
On je rekao kako je prema podacima Ministarstva uprave u Hrvatskoj sklopljeno oko 120 životnih partnerstava osoba istog spola. Podaci izlaze jednom godišnje, tako da su tačne brojke poznate za do kraja 2015. godine kada je sklopljeno 108 životnih partnerstava.
Diskriminacija prilikom izdavanja papira
Kaže kako u Zagreb Prideu često dobivaju upite ljudi iz BiH o tome koji su im papiri potrebni za sklapanje partnerstva u Hrvatskoj.
”Pravnu podršku pružali smo i parovima gdje su oba partnera državljani BiH, a baš je nedavno bilo jedno istospolno vjenčanje osobe iz BiH i osobe iz Hrvatske”, rekao je Jurčić.
Jurčić je rekao da se i prilikom izdavanja papira za sklapanje braka LGBT parovi suočavaju s diskriminacijom u matičnim uredima u BiH.
”Parove najviše zanima kako dokazati slobodno bračno stanje u RH, budući da se u nekim matičnim uredima u BiH ono izdaje samo za potrebe sklapanja heteroseksualnog braka u inozemstvu. To je diskriminacija i očigledno je da administracija namjerno nekada radi birokratski otpor. Slična situacija zna se dogoditi i u drugim zemljama koje ne priznaju nikakav oblik obiteljske zajednice za istospolne parove”, objašnjava Jurčić.
Dvije godine od donošenja zakona
Životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog (zakonski prepoznatog) spola sklopljena pred matičarom/kom u Republici Hrvatskoj koja se zasniva na načelima ravnopravnosti, međusobnom poštovanju dostojanstva, međusobnom pomaganju i uvažavanju.
Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola u Hrvatskoj je usvojen nakon njenog ulaska u Europsku uniju 15. jula 2014. godine.
Zakon je stupio na snagu s prvim danom mjeseca septembra iste godine, a njime su istospolni parovi dobili mogućnost uživati ista prava kao i bračni partneri, osim prava na posvajanje djece.
Životno partnerstvo se može sklopiti ako su: osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo istog (zakonski prepoznatog) spola, osobe koje sklapaju životno partnerstvo starije od 18 godina, osobe izjavile svoj pristanak za sklapanje životnog partnerstva te su sposobne za rasuđivanje, osobe koje sklapaju životno partnerstvo vjenčane pred matičarom/kom uz prisutnost dva/dvije svjedoka/kinje.
Probijen led na Balkanu
Marko Jurčić iz Zagreb Pridea kaže kako je Hrvatskoj trebalo deset godina da hrvatski parlament usvoji zakon koji je danas na snazi. Smatra da je time probijen led na Balkanu i da će sada sve ići mnogo lakše.
Rekao je da kako će BiH kad-tad morati regulirati pitanje bračnog partnerstva i LGBT brakova.
”Poznato nam je da u BiH već postoje inicijative u civilnom društvu koje traže i zagovaraju zakonsko priznanje obiteljske zajednice osoba istog spola. To je važna stvar i to je tek početak. Tako smo i mi krenuli i često smo u tom procesu bili usamljeni. Trebalo je proći preko deset godina da i hrvatski parlament usvoji zakon kakav danas imamo. Led na Balkanu je probijen i sada će ići mnogo lakše. Uostalom, već sada postoji barem desetak državljana BiH koji su u životnom partnerstvu sklopljenom u Hrvatskoj. Bh. državljani koji su u životnom partnerstvu sa EU državljanima imaju pravo slobodnog kretanja europskim gospodarskim prostorom pa će BiH kad-tad, zbog pridruživanja EU, morati regulirati i ovo pitanje”, objašnjava Jurčić.
*Tekst nastao u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske.
