Druga Bh. povorka ponosa trebala je biti održana 23. augusta 2020. godine. Međutim, zbog nepovoljne epidemiološke situacije, protestna šetnja se nije mogla održati, ali se provođenjem drugih aktivnosti skrenula pažnja javnosti, i još jednom podsjetilo na neravnopravan položaj LGBTIQ osoba u BiH. Odluka Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, da se zdravlje učesnika/ica i poštivanje mjera u cilju sprječavanja širenja koronavirusa stavi na prvo mjesto, pozdravljena je od strane velikog broja građana/ki, ali i međunarodnih predstavnika u BiH.
Piše: Aida K.
Naravno, nisu izostali ni negativni, mržnjom inspirisani, komentari takozvanih boraca za očuvanje “normalnog”. Većina njih je isparila u beznačajnosti, ali jedan od njih je pronašao put do njegovog prenošenja na velikom broju web portala. „Povorka stida održana danas u Sarajevu. Nisam mogla, a da ne prokomentarisem. Kao i prosle godine, tako i ove, i svake naredne jasno izrazavam DEFINITIVNO I KONACNO protivljenje i neprihvatanje te skupine u nasem drustvu. Koliko god nas ubjeđivali da je Evropski podržavati, ili ne podrzavati nesto, postoje duhovni, vjerski i moralni principi kao jedini, posljednji faktor odlučivanja bez alternative, koji ne dozvoljava mom ljudskom razumu, savjesti i svijesti da to prihvati kao normalan obrazac ponasanja“, ponosno je napisala Adna Pandžić, kadidatkinja koalicije DF-GS za načelnicu Općine Novo Sarajevo, na svom Facebook profilu.
Nažalost, u homofobičnom bh. društvu ovakav stav nije ništa neobično. Navedeni status zadovoljava sve kriterije prosječnog patrijarhalnog, homofobičnog bh. čovjeka, koji se krije iza kulisa online platforme koju mu nude brojne društvene mreže. Čak su tu i gramatičke i pravopisne greške, čime se upotpunjava dojam osobe koja se ne opterećuje afrikatima, velikim i malim slovom, pleonazmom… sve dok suština njene poruke bude prepoznata od strane njenih istomišljenika.
OO Bh. povorke ponosa je 27. septembra uputio žalbu Centralnoj izbornoj komisiji uz obrazloženje da se navedenim statusom doprinosi širenju govora mržnje i netrpeljivosti prema LGBTIQ osobama. Iz koalicije DF-GS su naveli da “ovaj istup nema niti jednu dodirnu tačku sa politikama Građanskog saveza, među kojima značajno mjesto zauzima borba za prava svih marginalizovanih društvenih grupa u koje spada i LGBTIQ zajednica”, što je potvrdila i Adna Pandžić. Kako se mlada Adna Pandžić našla na njihovoj kandidatskoj listi za načelnicu Općine Novo Sarajeva – koja u pomenutom statusu navodi da je i prethodnih godina izražavala isto mišljenje, te da to namjerava raditi i u budućnosti – ostaje nepoznato.
Na 58. sjednici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine potvrđeno je kršenje Izbornog zakona i donesena je odluka o novčanom kažnjavanju koalicije DF-GS u iznosu od 1.500 KM, te njihove kandidatkinje Adne Pandžić sa 3.000 KM. Kako je navedeno u obrazloženju odluke “svojim navodom u objavi na facebook profilu navedena kandidatkinja je nedvosmisleno imala namjeru da svojim porukama širi govor mržnje, a ovakvo izražavanje može izazvati negativnu posljedicu po određenu grupu, u konkretnom slučaju pripadnike LGBTIQ populacije, te prema njima stvoriti prezir i neprijateljstvo, što kod LGBTIQ populacije može izazvati osjećaj straha. Nadalje, javno izražavanje neprihvatanja te skupine u našem društvu može izazvati nasilje prema pojedincu i grupi.”
Reakcija kandidatkinje za načelnicu Općine Novo Sarajevo uslijedila je nekoliko dana kasnije kada je, ponovo na svom Facebook profilu, podijelila članak pod nazivom “Ponosno ne paradi ponosa”, uz njenu prateću fotografiju na kojoj je pisalo “Čelična lady”. Poređenje sa Margaret Thatcher vjerovatno je trebalo da pokaže njenu snagu, izdržljivost, ali i hrabrost da kaže šta misli o LGBTIQ osobama – osobama kojima su u BiH oduzeta osnovna ljudska prava, koje se svakodnevno suočavaju sa diskriminacijom, fizičkim i psihičkim nasiljem, čija je soboda življenja vlastitih identiteta ograničena na sigurni prostor vlastitog doma, ako ga imaju. Možda je i trebala “hrabrost” jednoj mladoj političarki da se suprotstavi borbi za ravnopravnost i dostojanstven život obespravljenih, i da izrazi “definitivno i konačno” protivljenje i neprihvatanje te skupine u našem društvu.
