Hrvatske heteronormativne vizije seksualnosti

18. 12. 2015

SexEd_Banner21

Piše: Ana Brakus

“Proteklih desetak godina u Republici Hrvatskoj područje javnih politika oko školske seksualne edukacije jedno je od žarišta nametanja i odupiranja heteronormativnim vrijednostima, uz vidljivo preklapanje nacionalne ideologije i katoličkih vrijednosti u agendi zagovarača ograničavajućeg pristupa mladih sveobuhvatnom školskom programu o pitanjima seksualnosti. Izvjesno je da su pritisci katoličke crkve i njenih ‘građanskih’ saveznika uvelike utjecali na oblikovanje i donošenje odluka o jednom odgojno-obrazovnom programu u državnim školama”, govori nam mr.sc. Amir Hodžić.

Natašu Bijelić, koordinatoricu udruge CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, pitale smo da nam komentira otpor uvođenju seksualne edukacije u Hrvatskoj u proteklih deset do petnaest godina.

“Posljednjih 15 godina koliko je CESI, i ja osobno, uključena u zagovaračku priču oko uvođenja seksualne edukacije u hrvatske škole svjedočili smo velikim otporima od strane Katoličke crkve i satelitskih organizacija i incijativa bliskih Crkvi koji ‘demoniziraju’ seksualnu edukaciju utemeljenu na znanstvenim principima (tzv. cjelovitu seksualnu edukaciju) i aktivno rade na sprečavanju uvođenja zdravstvenog odgoja u škole”, kaže Nataša Bijelić.

Nataša Bijelić autorica je Analize modula ‘Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje‘ i ‘Prevencija nasilničkog ponašanja’ priručnika za Zdravstveni odgoj za nastavnike/ce (koju možete pročitati ovdje), a ona primjećuje i značajan pomak u zagovaračkim modelima koji se koriste kako bi se osporila važnost uvođenja seksualne edukacije i zdravstvenog odgoja u škole u RH.

“Pojava konzervativnih organizacija civilnog društva bliskih Crkvi relativno je nova pojava. U samim počecima pojave i djelovanja ovih organizacija, vidljiva je njihova nepripremljenost i nedostatak vještina potrebnih u zagovaranju vlastitih ciljeva koja je dolazila do izražaja u konfrontaciji sa ljudskopravaškim organizacijama civilnog društva. Dobar primjer predstavlja udruga GROZD (Glas roditelja za djecu) koja 2007. godine u zagovaranju svog religijsko-apstinencijskog i diskriminatornog programa seksualne edukacije kao glavni argument koristi religijski argument utemeljen na katoličkom vrijednosnom okviru, potpuno ‘nesvjesna’ pitanja ljudskih prava. S druge strane, glavni argument ljudskopravaških organizacija civilnog društva korišten u zaustavljanju GROZD-ovog programa seksualne edukacije temeljio se na pitanjima diskriminacije i kršenja ljudskih prava”, pojašnjava Nataša Bijelić.

MartinaJesen
Martina Horvat

Pitale smo se od kuda toliko nagli zaokret, a Nataša Bijelić nudi nam odgovor u ‘vanjskom mentorstvu’. “U posljednjih nekoliko godina raste brojnost konzervativnih organizacija civilnog društva, a njihova pripremljenost i konsolidacija dosežu zavidnu razinu što upućuje na proces pripreme i ‘vanjsko mentorstvo’, vjerojatno od strane religijske desnice iz SAD-a. Ove organizacije preotimaju diskurs ljudskih prava i koriste demokratske procedure i mehanizme za vlastite nedemokratske ciljeve kao što su napadi na zdravstveni odgoj, građanski odgoj i pokretanje referendumske incijative za zaštitu braka. Argumentacija se uokviruje kao pitanje ljudskih prava s naglaskom na tradicionalnim, kršćanskim vrijednostima, a taktike i metode djelovanja i mobilizacije se uvelike mijenjaju pa uključuju i korištenje društvenih mreža i e-peticija”, govori nam Bijelić.

Pitale smo ju i kako je sve to počelo: “Početni primjer ovog zaokreta u djelovanju predstavlja drugi pokušaj zaustavljanja zdravstvenog odgoja u školama 2012. godine od strane grupe neokonzervativnih organizacija civilnog društva bliskih Katoličkoj crkvi i podnošenje ustavne tužbe vezane uz proceduralnost uvođenja seksualne edukacije. Međutim, veliko finale ovog zaokreta u djelovanju ipak predstavlja neokonzervativna građanska inicijativa ‘U ime obitelji’ koja je 2013. godine putem referenduma uspjela u Ustav Republike Hrvatske uključiti diskriminatornu odrednicu braka kao zajednice muškarca i žene”, zaključuje Nataša Bijelić.

