Saša Gavrić i Jasmina Čaušević, Od demedikalizacije do istospolnih brakova: Novija istorija homoseksualnosti i transrodnosti Zapadnog Balkana, Buybook, Sarajevo / Zagreb, 2020.
Piše: Matej Vrebac
Premda prvi utisak o bijelim koricama, jednostavnog dizajna, na koje je crvenim i crnim slovima utisnuto Od demedikalizacije do istospolnih brakova: Novija istorija homoseksualnosti i transrodnosti Zapadnog Balkana odaje pomisao o nekom sumornom štivu s minimalnim spektrom boja sudeći po naslovnici, jasno je da se radi o varci. Knjige ne bi trebalo suditi po vanjštini, barem ne ovu. Čitalačkim uronom u svijet između korica dobiva se pravi utisak: sadržaj ove knjige je pisan rasponom duginih boja i zraka koje osvjetljavaju komad vremena LGBTI historije balkanskog podneblja. Autor Saša Gavrić i autorica Jasmina Čaušević već su samom publikacijom ovog rukopisa u izdanju Buybooka ubilježili vlastita imena u historiji LGBTI aktiviz(a)ma o kojoj pišu. Važnost rada na ovom tekstu, njegovog postojanja i dostupnosti prije svega je vidljiva među retcima uvodne riječi autorskog para – a to je njihova ideja da LGBTI i kvir osobe, posebno one mlađe, treba da znaju svoju istoriju – istrajnosti, ponosa i duge borbe za priznavanje prava na dostojanstven život.
Kroz četiri poglavlja imamo priliku uvidjeti te čitati kako su historijske i društvene prilike oblikovale živote LGBTI osoba na prostoru koji autorski tandem definira kao Zapadni Balkan, odnosno prostor Albanije i država proisteklih raspadom Jugoslavije. Iako je fokus studije usmjeren na period od zadnje tri decenije, jasno je prikazan odraz društvenog statusa i položaja LGBTI osoba u Jugoslaviji. Put homosekualnosti od Krivičnog zakona i kažnjivog čina „protivprirodnog bluda“ se lagano otvarao već ‘70-ih u pojedinim republikama prema dekriminalizaciji, s posebnim naglaskom na Hrvatsku i Sloveniju koje će naknadno krenuti drugačijim putem za razliku od ostalih država te zbog toga manje zanimati autorski duo. Dosezi seksologije, medija i umjetnosti će utrti put ka postepenoj liberalizaciji socijalističkog društva kada se javljaju prve gej i lezbejske aktivističke grupe. Saša i Jasmina nam dopuštaju da osjetimo atmosferu prvih LGBTI festivala, radio emisija o LGBTI temama, ali i potpunu tamu i izolaciju LGBTI osoba u Albaniji u tom periodu.
Kada 17. maja 1990. Skupština Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi konačno skida homoseksualnost s liste oboljenja, Zapadni Balkan je na pragu velikih promjena i generalno teškog perioda transformacije, pa ova vijest skoro prolazi nečujno. Od demedikalzacije do istospolnih brakova koncizno svog čitatelja/icu uvodi u paradoksalne kontekste sukobljenih društava koja upravo u tome periodu dekriminaliziraju homosekualnost. U bolnom periodu demokratizacije i ratnih zbivanja po prvi put formalno djeluju udruženja gej-lezbejskog aktivizma poput Arkadije i Labrisa, a možemo čitati kako transrodnost i trans pitanja postaju vidljivija i „stupaju na scenu“. Ne treba zaboraviti, čemu nas knjiga i podsjeća, da bez obzira na doba velikih preobražaja, životi LGBTI osoba i dalje ostaju ugroženi, o čemu svjedoče ugašeni životi Illira Belliu-a, albanskog pjesnika i Dejana Nebrigića, aktiviste, pisca i prvog javno autovanog gej muškarca u Srbiji.
Svako koga zanima kako i kojim putevima se razvijao aktivizam i pravna zaštita LGBTI osoba kroz procese demokratizacije te traženja/gubljenja u reformama i europskim integracijama država Zapadnog Balkana u trećem mileniju, odgovore može pronaći među ovim stranicama. Premda je u tom periodu, a i danas, Zapadni Balkan još uvijek u periodu turbulencija, sve više se osnivaju i razvijaju LGBTI udruženja. Uvid u tokove njihovih razvitaka i djelovanja nas podsjeća na bitnu stvari: izlazak na ulice, odnosno svaki Pride, Parada i Povorka ponosa te zakonska zaštita u vidu regulacija o zabrani diskriminacije, zločinima iz mržnje, nasilja te prava transrodnih osoba – nije nešto naprasno palo s neba, posljedica je to napora ljudi koji su se upisali u savremenu historiju homoseksualnosti i transrodnosti.
U zadnjem poglavlju se postavljaju pitanja o izazovima LGBTI pokreta i aktivizma današnjice kroz njegove prepreke i potencijale, podsticajna za promišljanja o budućnosti. Pozitivni primjeri u recentnoj prošlosti su itekako vidljivi: demedikalizacija transrodnosti, veća vidljivost, zakonom priznate zajednice u Crnoj Gori, više posvećenosti interspolosti. Ipak nas autorski par izvještava o perfidnosti (političke) homofobije upozoravajući na staru desnicu s novim napadima i strategijama pinkwashinga. Jedna stvar je tu zasigurno jasna: pitanja LGBTI, kvir i nebinarnih osoba Zapadnog Balkana su na pragu nove etape, a na nama ostaje osluškivati te promjene i biti dio njih.
Promjene na bolje su moguće, iako sporo teku, te zbog toga ova knjiga ulijeva nadu u neko bolje, šarenije i veselije sutra. Trenutno pandemijsko vrijeme i okolnosti su veoma izazovne za LGBTI pokret koji ne samo da treba raditi na dosezanju novih nivoa prava, nego i očuvanju stečenih. Saša Gavrić i Jasmina Čaušević su mnogo odgovorno i strastveno pristupili izradi ove knjige, a posljedica toga je strastveno čitalačko iskustvo prilikom dodira s tekstom. Njihova studija utemeljena na istraživanjima i izvorima koje navode pri kraju svakog poglavlja dopušta čitatelju/ici da se sam/a upusti u produbljivanje aspekata koji mu/joj mogu biti zanimljivi, od socioloških, medicinskih pa do sjajnih referenci na popularnu kulturu. Naročito je pohvalan stil pisanja koji posjeduje nevjerojatno pitkoću i sjajnu publicističku bravuru.
Definitvno Od demedikalizacije do istospolnih brakova: Novija istorija homoseksualnosti i transrodnosti Zapadnog Balkana Saše Gavrića i Jasmine Čaušević jeste knjiga čije objavljivanje veseli te ga treba uveliko pozdraviti. Svi/e koji požele imati printatno izdanje, mogu ga pronaći u Buybookovim knjižarama ili web shopu po veoma pristupačnoj cijeni. S druge strane, tko preferira digitalnu verziju, može je pronaći ovdje i ovdje.
