Digitalno predstavljen Rozi izvještaj 2020 o stanju prava LGBTI osoba u BiH

U ponedjeljak, 18.05.2020. godine, u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra, održano je digitalno predstavljanje Rozog izvještaja 2020, godišnjeg izvještaja o stanju ljudskih prava LGBTI osoba u BiH.
Piše: Aida K.

Prezentacija je održana povodom 17. maja, Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, a osim učešća autora/ica Rozog izvještaja iz Sarajevskog otvorenog centra, pratiteljima/icama online prezentacije obratila se i Johanna Strömquist, ambasadorica Kraljevine Švedske u BiH, kao i Eric Nelson, ambasador SAD u BiH, te Reinout Vos, ambasador Kraljevine Nizozemske u BiH.

„Želim iskoristiti ovu priliku da kažem nekoliko riječi o radu Švedske na povećanju ljudskih prava LGBTIQ osoba, ali također želim iskazati divljenje dugogodišnjem partneru Sarajevskom otvorenom centru i onim što su postigli kroz svoj neumoran i ogroman rad, zajedno sa ostalim“, kazala je ambasadorica Johanna Strömquist, dodajući da je na mjesto švedske ambasadorice došla u septembru prošle godine, tako da joj je Povorka ponosa, koja se održavala u prvoj sedmici njenog boravka ovdje, i hiljade ljudi koji su izašli da podrže solidarnost, bilo jedno od prvih iskustava. „Međutim, koliko god da se sjećamo ovog divnog dana, trebamo da zapamtimo i sav naporan rad i strah koji je prethodio ovoj Povorci“, kazala je, naglašavajući pozitivna iskustva koja su, osim povorke, postignuta u prošloj godini, kao što je Akcioni plan o ravnopravnosti spolova i formiranje Radne grupe za izradu Zakona o istospolnom partnerstvu.

Ambasadorica Strömquist se osvrnula i na trenutnu situaciju izazvanu pandemijom COVID-19, te na rizik od negativnih posljedica na stanje ljudskih prava, demokratiju i vladavinu prava. „Želimo doprinijeti raspravi, na globalnom nivou, ali i ovdje, o utjecaju pandemije COVID-19, i našoj reakciji na to, na ljudska prava, demokratiju i vladavinu zakona, jer smo zabrinuti da postoje rizici da napori i odgovori na pandemiju mogu imati ozbiljne i dugotrajne posljedice na stanje ljudskih prava. Ovo je imanentna prijetnja u vijeme krize, i hitne mjere u borbi sa pandemijom COVID-19 ne bi trebale biti korištene da targetiraju LGBTIQ osobe, ili da budu korištene za uvođenje diskriminatornih zakona, ili politika“, kazala je, te naglasila da brojni izvještaji pokazuju povećan nivo nasilja zasnovanog na spolu i nasilja u porodici, uključujući i nasilje nad LGBTIQ osobama, kada su ljudi u karanteni, ili kada provode više vremena kući, te da su to neki od problema na kojima moramo zajedno raditi.

„Iako se zaista radujemo nastavku rada sa partnerima u BiH, i sljedećem događaju kao što je bila Povorka ponosa, istovremeno ne smijemo zaboraviti da mi moramo nastaviti u onom pravom smjeru, i da moramo biti dvostruko oprezni“, rekla je na kraju svog obraćanja ambasadorica Strömquist.

„SAD su opredijeljene za ljudska prava svih ljudi, a to je posebno važno za manjine čiji su glasovi često u tišini, i ne čujemo ih“, rekao je ambasador Eric Nelson na početku svog obraćanja, istakavši važnost Rozog izvještaja za društvo, koji se ogleda u činjenici da on oslikava stvarni položaj LGBTIQ osoba u BiH i probleme sa kojima se suočavaju, te ne dozvoljava da stvari gurnemo pod tepih i da se pretvaramo da ti problemi više ne postoje. „Mislim da ljudi trebaju da shvate da LGBTIQ zajednica ne traži nikakva posebna prava, nikakve privilegije, nego su to osnovna ljudska prava svih“, kazao je.

Reinout Vos, ambasador Kraljevine Nizozemske u BiH rekao je kako je prva Povorka ponosa postavila temelje za budućnost, i na taj način jasno pokazala da tišinu nećemo prihvatiti, te LGBTIQ zajednici u BiH poručio da nam predstoji naporan rad kako bi ljudska prava LGBTIQ osoba u BiH bila zagarantovana. „Mi ćemo nastaviti da se borimo, jer su to osnovna ljudska prava“, kazao je ambasador Vos.

Stanje ljudskih prava LGBTI osoba u BiH

O rezultatima istraživanja koji pokazuju napredak koji je BiH ostvarila u polju zaštite i unaprjeđenja ljudskih prava LGBTI osoba tokom 2019. godine, ali i o budućim izazovima koji se postavljaju pred institucije u BiH, cijelo bh. društvo, kao i o tome na čemu će biti fokus zahtjeva koji dolaze od LGBTI osoba i organizacija u narednom periodu, razgovarali/e su autori/ce Rozog izvještaja: Emina Bošnjak, izvršna direktorica, Vladana Vasić, rukovoditeljica zagovaranja, Darko Pandurević, koordinator programa, Jozo Blažević, koordinator programa, Delila Hasanbegović, koordinatorica programa i Nejra Agić, koordinatorica za komunikacije.