Sa vidljivom promjenom diskursa koju je spomenula Nataša Bijelić slaže se i Amir Hodžić koji nam je rekao: “Osporavanje provedbe programa 4. modula zdravstvenog odgoja ukazuje na nekoliko aspekata diskursa koji u posljednjih nekoliko godina proizvodi pokret protiv ‘rodne ideologije’: zloupotreba koncepta zaštite djece i dječjih prava, operacionalizirana kroz stvaranje straha od pedofilije (dovođenjem u vezu seksualnog zlostavljanja djece i seksualne edukacije); te naglašavanje roditeljskih prava u obrazovanju djece kao osnove participativne demokracije (pitanje izbora odgovarajućeg školskog programa), ali i kao primjera navodnog ugrožavanja religijskih sloboda, tj. oduzimanja prava roditelja da djecu o pitanjima seksualnosti (ne) podučavaju u skladu sa vlastitim religijskim vrijednostima.”

Martinu Horvat iz GONG-a i GOOD inicijative pitale smo koliko se u nastavnim planovima za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, s obzirom na količinu otpora prema uvođenju građanskog i zdravstvenog odgoja, može pronaći informacija o LGBT pravima.

“U nastavnim planovima i programima za osnovne i srednje škole u Hrvatskoj o LGBT pravima uglavnom nema riječi. Određeni prostor za ove teme se nastojao otvoriti kroz Zdravstveni odgoj, kroz svega par sati tijekom cjelokupnog školovanja i to primarno na način da se učenike/ce uči kritički sagledavati različita gledišta ili da se osigura prevencija nasilja nad LGBT osobama, ali je i to naišlo na žestoki otpor radikalnih konzervativnih inicijativa bliskih dominantnoj vjerskoj zajednici u Hrvatskoj. Sličan otpor nastupio je i oko seksualne edukacije predviđene u VI. Modulu zdravstvenog odgoja pa se ona najvećim dijelom zadržala na osnovnim biološko-fiziološkim informacijama koje se uče na biologiji”, govori nam Marina Horvat.

Martina Horvat nastavlja nam govoriti o tome kakvo je trenutno stanje u Republici Hrvatskoj, pa dodaje: “Za sada se o položaju LGBT osoba eventualno progovara kroz radionice tolerancije i uvažavanja različitosti ili prevencije nasilja koje osmišljaju ili provode i mnoge organizacije članice GOOD inicijative u suradnji sa školama, ali kojima nisu sustavno obuhvaćeni svi učenici/e”, kaže nam Martina Horvat.

“Međutim, ipak postoje pomaci u pristupu koje samoinicijativno pokreću organizacije civilnog društva te entuzijastične učiteljice, učitelji, nastavnice i nastavnici sa svojim učenicima. Takav je primjer suradnja udruge Lori sa školama u Rijeci ili edukativno-informativna radionica Medionauti na kojoj Pulska filmska tvornica i partneri surađuju s Gimnazijom Pula i Školom za primijenjenu umjetnost i dizajn Pula u izradi televizijske emisije s temama građanskog odgoja i obrazovanja te medijske pismenosti. U prvoj epizodi Medionauti se bave diskriminacijom osoba istospolne seksualne orijentacije te uspoređuju zakone i međunarodne dokumente koje je RH usvojila sa stavovima građana/ki, kao i stav znanstvene zajednice sa stavom crkve.”

Postoji li još kakva inicijativa koje dolazi od samih učenika i učenica, priupitale smo Martinu Horvat. “Susreli smo se s još nekim učenicima/cama i nastavnicima/cama koji/e su pokušavali uključiti LGBT teme u svoj rad, koji/e su nas obavijestili o otporima i neugodnostima koje su doživljavali. Stoga nam predstoji zajednički trud oko inkluzivnijeg kurikuluma koji će biti spreman na primjeren način uključiti promišljanje i učenje o temama važnim za učenike s jačim naglaskom na ljudska prava, a osobito na rodnu ravnopravnost, prava manjinskih skupina, nacionalnih manjina i LGBT osoba”, rekla nam je Martina Horvat.