Komentarišući pomenutu odluku Centralne izborne komisije BiH, Darko Pandurević, koordinator programa u Sarajevskom otvorenom centru, istakao je da je njen značaj višestruk. “Prije svega, njen značaj se ogleda u prepoznavanju i sankcionisanju govora mržnje prema LGBTI osobama u javnom prostoru, što je zaista rijedak primjer. Druga stvar, ovakva djelovanja državnih organa, u ovom slučaju CIK-a, mogu da pošalju jasnu poruku prema političkim akterima da se javni istupi i izražavanje mišljenja vrate u civilizacijski prihvatljive okvire. Dakle, izražavanje mišljenja jeste pravo i predstavlja jedan od demokratskih stubova društva, ali ono nije apsolutno i njime se ne mogu pravdati otvoreni pozivi na mržnju i diskriminaciju. U medijima se prevelik naglasak daje na činjenicu da je kažnjena osoba Povorku nazvala, povorkom stida, a zanemaruje, zapravo, njena potpuna izjava u kojem ona, jasno izražava “definitivno i konačno protivljenje i neprihvatanje” LGBTI osoba u našem društvu. Postavlja se logično pitanje, kako u praksi izgleda protivljenje i neprihvatanje određenih društvenih skupina? Iskustvo i istorija nam govore da se to manifestuje kroz segregaciju, uskraćivanje prava, nejednak tretman i u konačnici moguće nasilje”, istakao je Pandurević.
Lejla Huremović, članica OO Bh. povorke ponosa, slaže se da odluka Centralne izborne komisije BiH ima višestruk značaj. “Prije svega jer govori o tome da kandidati/kinje ne mogu tek tako iznositi svoja mišljenja, jer su kandidati/kinje na izborima i njihovo mišljenje ima težinu. Drugo, jer je kažnjen govor mržnje u online sferi, sferi koja često ostaje neregulisana, a na kojoj se najviše širi govor mržnje, poziva na nasilje i netrpeljivost prema manjinskim grupama”, istakla je Lejla Huremović.
Žalba na odluku
Možda bi ovaj slučaj ostao zabilježen kao jedan od prvih primjera u kojima je izrečena kazna političkim subjektima i njihovim kandidatima/kinjama zbog govora mržnje prema LGBTIQ osobama, naročito u online prostoru, da se sve desilo nekoliko dana kasnije. Naime, u žalbenom postupku, Apelaciono vijeće Suda BiH donijelo je rješenje o poništavanju odluke Centralne izborne komisije BiH, uz obrazloženje da je sporna objava objavljena prije početka izborne kampanje, koja počinje 16. 10. 2020. godine. Zaključeno je da u vrijeme objave statusa, 23. augusta, kandidatkinja još uvijek nije bila politički označena. Objava kandidatskih listi vrši se do 01. 10. 2020. godine, i tek „kada se objavi da je neko na kandidatskoj listi, ta osoba ima veći stepen odgovornosti i ista je poznata javnosti“, navedeno je u obrazloženju rješenja.
„Međutim, valja posebno istaći da to ne znači da je od strane ovog suda utvrđeno, da je CIK BiH nepravilno utvrdila činjenice vezane za zabranjeni govor, koji su sadržani u spornoj objavi na Fecebook statusu žaliteljice. Ovo samo znači da postojanje ove povrede CIK BiH nije mogao utvrđivati van perioda izborne kampanje, primjenjujući odredbe kojima se regulišu ponašanja tokom izborne kampanje“, navedeno je u obrazloženju.
Odluka Apelacijskog vijeća, prema mišljenju Lejle Huremović, “pokazuje koliko još moramo da radimo na nezavisnom pravosuđu, na usklađenosti zakona sa evropskim standardima, te prepoznavanju online sfere kao bezvremene, budući da ono što se piše u online sferi ostaje na internetu i ne može se posmatrati kao, recimo, izjava za televiziju ili štampu”. Međutim, kako je poručila i Huremović, ovo je dobar početak borbe koja nam predstoji, a koja se odnosi na sankcionisanje političara/ki za govor mržnje i širenje netrpeljivosti u javnoj sferi, naročito kada se radi o online sferi.