„Početkom aprila ove godine, SOC je mapirao potrebe i poteškoće LGBTIQ osoba koje su u toku samoizolacije bile prouzrokovane pandemijom COVID-19, sa ciljem prilagođavanja usluga koje trenutno nudimo zajednici“, kazala je Emina Bošnjak, izvršna direktorica SOC-a, te dodala da je većina odgovora potvrdila pretpostavku da je pandemija COVID-19 prouzrokovala dodatne psihološke poteškoće za LGBTIQ osobe. Neki od problema i poteškoća koji su mapirani bili su nasilje roditelja prema njihovoj LGBTI djeci, određeni broj LGBTI osoba je ostao bez posla u ovom periodu, dok je nedostatak kontakta i podrške problem koji je većina ispitanika/ca navela. „Također, za transrodne osobe je bilo karakteristično da tokom ovog perioda nisu imale pristup adekvatnim resursima koji su im potrebni u procesu tranzicije“, navela je Bošnjak. Pored ovih teškoća, mapiran je i strah od onog šta budućnost donosi LGBTIQ osobama. Imajući na umu primarno ekonomske, te političke uslove, koji nagovještavaju da dolazi budućnost u kojima će prava i položaj manjina najvjerovatnije biti ugrožen, Bošnjak je kazala da je pred nama period u kojem će, pored dosadašnje potrebe za psihosocijalnom podrškom, koju je pandemija dodatno produbila, LGBTIQ osobama biti potrebna i ekonomsko-socijalna podrška.

Vladana Vasić je predstavila najbitnija dostignuća, pomake i razvoj situacije koji se desio u proteklih godinu dana. „Prethodna godina je značajna, ne samo u kontekstu slobode okupljanja i prve Bh. povorke ponosa, nego i zbog toga što su se nakon Povorke pokrenuli neki procesi koje smo dugo vremena čekali, i koji će, nadamo se, imati veći utjecaj na ravnopravnost i položaj LGBTI osoba u BiH“, kazala je Vasić. Istakla je da su u saradnji sa institucijama na nivou Kantona Sarajevo doprinijeli usvajanju Gender akcionog plana za KS, dok je na državnom nivou započet proces rada na usvajanju Akcionog plana za ravnopravnost LGBTI osoba, koji koordinira Agencija za ravnopravnost spolova. „Na nivou FBiH, također je pokrenuta, nakon skoro dvije godine, Radna grupa koja će raditi na analizi propisa koji bi mogli doprinijeti ravnopravnosti, odnosno koji trebaju da otklone diskriminaciju istospolnih parova u FBiH, gdje smo uz pomoć Gender centra FBiH uspjeli da se uključimo u Radnu grupu.“ Istakla je da je ostalo još mnogo izazova, kao što je rad na zločinima iz mržnje, edukaciji državnih službenika, ali i policije i tužilaštva, te rad na pitanju vezanom za slobodu okupljanja.

Oblasti koje se odnose na ravnopravnost, suzbijanje diskriminacije, porodični život istospolne životne zajednice i azil, predstavio je Darko Pandurević. Iako, kako je rekao, već 11 godina imamo zakon koji prepoznaje seksualnu orijentaciju i rodni identitet i spolne karakteristike kao zabranjene osnove diskriminacije, još uvijek nemamo nijednu presudu. „Naivno bi bilo povjerovati da diskriminacija na postoji“, istakao je Darko, naglašavajući da je ključni problem implementacija zakona. Kazao je da se Sarajevski otvoreni centar zalaže za provođenje javnih politika i donošenje dokumenata na državnim nivoima koji sveobuhvatno identifikuje i aktere i mjere koje je potrebno provesti kako bi se implementiralo u praksi ono što već dugo stoji na papiru, čime bi se doprinijelo suzbijanju diskriminacije nad LGBTIQ osobama. Provođenje preporuka institucija ombudsmena; specifična modul obrazovanja sa fokusom na LGBTI pitanja za sudije, tužitelje i predstavnike pravosuđa; uvođenje internih akata i internih mehanizama svih pravnih osoba za rješavanje slučajeva diskriminacije LGBTI osoba; uspostavljanje sistema odgovornosti pravosuđa i drugih organa koji primjenjuju princip hitnosti u svim postupcima u kojima ispituju diskriminaciju, samo su neke od preporuka i smjernica za rad u periodu koji je pred nama.

Osvrnuo se i na trenutnu situaciju vezanu za migrante koji borave na području BiH, na LGBTI osobe među njima, kao i na loš, često neljudski tretman, kojem su svakodnevno izloženi, napominjući da je u Rozom izvještaju naveden detaljniji pregled stanja kada je u pitanju ova tema, ali i smjernice koje će biti potrebno pratiti u cilju poboljšanja trenutnog stanja.