Iako je početna ideja bila uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u škole kao zasebnog predmeta, on se trenutno provodi međupredmetno. U prijevodu to znači kako se različite jedinice obrađuju kroz već postojeće predmete u školama. Između ostalog, građanski odgoj i obrazovanje provode se i u sklopu nastave vjeronauka.

nepovredivost_braka
Primjer iz prezentacije predavanja Građanskog odgoja i obrazovanja u okviru satova vjeronauka

To je moguće zahvaljujući odluci ministra Vedrana Mornara koji je potpisivanjem Odluke o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole omogućio da se, između ostalog, građanski odgoj i obrazovanje integriraju u satove vjeronauka u školama. Kako izgleda kada se Građanski odgoj i obrazovanje predaje na satovima vjeronauka pisala sam za portal Libela.org koji je od vjeroučiteljice koja je autorica prezentacija prikazivanih na satovima vjeronauka dobio prijetnju tužbom. Odgovor na prijetnju također možete pročitati, i to ovdje.

Komentar na odluku ministra Mornara tražile smo i od Martine Horvat i od Nataše Bijelić. “Građanski odgoj i obrazovanje po svojoj usmjerenosti i ishodima također bi mogao otvoriti prostor za razumijevanje ljudskih prava, s osobitim naglaskom na prava skupina koje su osobito izložene riziku da budu diskriminirane ili viktimizirane. Međutim, u trenutnom programu prema kojem se građanski odgoj i obrazovanje provodi isključivo međupredmetno i u kojem nema prostora za nove teme i dublje promišljanje, teško je za očekivati da će građanski odgoj i obrazovanje moći imati značajniju ulogu bez promjena za koje se nadamo da će se dogoditi kroz kurikularnu reformu”, rekla nam je Martina Horvat.

“Istraživanje političke pismenosti maturanata (GOOD, 2015) potvrdilo je da učenici/e u velikom postotku ne percipiraju da se građanski i zdravstveni odgoj provode, iako bi oni trebali biti obvezni, a seksualnost procjenjuju kao najmanje zastupljenu temu u odnosu na ostala područja vezana uz zdravlje i ljudska prava”, zaključuje Martina Horvat.

fotka-Cosmopolitan
Nataša Bijelić (foto: Dražen Kokorić)

Nataša Bijelić na sličnom je tragu kao i Martina Horvat rekla: “Kroskurikularnost obično u praksi, kad govorimo o provedbi ZO i GO u RH, znači da takvi sadržaji mogu i ne moraju biti provedeni i da zapravo nisu ničija odgovornost. Također, preporuka za takvim provođenjem sadržaja obično znači da se ne zna na koji se način sadržaj treba uključiti i provesti u nastavi nekog predmeta i da nastavnici/e nisu posebno educirani/e za provedbu ovih sadržaja unutar predmeta.”

Osim već spomenutog slučaja vjeroučiteljice koja je na satovima vjeronauka širila apsolutne dezinformacije, prije nešto više od mjesec dana odlukom Vrhovnog suda RH potvrđena je presuda Županijskog suda u Zagrebu da vjeroučiteljica Jelena Čorić Mudrovčić nije prekršila Zakon o suzbijanju diskriminacije kada je na satovima vjeronauka podučavala učenike i učenice o homoseksualnosti kao “neurednom i protivnom naravnom zakonu” zato što se upravo takve formulacije nalaze u udžbeniku S Kristom u život.

Tužbu je protiv navedene vjeroučiteljice prije šest godina podigla lezbijska udruga Kontra, čija je koordinatorica Sanja Juras za Crol o toj presudi rekla sljedeće: “Izražavamo žalost zbog činjenice da Vrhovni sud ne poštuje vladavinu prava. Ova presuda je u izravnoj suprotnosti s Ustavom, europskom Konvencijom o ljudskim pravima i Poveljom o temeljnim pravima Europske unije, te praksama Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde. Podnijet ćemo žalbu na Ustavni sud, a ovisno o ishodu po potrebi ćemo pokrenuti postupak pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu, gdje će zasigurno biti donesena pozitivna presuda. Neshvatljivo je da Vrhovni sud smatra da nije dokazano da je vjeroučiteljica rekla da je homoseksualnost bolest, a homoseksualci bolesni ljudi, a odbio je saslušati djecu koja su to čula vlastitim ušima ili rekla to majkama na temelju čega je pokrenut postupak.”

Svoj stav o vjeronauku ima i pomoćnik ministra Mornara, Staša Skenzić: “Vjeronauk unutar školskog sustava ima dijalošku i ekumensku dimenziju, jer se temelji na poštivanju vlastitog vjerskog i kulturnog identiteta. On je i svojevrsna premosnica prema iskrenim i dubljim dijaloškim odnosima pluralistički obojenog društva.”

