Izvor i foto: Klix.ba
Dugogodišnja borba Sarajevskog otvorenog centra (SOC) za društvenu inkluziju LGBTI osoba u BiH počela je davati prve pozitivne pomake. Iako LGBTI osobe još ne uživaju svoja potpuna prava u našoj zemlji, izvršna direktorica SOC-a Emina Bošnjak vjeruje da se mijenja društvena svijest o prihvatanju ovih osoba. U intervjuu za Klix.ba ona je govorila o dosadašnjim i budućim aktivnostima SOC-a te položaju lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih i interspolnih osoba u BiH.
Proteklu godinu SOC je svoj posao usmjeravao uglavnom ka osnaživanju organizacije iznutra. Bošnjak ističe kako joj je drago što je SOC danas osvježen novom energijom, novim idejama i pristupima koje su u organizaciju unijeli novi članovi i volonteri.
“Imali smo nekoliko uspjeha od kojih bih izdvojila imenovanje kontakt osobe za rad na slučajevima krivičnih djela počinjenih zbog seksualne orijentacije ili rodnog identiteta u Tužilaštvu Kantona Sarajevo te niz treninga i info sesija s lokalnim institucijama u centrima za socijalnu zaštitu, službama za zapošljavanje, porodičnim savjetovalištima. Druga inicijativa na koju smo posebno ponosni jeste Inicijativa za upotrebu rodno osjetljivog jezika u Parlamentu FBiH koju je Jasna Duraković predložila u ime Komisije za jednakopravnost spolova. Obilježili smo i desetogodišnjicu rada SOC-a, što je bila prilika da se osvrnemo na sve rezultate koje je SOC uspio ostvariti u posljednoj deceniji, a kojih nije malo. Dičimo se rezultatima koje nam je vrijedan i predan rad donio”, govori nam Bošnjak.
Nakon skoro tri godine borbe za pravno regulisanje istospolnih zajednica, direktorica SOC-a kaže kako se dešavaju prvi konkretni pomaci na ovom putu. Jedan od općinskih sudova u Federaciji BiH je, presuđujući u postupku koji se odnosio na imovinska potraživanja, okarakterisao istospolnu vezu kao zajednicu života dviju osoba čija svrha je zajednički život. Ovo je, po saznanju SOC-a, prvi put da jedan sud u BiH na ovaj način istospolnu vezu klasificira kao zajednicu života dviju osoba, što je pravna definicija koja se koristi za opisivanje braka i vanbračne zajednice.
“Pravni sistem polako priznaje ono što je činjenica oduvijek – istospolni parovi žive i rade u vašim i našim komšilucima te imaju iste brige i probleme kao i heteroseksualni parovi. Strahuju za budućnost, rade, plaćaju račune i porez, i na kraju krajeva, svađaju se u vezi s imovinom. To su životni problemi koje, vjerujem, mogu razumjeti svi koji su ikad bili u ozbiljnoj vezi, braku ili vanbračnoj zajednici. Imamo još dva aktuelna slučaja koja se tiču istospolnih zajednica pred sudovima u BiH. Jedan se tiče pitanja nasljeđivanja, a drugi pitanja priznavanja partnerstva sklopljenog u državi u kojoj je to moguće učiniti. Pravo pitanje je da li je bh. društvo spremno izaći iz vremena u kojem se o lezbijkama, gej, biseksualnim, transrodnim i interspolnim osobama i istospolnim zajednicama govori ispod glasa i kroz trač te zakorači u vrijeme u kojem smo spremni pružiti ruku jedni drugima i otvoreno razgovarati o problemima i rješenjima. I dok je uvijek bilo i bit će pojedinaca koji su protiv društvenog progresa, ja vjerujem da su moji sugrađani za to već odavno spremni”, optimistično naglašava Bošnjak.
Aktivisti i aktivistice SOC-a prošle godine su imali problem s održavanjem protestnog marša u Sarajevu jer nisu na vrijeme dobili dozvolu Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo. Bošnjak nam govori da će uvijek koristiti slobodu okupljanja, ukoliko ne mogu drugačije iskomunicirati probleme koji su pred LGBTI zajednicom i njihovim porodicama.
Na pitanje smatra li kako bi Parada ponosa trebala biti održana u Sarajevu uz podršku vlasti, kao u drugim gradovima regije, Bošnjak nam odgovara da bi parada trebala biti organizovana i u Mostaru, Banjoj Luci, Trebinju, Brčkom i svim gradovima u kojima LGBTI osobe trpe netoleranciju, nasilje, degradirajući tretman, a rijetko ili nikako ne nailaze na zaštitu institucija.