O krivičnim djelima počinjenim iz mržnje i poticanju na mržnju, kao i o slobodi okupljanja, govorio je Jozo Blažević. „Ono što je zaključak, kada je u pitanju pravni okvir koji regulira oblast govora mržnje i krivičnih djela počinjenih iz mržnje, je da bi se krivični zakoni FBiH i Brčko Distrikta trebali uskladiti na način kako je to učinjeno u Republici Srpskoj 2017. godine, kako bi se krivični zakoni harmonizirali, te kako bi se pružila adekvatna zaštita svim građanima/kama u BiH, pa tako i LGBTI osobama.“ Naglasio je kako se u 2019. godini, od trenutaka najave prve Bh. povorke ponosa, do njenog održavanja, broj prijetnji prema LGBTI osobama utrostručio u odnosu na prethodne godine, a dogodila su se i dva napada na dva lezbejska para. U oba slučaja napadač je bio ista osoba i u prekršajnom postupku izrečena mu je kazna od ukupno 1.000 KM. „Ono što ostaje kao žaljenje je što se ni ovaj slučaj, kao ni mnogi drugi slučajevi prethodnih godina, nisu razmatrali kao krivično djelo počinjeno iz mržnje, odnosno zločin iz mržnje, što bi značilo i izricanje teže sankcije, jer bi se mržnja dodala kao otežavajuća okolnost“, kazao je Blažević, te podsjetio i na poteškoće Sarajevskog otvorenog centra koje je imao kada je riječ o javnim okupljanjima, dodavši da Rozi izvještaj donosi niz preporuka vezanih za izmjene zakonskih okvira kako bi se u budućnosti osigurala zaštita prava javnog okupljanja.

Kada su u pitanju prava transrodnih osoba, kako je istakla Delila Hasanbegović, koordinatorica programa, ništa se značajno nije promijenilo u odnosu na prethodne godine. „Trans osobe još uvijek ne mogu da promijene svoj JMBG i oznaku spola u ličnim dokumentima bez izvršene potpune medicinske prilagodbe spola, koju nije moguće izvršiti u BiH“, kazala je. Ovi problemi su ujedno i najčešći koje navode transrodne osobe koje se obraćaju SOC-u za pomoć. Kako je istakla, SOC je u prethodnoj godini organizovao niz treninga za medicinske radnika/ce (psiholozi/ginje, endokrinolozi/ginje, ginekolozi/ginje i urolozi/ginje) kako bi se unaprijedilo njihovo znanje i osiguralo adekvatno pružanje njihovih usluga transrodnim osobama kojima je to potrebno.

„Već spomenuti Gender akcioni plan KS među ciljevima ima i da se pravno urede medicinski i pravni postupci u slučaju interspolnosti, što nas raduje i nadamo se da će zaživjeti u narednom periodu“, kazala je Hasanbegović. Kada je riječ o interspolnim osobama, istakla je da je najvažnije da se omogući transparentno i dostupno informisanje o procedurama i tretmanu u slučaju rođenja interspolnih osoba, te da se zabrani tzv. medicinska prilagodba spola, i medicinski nepotrebni hirurški zahvati, bez potpunog pristanka osobe.

Nejra Agić, koordinatorica za komunikacije, govorila je o medijskom izvještavanju u 2019. godini, kada su u pitanju LGBTI teme. Kako je navela, Sarajevski otvoreni centar je analizirao 15 bh. medija, odabranih po kriteriju najvećeg broja objavljenih članaka i priloga vezanih za LGBTI tematiku. „Koliko su LGBTI teme u BiH u 2019. godini bile prisutne u medijima, govori i činjenica da je u 15 analiziranih medija objavljeno ukupno 1.701 tekst, odnosno prilog. Većina sadržaja je bila neutralna, 16% pozitivna, dok je samo 8% sadržaja bilo negativno.“ Napomenula je da su mediji uglavnom bili prenosioci informacija i izvjestitelji o događajima, te je još uvijek veoma mali broj priloga koji se bave pravima i problemima LGBTI osoba, kao i razlozima održavanja same Povorke ponosa. Dodala je da je Povorka ponosa, naročito od strane online medija bila iskorištena za povećanje čitanosti, reakcija i komentara, te da su često objavljivani senzacionalistički članci. Preporuke, obuhvaćene i Rozim izvještajem kada je u pitanju medijsko izvještavanje o LGBTI temama, odnose se na suzdržavanje od poticanja na mržnju, korištenje rodno osjetljivog jezika i politički korektne LGBTI terminologije, korištenje svoje uloge u edukaciji javnosti, u borbi protiv stereotipa i predrasuda i promovisanje tolerancije. „Mediji u BiH bi trebali ukazivati i na zakonsku regulativu i na upornost poštivanja ljudskih prava LGBTI osoba“, kazala je, te dodala da je neophodno da online mediji regulišu sekcije za komentare na svojim stranicama kao i na svojim društvenim mrežama, kako bi se suzbijala krivična djela koja pozivaju na diskriminaciju i nasilje.

Kompletno digitalno predstavljanje Rozog izvještaja, koji će uskoro biti dostupan online, moguće je pogledati ovdje.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!