Izjavio je to pomoćnik, napominjemo, Ministra znanosti obrazovanja i sporta jučer na “tradicionalnim susretima ravnatelja osnovnih i srednjih škola te predškolskih ustanova s područja Zagrebačke nadbiskupije održanih u Nadbijskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu”.

Na istom skupu okupljenima se obratila i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković Pečenković prema čijim se izjavama one pomoćnika ministra Mornara čine blage poput kamilice. “Božić pred nas u središte stavlja malog Isusa iz kojega progovara univerzalna čežnja svakog djeteta za prihvaćanjem, dobrotom, ljubavlju i razumijevanjem. U ovom se blagdanu ujedinjuju svi ljudi, bez obzira na konfesionalno opredjeljenje”, rekla je ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje sekularne države Republike Hrvatske.

Kombinacija promjene diskursa o kojima su govorili i Nataša Bijelić i Amir Hodžić zajedno sa pokroviteljstvom i utjecajem Katoličke crkve, ali i sve aktivnijeg angažmana političkih stranka izraslih iz ‘građanskih inicijativa’ poput Hrasta (čiji bi se predsjednik Ladislav Ilčić mogao naći u idućem sazivu Sabora) upućuje na zaključak da su šanse za drugačiji pristup obrazovanju o seksualnosti izuzetno niske. Nedostatak politčke volje još jednom se pokazuje kao ključna manjkavost za provedbu obrazovnog programa usmjerenog prema podučavanju uvažavanja i prihvaćanja različitosti.

U nastavku pročitajte i neke od primjera iz Analize modula Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje i Prevencija nasilničkog ponašanja priručnika za Zdravstveni odgoj autorice Nataše Bijelić.

U informacijama za učitelje u aktivnosti namijenjenoj 6. razredu OŠ definira se spol i rod.

“Razlika između spola i roda temelji se na razlikovanju bioloških i društvenih (kulturnih) utjecaja. Kada govorimo o spolu, onda mislimo na ukupnost bioloških razlika između muškaraca i žena (razlike u građi tijela, seksualnim i reproduktivnim organima, fiziologiji i slično). Te su razlike očite i neosporive. Primjerice, muškarci su u prosjeku snažniji i brže trče od žena, dok žene imaju izraženije čulo mirisa te su brže u obavljanju preciznih manualnih radnji (tzv. fina motorika). Biološke razlike u najvećoj su mjeri neovisne o kulturi, odnosno društvenim uvjetima.” (Priručnik za učitelje i stručne suradnike u osnovnoj školi, 2013, str. 127.)

U aktivnosti “Stereotipi o spolnosti, spolno zdravlje i spolna prava” govori se o konceptu spolnih prava ali vrlo oprezno, ističući da se radi o “kontroverznoj ideji” što sugerira na još jedan ustupak konzervativno-religijskim pritiscima. U vježbi se daje definicija spolnog zdravlja i spolnih prava Svjetske zdravstvene organizacije i onda se navodi:

“Koncepcija spolnih prava nije službeno prihvaćena od strane Svjetske zdravstvene organizacije jer je, globalno gledano, riječ o društveno kontroverznoj ideji. Preciznije, neki su dijelovi definicije (poput poštivanja tjelesnog integriteta, sporazumnog braka ili odabira partnera istoga spola) neprihvatljivi u pojedinim kulturama i vjerskim zajednicama.” (Priručnik za učitelje i stručne suradnike u srednjoj školi, 2013, str.232).

Ovaj tekst je dio kampanje povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, koju vode Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Mediacentar Sarajevo, u okviru projekta “Unapređenje prava lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih i transrodnih osoba u BiH u skladu s EU standardima” koji finansira Europska unija uz finansijsku podršku Fondacije Astraea.

Komentari

komentara

Mapa organizacijaMapa organizacija, institucija, centara i drugih ustanova u Bosni i Hercegovini koje pružaju adekvatnu potporu, pružaju usluge i/ili su senzibilizirane za rad sa LGBTI osobama

LGBTI.BA – BH LGBTI info portal

LGBTI.ba je prvi news portal namijenjen prvenstveno LGBTI zajednici u Bosni i Hercegovini i njenom informisanju o događajima, aktivnostima i problemima vezanim za LGBTI prava i kulturu.

Urednica
Nejra Agić

Psihološko savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Pravno savjetovanje za LGBT osobe
[email protected]

Kontakt
e-mail: [email protected]
telefon: +387 33 551 000

Kontaktirajte nas!