“Ono što razlikuje LGBTI osobe od ostatka našeg društva je da su i nakon takvog tretmana prisiljene da šute i trpe u svom okruženju. Sve što ih čeka je osuđivanje. Paradom ponosa prekidamo taj lanac trpljenja i šutnje i gledano na taj način, to je nevjerovatno oslobađajuće i osnažujuće iskustvo za cijelu jednu zajednicu. To je problem na koji mi nailazimo, a koji želimo riješiti – nerazumijevanje u čemu je problem s pravima LGBTI osoba, pogotovo nakon određenih zakonskih pomaka u zemlji u kojoj za većinu drugih stvari koje znače život imate stagnaciju već 25, ako ne i više godina. Parada ponosa bi bila vrlo bitna za BiH da se konačno ukloni bauk u vezi sa samom paradom i da svima bude jasno, a sada nije, da svi oni koji će biti u paradi nisu nikakvi “anamo oni”, već i sami žrtve sistema u kojem nema posla, u kojem se ne možete nadati kvalitetnoj, ako ikakvoj zdravstvenoj njezi ili bilo kojem drugom servisu koji bi država trebala osigurati, a vjera u bolju budućnost je samo daleka apstrakcija. Podrška vlasti se mora desiti ako žele pokazati da su na strani ljudskih prava, demokratije i na evropskom putu. U suprotnom će pokazati da ništa od toga nije istina. Plus će pokazati svoju nemoć, a i ja bih zaista, da sam dio vlasti, na to gledala kao na vlastiti poraz”, smatra direktorica SOC-a.
Zbog nemara vlasti u BiH za informisanje građana o njihovim pravima i mehanizmima zaštite prava, Bošnjak smatra kako su LGBTI osobe u našoj zemlji, kao i druge kategorije društva, neupućene u svoja prava.
SOC svakodnevno dobija upite o procesu pravne promjene spola, mogućnostima sklapanja istospolnih partnerstava u drugim državama, zaštiti od diskriminacije i nasilja, i veliki broj aktivnosti ove organizacije je usmjeren na informisanje LGBTI osoba o mogućnostima i načinima pravne i institucionalne zaštite.
“Kršenja ljudskih prava u našem društvu su toliko relativizirana, a nasilje normalizirano, pa za mnoge slučajeve saznamo u nekim vrlo neformalnim razgovorima s LGBTI osobama koje nam se uopće nisu javile za pravni savjet. Bojim se da je to slučaj i s ostatkom društva i da je ova naša situacija poznata kao ‘nigdje to na svijetu nema’ samo vrh ledenog brijega”, dodaje Bošnjak.
SOC je nedavno s Centrom za edukacija sudija i tužilaca FBiH potpisao Sporazum o višem stepenu zaštite ljudskih prava LGBTI osoba. Ova saradnja ogleda se u zajedničkom organizovanju treninga za bh. sudije i tužioce kako bi što više naučili o primjeni međunarodnih standarda, ali i lokalnog zakonodavstva u zaštiti prava LGBTI osoba, a pogotovo u zaštiti od diskriminacije i nasilja.
“S obzirom na prvostepenu presudu u slučaju koji sam ranije spomenula, vidi se već napredak u razumijevanju različitih i novih koncepata za naše pravosuđe, ali i jedna od prvih stepenica u našem radu unapređenja provođenja zakona koji štite ljudska prava LGBTI osoba”, kaže Bošnjak.
Već četiri godine aktivisti SOC-a razgovaraju s predstavnicima različitih političkih stranaka iz BiH. Bošnjak smatra da pojedinci unutar stranaka koje se smatraju socijaldemokratskim i liberalnim, ali i iz stranaka desnog centra, polako i sigurno počinju pružati podršku LGBTI zajednici iz naše zemlje.
“Uvidjeli su da imamo zajednički interes u izgradnji boljeg i ravnopravnijeg bh. društva, i dok oni imaju moć političkog odlučivanja, mi dolazimo s ozbiljnim podacima s terena, analizama i prijedlozima. Ograničenje ove saradnje i partnerstva jeste da se ne proteže na službenu politiku stranaka i nažalost nijedna politička stranka se nije jasno, pri tome mislim da njihove statute i dokumente koje nosi stranačka politika, pozicionirala u vezi s pitanjem istospolnog partnerstva koje je pravi lakmus test za istinske podržavatelje”, ističe direktorica SOC-a.
Podsjećanja radi, istraživanje javnog mnijenja tokom 2015. godine pokazalo je da su biračima najbitnija pitanja ekonomije i zapošljavanja te da stranke neće gubiti birače na pitanjima podrške i zaštite ljudskih prava LGBTI osoba. Bošnjak naglašava kako socijaldemokratske i liberalne stranke te sve one stranke koje vjeruju u evropski put, mogu samo profitirati od javne podrške pravima LGBTI osoba te dobiti potencijalne glasove onih koji su donekle i razočarani blagim nastupima ovih stranaka u skladu s njihovim ideologijama.
Na kraju razgovora Bošnjak nam govori kako će SOC na Općim izborima u oktobru ove godine pokušati potaknuti političare da zauzmu jasan stav o konkretnim ljudskim pravima i pravima žena, ne samo u kontekstu zaštite od nasilja i diskriminacije, već i unapređenja svakodnevnog privatnog i porodičnog života lezbijki, gejeva, bisekualnih, transrodnih i interspolnih osoba u BiH te svih pitanja koja su bitna za ostvarivanje rodne ravnopravnosti.
Pitanja slobode okupljanja, prava transrodnih osoba i pravnog priznavanja promjene spola te pitanje istospolnih zajednica su tri glavne teme SOC-a u narednom, višegodišnjem periodu, a paralelno će raditi i na jačanju vidiljivosti i aktivizma unutar LGBTI zajednice.
“Mnogo toga će zavisiti od rezultata Općih izbora, ali mi u svakom slučaju ne odustajemo od naše borbe”, zaključila je Bošnjak.
